Postoje pisana svjedočanstva prastarog sabira, dokaz veličine Mediterana u kojemu se ratovalo no, najviše plovilo i trgovalo. Veze su bile toliko jake da je izmišljen zajednički jezik, neka vrst komunikacijske valute. Rovinj je bio ne samo grad ribara već i mornara te vrsnih graditelja brodova, jedrenjaka pa je sabir zalazio i u rovinjske “kanižele” i na rovinjskoj rivi
Postoje pisana svjedočanstva prastarog sabira, dokaz veličine Mediterana u kojemu se ratovalo no, najviše plovilo i trgovalo. Veze su bile toliko jake da je izmišljen zajednički jezik, neka vrst komunikacijske valute. Rovinj je bio ne samo grad ribara već i mornara te vrsnih graditelja brodova, jedrenjaka pa je sabir zalazio i u rovinjske “kanižele” i na rovinjskoj rivi
Da bi slikovito i metaforički prikazali jezičnu kartu određenog prostora jezikoslovci se ponekad služe geografskim pojmovima. Kad se jedna zajednica služi jezikom koji se razlikuje od šireg, većinskog konteksta, nju nazivaju "jezičnim otokom".
Ako se jezik koji se razlikuje od većinskog govori u nekoliko naselja koja su jedno od drugog odijeljena, koriste pojam "jezičnog otočja". Metaforično, Istru možemo promatrati kao zbir "jezičnih otoka i otočja".
Rovinj je, primjerice, "jezični otok" u kojemu se govori arhaični neolatinski dijalekt no, ako ga spojimo sa sličnim otocima zvanim Vodnjan, Bale, Galižana i Šišan dobijemo zanimljivo istroromansko otočje. Daleko na brdovitom horizontu naziremo konture istrorumunjskog otoka....
Slijedom metafore hrvatski je jezik more koji razdvaja i ujedno povezuje, jer otok postoji utoliko što je okružen morem, kada ne bi bilo mora ne bi bilo ni otoka ni otočja.
Otočane često definiraju kao "pripadnike manjinske zajednice". Oni nevoljko prihvaćaju naziv manjina, trpe, šute i tjeraju dalje po svom. Škrtost zemlje na otoku pogoduje razvijanju svih oblika ljudske snalažljivosti u cilju preživljavanja; otočani imaju istančan smisao prilagođavanja okolini, nenametljivi su, stišću se u svoj kutak i promatraju kako se izmjenjuju nevere i bonace jer, more je njihova sudbina.
Kad se ujutro spuštam do zelene tržnice svog rodnog grada Rovinja i s Rovinjcima izmjenjujem riječi na prastarom rovinjskom dijalektu, jače osjećam dah mora, otkucaje velikog srca Jadrana i Mediterana. Na kraju, svi živimo na svom otoku, pripadamo civilizaciji koja je s distance promatrala kontinent, naša je kuća na crti horizonta.
Često se pitam zašto volim taj jezik? Možda preko njega osjećam jaču privrženost rodnom gradu, možda je tek sitan korak ka ublažavanju nesnošljivog pristiska prolaznosti jer, svaka riječ istriotskog narječja zalazi duboko u povijest, u vrijeme.
Našao sam zanimljiv primjer koji dočarava težinu vremenske sedimentacije. Kažu čakavci: “Gren u brajde” i time daju do znanja da odlaze na polje koje je obrađeno isključivo vinovom lozom, na kojemu nema stabala, samo brajde.
Stari Rovinježi koriste imenicu “brela” s jednakim značajem. Braida je termin koji je rasprostranjen na cijelom venetskom prostoru no, korijen je u langobardskom izrazu “braida”, valja ga smjestiti između sedmog i osmog stoljeća kada je narod sa sjevera, iz Skandinavije (Langobardi) pohodio Istrom i zavladao cijelim prostorom sjeverne Italije (Lombardia....zemlja Langobarda).
Brela ili braida: govorimo jednako, potječemo iz iste loze, iz istog lonca u kojemu se sve miješa.
S obzirom na današnju globalizaciju i digitalnu revoluciju, uvjereni smo da je svijet prije nas bio zatvoren, da su svi živjeli na malom otoku, odijeljeni jedni od drugih. Kriva procjena! Od križarskih ratova (negdje oko dvanaestog stoljeća) pa sve do devetnaestog stoljeća na cijelom prostoru Mediterana bila je uvriježena (među trgovcima i mornarima) komunikacija posredstvom jezika kojeg Englezi nazivaju “pidgin”, a radi se o jeziku koji je izgrađen miješanjem izraza i konstrukcija različitih jezika, nekoj vrsti srednjovjekovnog esperanta.
Taj se jezik službe, jezik brzog sporazumijevanja naroda Mediterana zvao “sabir”.
Sastojci sabira odražavaju stanje sila na Mediteranu: oko 70 posto izraza dolazilo je iz venecijanskog i đenoveškog jezika, a ostatak bio je mješavina arapskog, katalonskog, grčkog, okitanskog, sicilijanskog i turskog.
Postoje pisana svjedočanstva prastarog sabira, dokaz veličine Mediterana u kojemu se ratovalo no, najviše plovilo i trgovalo. Veze su bile toliko jake da je izmišljen zajednički jezik, neka vrst komunikacijske valute. Rovinj je bio ne samo grad ribara već i mornara te vrsnih graditelja brodova, jedrenjaka pa je sabir zalazio i u rovinjske “kanižele” i na rovinjskoj rivi.
Pronašao sam i zanimljiv pisani trag: molitve “Oče naš” u sabirskom prijevodu:
Padri di noi, Ki star in syelo, noi voliri ki Nomi di Ti star saluti.
Noi volir ki il Paisi di Ti star kon noi, i ki Ti lasar ki tuto il populo fazer Volo di Ti na tera, syemi syemi ki nel syelo.
Dar noi sempri pani di noi di cada jorno, i skuzar per noi li kulpa di noi, syemi syemi ki noi skuzar kwesto populo ki fazer kulpa a noi.
Non lasar noi tenir katibo pensyeri, ma tradir per noi di malu.
Amen.
Normalno je da će i Romi u Istri koristiti prostore, a predviđena su i zapošljavanja Roma u tom novom centru, pretežito s područja Barbanštine, potvrdio je predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine za Istarsku županiju Nedžad Bajrami
Najmlađi pacijenti obavili su pregled, ali nakon odlaska jedine neuropedijatrice ne mogu dobiti nalaz
Sutra pišemo o velikom problemu pulske bolnice zbog kojeg pate naši najmlađi * Bili smo u naselju Želiski gdje se gradi Romski kulturni centar. U više smo navrata izvještavali da je financiranje tog projekta u kojem, usput rečeno, sudjeluje i Republika Hrvatska, tajna. Je li se nešto promijenilo? * Donosimo odgovor Danka Končara o nasipavanju obale ispred nekadašnjeg kamenoloma u pulskom zaljevu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
