Ovo je nova renomirana nagrada za Jurcana nakon što je za rekonstrukciju Malog rimskog kazališta nagrađen jednom od najprestižnijih domaćih nagrada, koja nosi ime čuvenog Bernarda Bernardija
Ovo je nova renomirana nagrada za Jurcana nakon što je za rekonstrukciju Malog rimskog kazališta nagrađen jednom od najprestižnijih domaćih nagrada, koja nosi ime čuvenog Bernarda Bernardija
Na prekjučer otvorenoj izložbi 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma, naslovljenoj "Dijalozi/monolozi", pod selektorskim vodstvom arhitekata Ive Letilović i Igora Pedišića, nagradu za restauraciju obalne bitnice Giacone na Velikom Brijunu dobio je pulski arhitekt Emil Jurcan.
On je autor projekta rekonstrukcije Malog rimskog kazališta, koji je nagrađen jednom od najprestižnijih domaćih arhitektonskih nagrada, onom Udruženja hrvatskih arhitekata koja nosi ime čuvenog Bernarda Bernardija.
Idejno rješenje restauracije austrougarske topničke obalne bitnice Giacone na otoku Veliki Brijun u suštini se bavi projektiranjem percepcije datog prostora, odnosno projektiranjem čitanja postojećih ambijenata, više nego projektiranjem novog materijalnog sloja koji bi se dodao u vidu građenja.
Vođen pretpostavkom da se u ruševinama odvija obrat ljudskog duha i prirode, projekt sagledava prostor prvenstveno kroz dijalektički odnos prirode i prisutnosti ljudskih tragova – onoga što je preostalo.
Emil Jurcan je arhitekt, teoretičar i kritičar arhitekture s iskustvom djelovanja u različitim kolektivima poput Temp, Pulska grupa i zadruga Praksa. Vanjski je suradnik Urbanih studija pri Sveučilištu u Rijeci, doktorand Sveučilišta u Ljubljani i suurednik edicije Dobrolet za teoriju arhitekture.
Njegovi suradnici u ovom nagrađenom projektu su Doroteja Matić, pejzažna arhitektura, Mate Rupić, pejzažni arhitekt i Isabell Radešić, arhitektica.
Naručitelj projekta je bio Nacionalni park Brijuni.
U obrazloženju, selektori navode: "Građenje tijekom cijele povijesti ljudskog roda egzistira na štetu prirode, nekada umjereno, a najčešće izrazito invazivno. Ljudskim napuštanjem izgrađenih struktura priroda se polako, u skladu s dijalektičkim principima, vraća i nastavlja ipak drugačiji suživot.Iako fizički zatrt, ljudski duh ostao je unutar izgrađenih povijesnih okamina na kojima su vidljive naslage morske soli i otisci kao rezultat protoka vremena. One nastavljaju suživot s nastupajućom vegetacijom.Autor minimalno zadire u povijesnu izgrađenu strukturu, ali smisleno projektira novo čitanje postojećih ambijenata te na taj način otvara novi, pomalo neočekivani sloj unutar teme reusa.“
'Reuse' je krovna tema 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma - reuse odnosno ponovno korištenje već izgrađenih struktura i ambijenata za jednaku, sličnu ili posve novu namjenu.
Salon je službeno otvoren pozdravnim govorima ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ministra regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlića, zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba Luke Korlaeta, ravnateljice Umjetničkog paviljona u Zagrebu Irene Bekić, predsjednice Udruženja hrvatskih arhitekata Mie Roth-Čerina te selektora Salona Ive Letilović i Igora Pedišića.
Na "živom gradilištu" Umjetničkog paviljona (obnova nakon potresa 2020.) izloženo je 124 izabranih projekata; i to 40 realiziranih, 36 idejnih i konceptualnih projekata, 39 studentskih radova, te 9 publicističkih i tekstualnih radova, koji na različite načine korespondiraju s temom Salona.
Velika nagrada Salona za rekonstrukciju Vitića (palimpsest tumačenja izvornosti) dodijeljena je autorima Martini Mataija, Maroju Mrduljašu, Dori Sipina Modrić i Idisu Turatu.
Na Brijunima se nalazi cijeli niz fortifikacijskih objekata podignutih s ciljem zaštite glavne austrougarske pomorske ratne luke u Puli, piše na stranici NB Brijuni Mira Pavletić i nastavlja: "Osim fortova, stalnih utvrda za samostalnu obranu u sklopu pojasne tvrđave Pula (fort Tegetthoff i fort Peneda na Velikom te fort Brioni Minor na Malom Brijunu), tu su i brojne baterije za smještaj artiljerijskih položaja te prihvat i zaštitu ljudi i municije. Ovi fortifikacijski objekti su građeni, preuređivani, opremani i obnavljani od polovine 19. st. pa sve do početka Prvog svjetskog rata kada je, kao posljednja, podignuta i baterija Monte Peneda/Giacone.
Smještena je iznad rta Draga na zapadnoj obali Velikog Brijuna i vrlo dobro očuvana. Sastoji se od četiri topnička položaja za smještaj Škodinih topova kalibra 15 cm koji su danas u različitom stanju očuvanosti: od potpuno očuvanog s još uvijek pokretnom cijevi, do tek nekoliko dijelova razbacanih uz njegovo postolje.
U sklopu baterije nalaze se i podzemne prostorije za smještaj ljudstva i streljiva. Komunikacijskim hodnicima i rovovima povezane su s topovskim položajima i sa dvoetažnom građevinom tornja za promatranje i upravljanje paljbom s očuvanim tragovima jednostavnog zidnog oslika koji prikazuju panoramu okolnog otočja s pripadajućim nazivima i udaljenostima. Govorna komunikacija odvijala se pomoću sustava cijevi pričvršćenih na bočne zidove čitavog komunikacijskog trakta. U neposrednoj blizini bila je i omanja vojarnu za smještaj posade baterije, dok danas dio tih baraka koristi vatrogasna služba.
Ova fortifikacija jedini je austrougarski vojni objekt dostupan svim posjetiteljima Velikog Brijuna i stoga idealan za prezentaciju bogate otočke austrougarske fortifikacijske baštine. U svrhu njegova uređenja i prezentacije, u rujnu 2020., prijavljen je projekt na Program ruralnog razvoja RH kojim se planira restauracija tornja i uspostava pješačke staze koja će u prvoj fazi omogućiti razgledavanje tornja, topova i rovova te šetnju stazom do mora i bunkera na rtu Draga.
U slijedećim fazama planira se postavljanje izložbe o brijunskim fortifikacijama, uređenje staze do tehničkog mola kao i povezivanje s ostalim austrougarskim vojnim položajima na otoku."
Tijekom posljednjeg dana, nakon mimohoda folkloraša, u Šišanu su nastupile folklorne i dramske skupine Zajednica Talijana Šišan, Galižana, Vodnjan, Bale i Rovinj te članovi SAC-a „Marco Garbin”
Nel corso dell'ultima giornata, dopo la sfilata, a Sissano si sono esibiti i gruppi folcloristici e quelli filodrammatici delle Comunità degli Italiani di Sissano, Gallesano, Dignano, Valle e Rovigno e i membri della SAC "Marco Garbin"
Načelnica Općine Kršan posjetila je osnovne škole Vladimira Nazora Potpićan, Ivana Gorana Kovačića Čepić, Područnu školu Ivo Lola Ribar u Vozilićima te Dječji vrtić Kockica Kršan
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
