EMINA POPOVIĆ STERPIN: "Spremna sam na političke konflikte ako politika radi na štetu kulture i u tom me slučaju neće zanimati o kojoj se opciji radi"

Emina Popović Sterpin nova je pročelnica Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva i na toj se funkciji uhodava nešto više od mjesec dana. Dovoljno za inauguracijski intervju.

Prilično je to vruća stolica, što su pokazale dosadašnje smjene i ponovljeni natječaji za ovu funkciju. To sve skupa i nije tako loše jer ukazuje na kulturna stremljenja i velika očekivanja mnogih građanki i građana Pule.

Nakon svega šest mjeseci s tog je mjesta ljetos smijenjena Lena Radunić, da bi zatim prvi natječaj bio poništen svega 20-ak minuta prije testiranja kandidatkinja Emine Popović Sterpin i Irene Boljunčić, čime su se raspirile  sumnje u namještanje. Kulturologinja Irena Boljunčić bila joj je i u ponovljenom natječaju protukandidatkinja u najužem izboru, koja je na pismenom testiranju i naknadnom intervjuu ostvarila ukupno 14 od mogućih 20 bodova, a Emina Popović Sterpin, magistra talijanske književnosti i povijesti umjetnosti i dosad glavna producentica pulskog Sajma knjiga, ukupno 18 od mogućih 20 bodova. 

Što u biti radi konkretno gradski pročelnik za kulturu? Kako izgleda vaš radni dan?

Još uvijek kaotično, ali bilo bi čudno da je drugačije. Došla sam točno u vrijeme dva važna procesa - izrade novog Javnog poziva za javne potrebe u kulturi i izrade proračuna - pa tim više. Nedavno sam odabrana za pročelnicu i sada treba uskladiti moje ideje i očekivanja s projektima koji su već u provedbi, zatim provesti stare i raspisati nove natječaje, detektirati moguće probleme za koje nisam znala, analizirati rad odjela i pokušati ga unaprijediti... Tu su, zatim, sastanci, koordiniranje s drugim odjelima, razgovori s akterima pulskog kulturnog života, dosta administracije i nešto protokolarnih obaveza. Zapravo je vrlo dinamično i nema uredskog "čučanja", što je i razlog da, eto, i Vama predugo odgovaram na pitanja.

Koji je bio vaš motiv prijave na natječaj?

Imam dovoljno godina i iskustva da bih samo sjedila sa strane i kritizirala. Smatram da pulska institucionalna i nezavisna scena može još bolje i da joj treba kvalitetnija potpora te da Odjel, na čijem sam sada čelu, može biti još učinkovitiji i pristupačniji prema korisnicima, pa nije bilo razloga da veći dio onoga o čemu sam u uskom krugu istomišljenika mogla pričati do mirovine, ne pokušam provesti u praksi.

Koliko se vaša prvotna ambicija razlikuje od propisanih ovlasti pročelnice za kulturu?

Na ovo mjesto nisam došla bez iskustva suradnje s Gradom, ovim Odjelom, ali i drugim institucijama kulture, tako da sam znala koji je okvir u kojem mogu djelovati, a on je, ipak, dovoljno širok da se ambicije i ovlasti mogu pomiriti. Mene je puno više brinulo hoću li se znati nositi s time koliko određeni procesi traju, ali to jednostavno tako mora biti. Lakoću donošenja odluka ne usporavaju ni ovlasti niti procedura; one samo traže više vremena za njihovo provođenje.

Gdje kultura u Puli, institucionalno i vaninstitucionalno, posebno 'šteka' i na što ćete se posebno usmjeriti?

Manjak novca i višak kalkuliranja koje nema nikakve veze s kulturnim sadržajima dovode do tog, kako ste rekli, "štekanja". Mene ne zanimaju kratkoročna rješenja za neku instituciju ili neki vaninstitucionalni projekt, već pokušaj uspostave sistemskih rješenja koja će neke tromije institucije reanimirati, svima koji kvalitetno rade olakšati i pomoći da rade još bolje te onima koji imaju dobre ideje i zdrave ambicije pomoći da ih realiziraju na najlakši mogući način. Broj institucija i udruga koje se bave kulturom u Puli je, uzmemo li obzir veličinu grada, respektabilan. Konačan rezultat nije uvijek. i na tome u svom djelokrugu mislim raditi, kao i na poticanju veće partnerske suradnje između lokalnih aktera kulturne scene. Osim toga, kulturna produkcija ne smije ovisiti o godišnjim dobima, što se često dešava u gradovima uz obalu, gdje s hladnijim danima polako nestaje sadržaja u kulturi. Građani i građanke Pule trebaju i zaslužuju kvalitetnu kulturnu ponudu tijekom cijele godine.

Možete li nam predstaviti 'Plan i program kulturnog i kreativnog razvitka Grada Pula-Pola za razdoblje 2023.-2030. Godine’, koji je bio razlogom naprasnog poništenja te novi kriterij ponovljenog natječaja?

Formom, plan o kojem govorite bio je prilično ograničen brojem zadanih znakova, a opet je predug da bih ga ovdje detaljno iznijela. Uglavnom, moje vizije, ideje i plan provedbe će se uskladiti s Gradskom kulturnom strategijom za naredno razdoblje u čijoj ću izradi sudjelovati, a temelji se na analizi i potrebama kompletnog kulturnog sektora u Puli koju ćemo napraviti zajedno s ljudima iz struke bez čijeg iskustva i uvida u različite procese ne možemo imati kompletnu sliku.

Moje su najveće želje stvaranje jedinstvenog i prepoznatljivog kulturno-povijesnog identiteta Pule, što podrazumijeva veću suradnju i povezanost institucija koje brinu o baštini, modernizaciju i digitalizaciju sadržaja i njihovu moderniju prezentaciju, veću brigu o kulturno - povijesnim spomenicima, zatim stabilizacija i poboljšanje uvjeta rada nezavisne scene kroz povećanje financijskih sredstava za Javne potrebe u kulturi, obnova postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih prostora za produkciju i prezentaciju umjetnosti, te razvoj postojećih gradskih institucija u kulturi. Također, u navedenom Planu bavila sam se unaprjeđenjem rada Odjela. Inzistirat ću na boljoj komunikaciji i većoj potpori korisnicima proračunskih sredstava, poticanju cjelogodišnjih i vansezonskih programa, razvoju sektorske suradnje, civilnog društva, jačanju međunarodne suradnje, i nadasve boljoj i iscrpnijoj evaluaciji postojećih projekata, zatim redovitoj analizi stanja kulturnog sektora, većem praćenju projekata koje se provode i boljem procjenjivanju njihove umjetničke vrijednosti što je, ipak, najvažniji kriterij.

Kakav je vaš pročelnički pogled na Rojc? Što po vama treba učiniti za DC Rojc?

DC Rojc je stvarna utvrda pulske nezavisne scene i civilnog društva te se kao takva treba nastaviti razvijati. Veličina i stanje zgrade pak zahtijevaju konstantna investicijska ulaganja. Jedan od kapitalnih projekata Grada upravo je energetska obnova Rojca, a u planu je i niz "manjih" projekata poput solarizacije, kako bi se smanjili troškovi koji su daleko od malih. Ono što smatram hitnim, i na čemu će se intenzivno raditi narednih mjeseci, je konačno raspisivanje Javnog natječaja za dodjelu i korištenje prostora u Rojcu. Cilj je da se kvalitetnim i aktivnim korisnicima osigura ili produlji njihovo korištenje, a prazni prostori stave na raspolaganje novim korisnicima.

Vaša funkcija je, kako stoji u u nazivu pročelničkog mjesta, i razvoj civilnog društva. Koje konkretne poteze namjeravate činiti u tom području?

Moj se odjel bavi djelom civilnog društva koji prati razvoj i pruža potporu programima vjerskih zajednica, nacionalnih manjina, sindikalnih organizacija i udruga proizašlih iz rata. Svakako ću se truditi biti na usluzi svima čije inicijative, prije svega, šire prostor slobode te onima koji svojim angažmanom pomažu potrebitima, ma tko oni bili. I, naravno, najvažnije: administracija ne smije biti prepreka u njihovom radu.

Sajam knjiga je važna i uspješna kulturna manifestacija. Kako ćete se kao pročelnica odnositi prema Sajmu, a da izbjegnete kritike o sukobu interesa?

Sajam knjiga i autora postoji gotovo 30 godina, a ja sam na njemu radila znatno kraće. Zatim, Sajam je rastao, razvijao se i postao prepoznatljiv u mandatima mojih prethodnika i prethodnica koji nisu radili na njemu, ali su prepoznali važnost, kvalitetu i utjecaj te manifestacije na, ne samo hrvatsku, već i znatno veću književnu scenu. Zbilja ne mislim zbog anonimnih komentatora i ljudi koji baš ne drže do činjenica ugrožavati Sajam ili mu otežavati rad. Sajam je prevažna kulturna manifestacija da bi mu se takvo što radilo, ali to ne znači da ne postoje za sve jednaki kriteriji, pravila i procedure.

Da li se vaša funkcija, prilično birokratska, mistificira u smislu velike važnosti i moći utjecaja na kulturu? Koja su njena ograničenja?

Da nije važna, ova funkcija ne bi ni postojala. Da je prevažna, valjda bi se i pročelnici birali na izborima. Ovaj odjel treba imati servisnu, koordinacijsku i ulogu u strateškom planiranju, ali nije nikakav centar neograničene moći.

Kako na ovoj funkciji namjeravate kompenzirati kreativnost koju je sadržavao posao producentice Sajma knjiga?

Posao producentice je i budžetiranje, približavanje želja mogućnostima, prilagođavanje nekog prostora potrebama manifestacija koje se u njemu dešavaju, koordiniranje s drugim produkcijskim segmentima i, opet, poštivanje procedura u korištenju javnog novca. Ima, dakle, sasvim dovoljno sličnosti. Naravno da se rad u vaninstitucionalnoj kulturi ne može usporediti s onim u javnoj upravi, ali to ne znači da ću ovdje čitati dopise i potpisivati dokumente koje nisam ni pročitala.

Premda je mjesto pročelnika stalno radno mjesto, koliko se sada smatrate dijelom aktualne gradske političke vlasti predvođene Filipom Zoričićem? Jeste li spremni i za oštre političke kritike u tom pravcu?

Nisam vijećnica Gradskog vijeća, nemam gradonačelničke ovlasti, niti sam na dogradonačelničkoj dužnosti. Dakle, moja politička pozicija ne postoji, baš kao ni ono što iz nje proizlazi. Želim pomoći kvalitetnom razvoju pulskog kulturnog sektora i zbog toga sam tu. Na političke konflikte spremna sam samo ako politika radi na štetu kulture i u tom me slučaju neće zanimati o kojoj se opciji radi.