Kultura

NA ZAGREBAČKOM TRGU U VODNJANU

(FOTO I VIDEO) USUSRET LERONU: Furlanska večer odlična uvertira velikom festivalu folklora

Bagur je na kraju pozvao odgovorne u birokraciji na “buđenje“ nakon godinu dana čekanja. Naime, upravo je toliko vremena prošlo otkad je Dario Marušić pripremio stručni dokument koji je trebao poslužiti kao temelj Ministarstvu kulture za proglašenje „furlane“ nacionalnim kulturnim dobrom, što bi trebao biti prvi korak prema konačnom cilju, a cilj je da UNESCO uvrsti „furlanu“ u zaštićenu nematerijalnu baštinu čovječanstva


 
4 min
Silvio Forza
foto: Facebook Vodnjanski đir

Bagur je na kraju pozvao odgovorne u birokraciji na “buđenje“ nakon godinu dana čekanja. Naime, upravo je toliko vremena prošlo otkad je Dario Marušić pripremio stručni dokument koji je trebao poslužiti kao temelj Ministarstvu kulture za proglašenje „furlane“ nacionalnim kulturnim dobrom, što bi trebao biti prvi korak prema konačnom cilju, a cilj je da UNESCO uvrsti „furlanu“ u zaštićenu nematerijalnu baštinu čovječanstva

Prvim, kraćim nastupima triju folklornih skupina, predavanjima stručnjaka za folklor i etnomuzikologiju Vidoslava Bagura i Darija Marušića te koncertom grupe Veja sinoć je u Vodnjanu održan program "Ususret Leronu - furlanska večer", odnosno prava uvertira 21. izdanja Međunarodnog festivala folkora „Leron“ koji se službeno otvara večeras i traje do sutra.

foto: Facebook Vodnjanski đir

Na slikovitom i publikom popunjenom Zagrebačkom trgu u četvrti Pian, (prisustvovali su i predsjednica Gradskog vijeća Grada Vodnjana Romina Bilić, te predsjednik Vijeća talijanske nacionalne manjine pri Županiji, Ennio Forlani), sudionici su riječima i plesom objasnili i pokazali „furlanu“.

Kako je objasnio etnomuzikolog, glazbenik i poznavatelj tradicijskih glazbenih instrumenata Dario Marušić, riječ je izvorno o načinu plesa (alla furlana / na furlanski način) kojim su još u 17. stoljeću u Veneciji, radnici „migranti“ iz Furlanije, za druženja u slobodno vrijeme, u „campiellima“ (malim trgovima) plesali razne vrste plesova, a da bi potom, nakon elitističke muzikološke obrade u Parizu, „način“ postao „vrstom plesa“, stoga danas imamo i ples „furlana“.

Dario Marušić i Vidoslav Bagur

Marušić je objasnio kako se „furlana“ u Vodnjanu strukturirala na melodiji „vilote“, glazbene forme iz sjeverne Italije, s pratnjom violine i violončela (leron), dok se Galižani pratnja temelji na mihu (pive) i udaraljci naziva „el simbolo“, vrsti tamburina (defa) s ugrađenim zvončićima.

Plesni pedagog, koreograf i voditelj najznačajnijih hrvat­skih festivala folklora Vidoslav Bagur pohvalio je sinoćnje nastupe folklornih skupina Zajednice Talijane „Armando Capolicchio“ iz Galižane (Comunità degli Italiani di Gallesano)i domaćima ZT Vodnjana (Comunità degli Italiani di Dignano) iz razloga što se u svemu, od načina plesa i sviranja (premda se međusobno razlikuju), pa od odjevanja do frizura kod žena i klobuka na glavi kod muškaraca, više od ostalih skupina širom Europe najvjernije drže „pravog“ obrasca „furlane“.

Folkorna skupina ZT Galižana - foto: Facebook Vodnjanski đir

Spomenuo je i to kao i na grčkom otoku Krfu, koji se dugo nalazio u sastavu Mletačke Republike, i dalje pleše „furlana“ te kako bi bilo dobro tamošnje folklorne skupine ugostiti na Leronu.

Bagur je na kraju pozvao odgovorne u birokraciji na “buđenje“ nakon godinu dana čekanja. Naime, upravo je toliko vremena prošlo otkad je Dario Marušić pripremio stručni dokument koji je trebao poslužiti kao temelj Ministarstvu kulture za proglašenje „furlane“ nacionalnim kulturnim dobrom, što bi trebao biti prvi korak prema konačnom cilju, a cilj je da UNESCO uvrsti „furlanu“ u zaštićenu nematerijalnu baštinu čovječanstva.

Na videu nastup folklorne skupine Zajednice Talijana iz Vodnjana

Furlanu su, uz pjevanje, otplesali i gosti folklorne grupe “Stelutis di Udin A.P.S.“ iz Udina (Italija), a večer, koju je vodila Manuela Geissa, okončala se vrlo dojmljivim nastupom pazinskog sastava Veja koji bavi se istraživanjem istarske narodne tradicijske glazbe te izvođenjem iste u modernijim aranžmanima koristeći razne tradicijske instrumente iz cijeloga svijeta. 

Na videu gosti iz Udina

Dvadesetprvo izdanje festivala Leron počinje večeras. Nakon mimohoda svih učesnika Trgovačkom ulicom (u 20 sati) koji će predvoditi limene glazbe Grada Vodnjana i Zajednice Talijana Vodnjan (Comunità degli Italiani di Dignano), u 21 sati, na Narodnom trgu, Leron će biti svečano otvoren, a potom slijede nastupi 11 folklornih skupina iz 6 zemalja i to Hrvatske, Slovenije, Italije, Srbije, Grčke i Poljske.

Tako će pred publikom  izaći “Banda Burek” (Poljska), folklorne skupine “I Posagnot” (Italija) i  “Agios Ioannis o Theologos” (Grčka), KD RAK (Slovenija) i FS “Stelutis di Udin” (Italija), te HKC-a “Bunjevačko kolo” (Srbija), ali i domaći ansambli: KUD Vodnjan, Društvo Perojskih Crnogoraca “Peroj 1657”, te folklorne grupe Zajednica Talijana Bale, Galižana i Vodnjan.

Nastup sastava Veja - foto: Facebook Vodnjanski đir

Sutra, 26. kolovoza, nakon prijema kod gradonačelnika Vodnjana ujutro u 10 sati, u 11 sati na rasporedu je okrugli stol na temu „Uloga i vrijednost tradicijskih glazbenih instrumenata između povijesti i inovacije“. Zadnja večer započet će  svečanom misom u 19 sati u crkvi sv. Blaža, nastavit će se u 21 sati na Narodnom trgu s nastupima folklornih skupina, a Festival će se zatvoriti u 23 sata dodjelom nagrada.

Sinoć su prisutne pozdravili predsjednik Zajednice Talijana Vodnjan Maurizio Piccinelli i zamjenica gradonačelnika Grada Vodnjana Diriana Delcaro Hrelja. Organizatori festivala su Zajednica Talijana Vodnjan (Comunità degli Italiani di Dignano) i Talijanska Unija (Unione Italiana), a sam festival ime je dobio po tradicionalnom vodnjanskom muzičkom instrumentu.  


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.