"Jedno vrijeme sam se stidjela tog osmijeha, pomislila sam: što će narod kazati na taj smijeh iz četrdeset treće. To je bilo kad sam prvi put vidjela sebe na razglednici. Danas na taj osmijeh gledam kao na osmijeh prkosa neprijatelju i ratu....Drago mi je saznanje da živim kao revolucionar. Radosna sam kad mi unuci kažu: Pa, bako, ti se uvijek smiješ", pričala je '85. godine Milja Marin
"Jedno vrijeme sam se stidjela tog osmijeha, pomislila sam: što će narod kazati na taj smijeh iz četrdeset treće. To je bilo kad sam prvi put vidjela sebe na razglednici. Danas na taj osmijeh gledam kao na osmijeh prkosa neprijatelju i ratu....Drago mi je saznanje da živim kao revolucionar. Radosna sam kad mi unuci kažu: Pa, bako, ti se uvijek smiješ", pričala je '85. godine Milja Marin
Na današnji dan 1941. godine, u šumi Brezovica kod Siska formiran je prvi Sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Za cijelu Hrvatsku upravo je stoga i izabran kao datum obilježavanja Dana antifašističke borbe - krvave višegodišnje obrane koja će slobodu donijeti tek četiri godine kasnije.
Pula, koja je ovaj datum dočekala još uvijek pod čizmom fašističkog okupatora, u Narodno-oslobodilačku borbu je utkala najmanje 700 života i u nju poslala više od 3.000 boraca.
Ulazak talijanskog bataljuna "Pino Budicin" u Pulu
"Danas se prisjećamo tih ljudi i njihove hrabrosti, jer da nije bilo njih, Istra nikada ne bi bila pripojena matici zemlji. Moramo uvijek imati na umu da je antifašizam svjetonazor kojeg ne smijemo zaboraviti i kojeg moramo prenijeti mlađim generacijama u naslijeđe. Ovom prigodom želim vam čestitati praznik Dana antifašističke borbe!“, rekao je danas na polaganju vijenaca predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule Boris Siljan.
A upravo na zidove ulaza ili portuna u pulskoj ulici Gabriele Emo 1, u kome se ova udruga nalazi, ovih su dana sletjela i tri murala uličnog umjetnika, portretista i karikaturista Denisa Nađa, sva tri inspirirana NOB-om.
Za motive je Nađ izabrao ulazak oslobodilačkog bataljuna "Pino Budicin" u Pulu i trenutak prolaska partizana ispod Arene, zatim plakat Pabla Picassa za film "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića i konačno, prepoznatljivi osmijeh "Kozarčanke" Milje Marin - koji je kroz desetljeća postao svojevrsni simbol prkosa i pobjede.
Sada već davne 1985. godine, Milju Marin, koja je 2. svjetski rat preživjela i poživjela do 2007., intervjuirao je za sarajevski Svijet novinar Adil Hajrić.
- Diko moja, jedno vrijeme sam se stidjela tog osmijeha, pomislila sam: što će narod kazati na taj smijeh iz četrdeset treće. To je bilo kad sam prvi put vidjela sebe na razglednici. Poslao moj ujak iz Beograda našem rođaku u Krajini tu razglednicu. A nije ujko znao da sam to ja. Tek me je rođak ovdje prepoznao i donio meni kartu. Bože, što sam se iznenadila i postidjela.
Kasnije me u selu vaš kolega Aco Nejman pronašao. Bilo je to šezdesetih godina. Ubrzo sam stigla u Muzej u Banjaluci, pa kojekuda u knjige. Žao mi je što nikad poslije rata nisam imala sreću da sretnem Žorža Skrigina.
Danas na taj osmijeh gledam kao na osmijeh prkosa neprijatelju i ratu. Drago mi je saznanje da živim kao revolucionar. Eto, moja slika je i za 8. mart ove godine u Beogradu štampana na pozivnicama za akademiju. Radosna sam kad mi unuci kažu: "Pa, bako, ti se uvijek smiješ", rekla je Marin tada o fotografiji, koju je 1943. godine uslikao fotograf Žorž Skrigin.
Tekst cijelog intervjua može se pročitati u članku na Index.hr - "Ispovijest najljepše Partizanke", objavljenom u suradnji s Yugopapirom 2020. godine.
Nekoliko pjesama otpjevat će na Portarati, ispod Zlatnih vrata, a zatim krenuti ulicom Sergijevaca, zastajući i pjevajući na pojedinim punktovima kroz ulicu, te preko Foruma stići do trga Svetog Tome. Prolaznici i šetači moći će uživati u klapskoj pjesmi upravo onako kako se ona izvorno izvodila, a capella u kaletama
Ju Jitsu klub Lotus ovim rezultatom nastavlja svoj put prema vrhu europske i svjetske scene. Čestitke svim natjecateljima i trenerima na velikom uspjehu!
Gosti koncerta bili su upravo Gibonnijevi stari prijatelji, vrhunski domaći i svjetski glazbenici legendarni Damir Urban, jedan od najboljih svjetskih bubnjara Manu Katche, vokalistica Maya Azucena i čuveni gitaristički virtuoz Vlatko Stefanovski
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
