Kultura

OD USPJEŠNIH SAMODOPRINOSA DO KAPITALIZMA

Igor Duda: "Uspoređivati današnje mjesne odbore s mjesnim zajednicama je kao uspoređivati 10 dekagrama sa 100 kilograma"

Samodoprinos je bio jedna od ključnih tema. Telefonske linije u 80-ima, jača trafostanica, lokalna ambulanta ili mali dom zdravlja; ukoliko je za tim postojala bila potreba, mjesna zajednica bi raspisala referendum. Samodoprinosi su najčešće bili uspješni, a odaziv ogroman. Udružila bi se i sredstva građana, najčešće 3 posto plaće, ali moglo se dati i radnu, fizičku snagu, materijal, uslugu prijevoza. Na selu se više radilo, a u gradskim mjesnim zajednicama više se davao novac * Najaktivniji su u mjesnim zajednicama bili svježe umirovljeni učitelji/ce i vojna lica


 
4 min
Zoran Angeleski
Foto Z.A.

Samodoprinos je bio jedna od ključnih tema. Telefonske linije u 80-ima, jača trafostanica, lokalna ambulanta ili mali dom zdravlja; ukoliko je za tim postojala bila potreba, mjesna zajednica bi raspisala referendum. Samodoprinosi su najčešće bili uspješni, a odaziv ogroman. Udružila bi se i sredstva građana, najčešće 3 posto plaće, ali moglo se dati i radnu, fizičku snagu, materijal, uslugu prijevoza. Na selu se više radilo, a u gradskim mjesnim zajednicama više se davao novac * Najaktivniji su u mjesnim zajednicama bili svježe umirovljeni učitelji/ce i vojna lica

"Koliko vidim zadnjih desetak godina, kad je riječ o Mjesnim odborima u hrvatskim gradovima i općinama, najčešće se govori o o nečem što je fraza ovog vremena - male komunalne akcije. Pa je sreća ako građani kažu da treba nova klupa, novo stablo ili nešto toga tipa. Uspoređivati te aktivnosti, koje su svakako dobrodošle, s onim što je radila i što je mogla raditi mjesna zajednica je doista kao uspoređivati 10 dekagrama sa 100 kilograma, po ovlastima, po kapacitetima i po širokim potezima", kazao je sinoć u Rojcu pulski povjesničar dr. Igor Duda prilikom predstavljanja svoje nove, četvrte knjige  "Socijalizam na kućnom pragu. Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji", objavljene u izdanju Srednje Europe i pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile.

Igor Duda (1977.) odrastao je u pulskom neboderu na Verudi (u čijem je prizemlju kafić J&B), u kojem je bilo sjedište jedne mjesne zajednice; sjeća se te te poveće ostakljene dvorane, pune tijekom nekih sastanaka i priredaba.

Mjesne zajednice nisu bila protuteža centralnoj vlasti nego oblik ukidanja otuđene vlasti, piše u knjizi Duda. Uz, donekle je to sinoć u naknadnoj raspravi usuglašeno, kontrolu Partije, iako je Duda kazao da mnogi u MZ-ima nisu uopće bili članovi Saveza komunista.

Neusporedivo veća participacija građana također je krasila mjesne zajednice u odnosu na današnje mjesne odbore, pa je tako, na referendumima za samodoprinos znala biti ogromna izlaznost, i od 88 posto, kao primjerice 1973. godine u slovenskom Celju.

"Često se pitam treba li sve to meni"

Želeći ilustrirati entuzijazam i volju aktivista i volontera, Igor Duda citirao je iz svoje knjige i izjavu Janeza Povšiča, predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Škocjan u slovenskom Novom Mestu, iz 1988. godine.

"Često se pitam - treba li sve to meni. Na svu sreću djeca su već velika i na sebe preuzimaju teret ove naše privredne jedinice. A žena naravno kudi i zbog vremena koje posvećujem mjesnoj zajednici, i zbog benzina koji potrošim jureći po mjesnoj zajednici da reguliram ili potaknem rješavanje određenih problema. [...] Želiš li biti predsjednik MZ samo na papiru - bolje da se ne prihvatiš toga posla. Mučim se, ali nakon svega, kad se osvrnem i vidim koliko smo toga napravili da poboljšamo uvjete života u svojem kraju kažem samome sebi da ne treba žaliti niti vremena, guma, benzina ni živaca...".

Samodoprinos je bio jedna od ključnih tema u radu mjesnih zajednica.

Telefonske linije u 80-ima, jača trafostanica, lokalna ambulanta ili mali dom zdravlja; ukoliko je za tim bila potreba, a općina kazala da trenutno nema novaca, Mjesna zajednica bi raspisala referendum. Samodoprinosi su najčešće bili uspješni, odaziv je najčešće bio ogroman. Udružila bi se sredstva, ne samo od SIZ-ova i OUR-a, nego i sredstva građana, najčešće 3 posto plaće, ali moglo se dati i radnu, fizičku snagu da bi se nešto sagradilo ili materijal, ili uslugu prijevoza. U seoskim mjesnim zajednicama se više radilo, a u gradskim MZ-ima se više davao novac, nastavio je Duda..

Samodoprinos je zamro tijekom 80-ih zbog ekonomske krize i sve veće inflacije, prikupljeni novac se nije brzo potrošio pa mu je padala vrijednost, a planovi propadali.

Zanimljiv je dio s nedavna predstavljanja knjige u Beogradu (dostupan na netu), u kojem je Duda  kazao da su mjesne zajednice preuzimale i vodile razne domove kulture, ali s vremenom sredstva SIZ-a, OUR-a i općine nisu bila dovoljna za režije, ni za programe  (mjesne zajednice tad su znale podizati i komercijalne kredite u bankama), da bi nakon godinu-dvije došlo do zatvaranja doma

Mjesne zajednice, 1963. uvedene kao mogućnost, a 1974. kao obaveza, bile su samoupravno-teritorijalni oblik okupljanja radnih ljudi i građana, birača i potrošača u njihovo slobodno vrijeme i u njihovu susjedstvu.

Mjesne zajednice prošle su 30-godišnji put od početne ideje "proširene obitelji", pandana Radničkim vijećima u u poduzećima (kao 'samoupravljanje u slobodno vrijeme'), brojnih uspješnih zajedničkih akcija (uz regionalne razlike, razlike selo-grad, uz brojne volontere i entuzijaste među kojima su najaktivniji bili svježe umirovljeni učitelji/ce i vojna lica), uz ne baš blagonaklon odnos  općina, sve do pada entuzijazma, birokratiziranosti i pasivizacije koncem 80-ih godina.

Na vrhuncu njihova razvoja u Jugoslaviji, 1982. godine, bilo je čak 13.500  mjesnih zajednica s tisućama volontera, aktivista i delegata.

O knjizi su u dobro posjećenom Dnevnom boravku Rojca govorili i povjesničari Karlo Držaić i Saša Vejzagić.

Knjigu je Igor Duda već predstavio u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Skoplju i Zagrebu. Dosad je Duda objavio, također u izdanju Srednje Europe tri knjige - "U potrazi za blagostanjem, o povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih", "Pronađeno blagostanje: Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih" te "Danas kada postajem pionir: djetinjstvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma".

Nova knjiga rezultat je rada na istraživačkom projektu 'Mikrosocijalizam' od 2018. do 2023. godine.


Nastavite čitati

Pula
 

KULTURNI DOGAĐAJ GODINE Najutjecajnija figura suvremenog plesa Meg Stuart dolazi u Pulu!

Meg Stuart osvojila je Zlatnog lava za životno djelo na Biennale di Venezia * Meg Stuart obilježila je svjetsku plesnu scenu. Prije 30 godina osnovala je svoju kompaniju 'Damaged Goods', koja je postala poznata po svojim inovativnim i provokativnim izvedbama * "Stuartina sposobnost da kroz dinamične i emotivne izvedbe prenese složene ljudske emocije i stanja, duboko me je inspirirala", kaže nam Matija Ferlin

Pula
 

Poslovni kvadrati. U zakup se nude tri prostora na Verudi

U Puli su daju tri prostora, sva tri na Verudi, a u ponudi je 50 četvornih metara u prizemlju Negrijeve 37, po početnoj cijeni od 796,34 eura. Ponovno se nudi 80 kvadrata na adresi Kamenjak 3, za koje je početna zakupnina 955,68 eura. Treći prostor nalazi se u Banovčevoj 8, a riječ je o deset kvadrata u prizemlju zgrade za kojih se traži početnih 159,27 eura mjesečno

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.