Knjiga Egidija Ivetića o povijesti Jadrana: Mnogi ga poznaju, rijetki razumiju

Jadran je impresivan skup različitih povijesnih trajanja koji mnogi znaju a rijetki razumiju, jedan je od naglasaka knjige Egidija Ivetića "Povijest Jadrana. More i njegova civilizacija", tiskane u nakladi Srednje Europe.

Profesor povijesti Mediterana i ranog novog vijeka na Sveučilištu u Padovi te direktor Instituta za povijest Venecije, inače rođeni Puljanin Egidio Ivetić na 330 stranica razvija povijest Jadrana kroz šest kronoloških poglavlja koji počinju 1000 godina prije Krista, a završavaju s Europskom unijom.

U prošlosti definiran kao sinus, ušće ili zaljev, Jadran je morski prolaz koji više od tisućljeća spaja istok sa zapadom, te oblikuje Italiju i Balkan, kaže se u uvodu i napominje da Jadran promatra kroz tri geografske razine: tekući element, obalu i gravitirajuća područja, "sve u svemu desetak regionalnih segmenata sa specifičnostima koje ustraju u vremenu".

Ivetić nalazi kako postoji široko rasprostranjena geografska svijest o Jadranu, ali nema osjećaja zajedničke prošlosti, čak ni među onima koji žive na obali. "Značenja Jadrana su mnoga, ali povijest oblikuje identitet koji svi prepoznaju ali malo tko razumije", kaže.

U posljednja dva stoljeća na Jadranu je došlo do nacionalizacije mora i svođenja pomorskih regija na status periferije nacije.

U Italiji se nakon 1991. počinje javljati potraga za jadranskim identitetom, a potraga za izgradnjom jadranske kulture mogla bi krenuti od književnosti, kaže i navodi da je na drugoj strani, u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su kulturno više okrenute Srednjoj Europi, povijest Jadrana obilježena kolonijalnim stavom Italije i Venecije.

Kako bi nadišao razlike, Ivetić pristupa Jadranu kao jedinstvenom kulturnom prostoru, odnosno povijesnoj regiji, koja omogućuje transnacionalni pristup proučavanju. "Jadran je Sredozemlje u minijaturi i za njega vrijedi svaki diskurs koji vrijedi i za Sredozemlje. Jadran je Sredozemlje Sredozemlja", kaže.

Autor kaže da je sinteza svedena je na bitno, ali s ambicijom da predloži čitanje povijesnih i kulturnih naslaga koje se mogu pronaći i na stvarnom, današnjem Jadranu, i u jadranskoj civilizaciji, možda još neosviještenoj, ali svejedno prisutnoj.

U knjiga koju je prevela Anita Buhin priloženo je, uz ino, pedesetak stranica bilješki, povijesna kronologija Jadrana, te četvorojezični popis toponima.