Kuća za pisce - Hiža od besid ove će godine prvi put od osnutka 2009. ugostiti 11 rezidenata

Kuća za pisce - Hiža od besid ove će godine prvi put od osnutka 2009. ugostiti 11 rezidenata. Riječ je o rekordnom broju, ostvarenom zahvaljujući financijskoj potpori Istarske županije i Ministarstva kulture i medija. Istarska županija ove godine rad Kuće za pisce podupire s 17.000 eura, a Ministarstvo kulture i medija s 5.000 eura.

"Drago mi je da je važnost razvoja Kuće za pisce prepoznata na lokalnoj i nacionalnoj razini. Zahvalni smo na podršci koju nam pružaju. Ovom prilikom podsjećam da se u sklopu rezidencije dodjeljuje i književna nagrada Istarske županije ‘Edo Budiša’, a za koju je natječaj upravo u tijeku. Rok za slanje prijedloga je 6. ožujka“, navodi upraviteljica Kuće za pisce i ravnateljica Gradske knjižnice Pazin, Majda Milevoj Klapčić.

Podsjetimo, Kuća za pisce – Hiža od besid istarska je kulturna institucija, a njenim je osnivanjem 2009. godine postavljen organizacijski temelj za razvoj novih modela književnog života u Istri i ostatku zemlje, ali i za otvaranje prostora za međunarodnu suradnju i dijalog.

Smještena je na Buraju, starom dijelu Pazina koji je zaštićen kao spomenik kulture. Atraktivnosti pozicije pridonosi i to što je nadomak srednjovjekovnog Kaštela, a iznad ponora Pazinske jame. Sastoji se od prizemnog prostora koji ima javnu namjenu (književne večeri, predavanja i slično) i garsonijere na katu u kojoj borave gosti koji se bave književnim stvaralaštvom. Ugošćuje i strane autore, ali i potiče domaće na sudjelovanje u sličnim programima i projektima u regiji.

U nastavku donosimo informacije o rezidentima koji će tijekom 2026. godine boraviti i stvarati u središtu Istre.

VELJAČA

Lazar Pavlović (Beograd, 1993.) objavljivao je priče u književnoj periodici („Koraci“, „Dometi“, „Gradina“). Dobitnik je druge nagrade za studentsku priču na natječaju Službenog glasnika 2020. godine. Za zbirku Priče o Adamu (Enklava, 2021.) osvojio je nagradu „Dušan Vasiljev“ za najbolje djelo objavljeno u Srbiji 2021. godine.

Lazar Pavlović

OŽUJAK

Danijela Repman (Sombor, 1976.) piše poeziju, prozu, eseje i književnu kritiku. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Somboru, a komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavila je zbirke poezije Cikličnosti (1997.), Mesto za savršen beg (2015.) i Šećer, led i varikina (2021.), romane Tragom rasutih trenutaka (2014.) i Stolica bez naslona (2024.) te zbirku kratkih priča Kvadratno disanje (2018.). Djela su joj prevođena na francuski, mađarski, makedonski, albanski i engleski jezik. Članica je Srpskog književnog društva i žirija za književnu nagradu Golub te vodi Instagram stranicu Kafkin sat.

Danijela Repman

TRAVANJ

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu i poeziju. Objavila je knjigu mikroproza Važno je imati hobi (2021.). S Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky suautorica je knjige Priručnica – od ideje do priče (2023.). Dobitnica je više književnih nagrada (Prozak, Mak Dizdar za mlade pjesnike, Ulaznica – prva nagrada za poeziju, Edo Budiša). Od 2016. godine piše književne kritike za portal Booksa. Članica je udruge Pisci za pisce. Živi i radi u Splitu kao profesionalna copywriterica. Dobitnica je Nagrade „Edo Budiša“ 2025. godine.

Luca Kozina

SVIBANJ

Stanislav Habjan (Zagreb, 1957.) djeluje na području pisanja, dizajna, likovne umjetnosti, performansa i multimedije. Autor je knjiga kratkih priča Nemoguća varijanta (1984.), Greiner & Kropilak Interkonfidental (s Borisom Greinerom, 1999.), zbirke pjesama Košulja na cvjetove i pjesme na struju (2020.), knjige kratkih proza Vrijeme i mi, PostApoc dijalozi (2020.) te Nemoguća varijanta i druge priče (2020.). Zastupljen je u više antologija hrvatske kratke priče i novele, a tekstovi su mu prevedeni na engleski, talijanski, poljski, slovenski i makedonski jezik. Naslov njegove priče „Poštari lakog sna“ poslužio je kao naziv panorame proze Quorumova naraštaja (ur. Krešimir Bagić, 1996.).

Stanislav Habjan

LIPANJ

Maša Seničić (Beograd, 1990.) scenaristica je, pjesnikinja i esejistica. Završila je master studij Teorije dramskih umjetnosti i medija, a trenutno pohađa doktorske studije. Njezina proza i poezija prevedene su na deset jezika te objavljivane u domaćim i regionalnim časopisima (Poezija, Polja, Letopis Matice srpske, Zent, Prosvjeta, Dometi, Buktinja) i na književnim portalima (Agon, Eckermann, Libela, Strane, Kritična masa). Prva zbirka pjesama Okean nagrađena je nagradom Mladi Dis 2015., a druga knjiga poezije Povremena poput vikend-naselja (2019.) nagradom „Dušan Vasiljev“.

Maša Seničić

SRPANJ

Luisa Carretti (Lecce, 1979.) autorica je koja djeluje na području dječje književnosti. Spisateljica je, nakladnica i novinarka. Diplomirala je komunikologiju, a diplomski rad posvetila francuskom redatelju Jeanu-Pierreu Melvilleu. Godine 2016. pokrenula je nakladničku kuću Storie Cucite, specijaliziranu za dječju književnost. Živi u Firenci.

Luisa Carretti

KOLOVOZ

Emina Selimović (Zenica, 1991.) pjesnikinja je i doktorandica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za komparativnu književnost. Autorica je četiriju zbirki poezije: Genocid u Crazy Horseu (2016.), Ademove suze (2018.), Zembilj (2019.) i Jazz za Fellinija (2021.). Dobitnica je više regionalnih književnih nagrada. Poeziju i eseje objavljuje u književnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Turskoj i Grčkoj. Zaposlena je u Muzeju grada Zenice.

Emina Selimović

RUJAN

Danilo Lučić (Beograd, 1984.) književnik je, urednik, fotograf i video-umjetnik. Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je zbirke pjesama Beleške o mekom tkivu (2013.), za koju je dobio Brankovu nagradu, i Šrapneli (2017.). U Zagrebu mu je 2020. objavljena zbirka priča Sazrevanje modrica (Durieux). Urednik je portala glif.rs te izvršni urednik edicije „Zajednička čitaonica“ organizacije KROKODIL. Jedan je od urednika časopisa Bosanska vila. Objavljuje kolumne i eseje te se bavi fotografijom i videom.

Danilo Lučić

LISTOPAD

Ena Katarina Haler (Osijek, 1996.) književnica je, novinarka i arhitektica. Diplomirala je arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2023. godine projektom „Drugi Mediteran – Memorijalni centar Predraga Matvejevića u Mostaru“. Uz rad u struci, bavi se novinarstvom u području kulture i kulturne politike te piše o graditeljskom i urbanističkom nasljeđu, kao i putopise, reportaže te književne i filmske kritike. Objavila je romane Nadohvat (2019.) i Nevini (2024.). Komentatorica je HRT-ove emisije Peti dan.

Ena Katarina Haler

STUDENI

Lucija Švaljek (Zabok, 1995.) književnica je za djecu i mlade. Odrasla je u Radoboju pokraj Krapine. U srednjoj školi osvojila je nagradu Gjalski za kratku priču. Sudjelovala je na pjesničkim tribinama Učitavanje, Pamela i Govorimo glasnije. Objavljivala je poeziju u časopisu Republika i na portalima ZgKult, Eckermann, Anna Lit i Čitaj mi, te prozu na portalima Booksa i Kritična masa. Otvorila je manifestaciju Noć knjige u Zadru 2021. godine. Za roman-bajku za mlade Uspavanka za Elizu (2024.) dobila je dvije književne nagrade. Živi i radi u Zagrebu.

Lucija Švaljek

PROSINAC

Emina Smailbegović (Sarajevo, 1996.) završila je Srednju muzičku školu u Tuzli, odsjek klavir. Studij je nastavila u Veneciji kao stipendistica Vlade Republike Italije. Diplomirala je klavir 2018. na Muzičkom konzervatoriju Santa Cecilia u Rimu, a doktorirala muzikologiju na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Autorica je triju romana: Via Appia (2019.), Strašna djeca Averroesova (2022.) i Led. Otapanje (2024.).

Emina Smailbegović