Županijsko vijeće za kulturu Istarske županije – Regione Istriana odlučilo je za ovogodišnju dobitnicu nagrade „Krasna zemljo – Meraviglioso paese“ predložiti pjesnikinju, književnicu, sveučilišnu profesoricu i prevoditeljicu Loredana Bogliun, i to zbog iznimnog doprinosa očuvanju, valorizaciji i popularizaciji vodnjanskog istroromanskog dijalekta.
Ovaj će se prijedlog naći pred županijskim vijećnicima na sutrašnjoj sjednici u Pazinu, koji ga još trebaju i izglasati, no može se reći da je riječ tek o formalnosti.
Potvrda prisutnosti talijanske autohtone kulture u Istri
Činjenica da je predložena za nagradu iznenadila je, ali i obradovala, rekla nam je Loredana Bogliun u kratkom telefonskom razgovoru. No, više od svega, smatra je važnom jer doprinosi vidljivosti manje poznatog, a iznimno važnog dijela istarske kulture.
- Jako, jako važno za sve ovo što sam ja radila, i zbog toga što je ovo priznanje i potvrda prisutnosti talijanske autohtone kulture u Istri. Drago mi je jer je, na kraju krajeva, potrebno te vrijednosti Istre vrednovati. To je moj identitet i ja pripadam toj kulturi. Možda je to danas malo neobično jer se jezik godinama manje govori, ali to su stvari koje se nekako natalože u tebi. To je zapravo ona prava, čista dimenzija Vodnjana, rekla nam je Bogliun.
Obrazlažući izbor Loredane Bogliun kao kandidatkinje za nagradu „Krasna zemljo“, Županijsko vijeće za kulturu navelo je da autorica piše poeziju na vodnjanskom, drevnom istroromanskom idiomu te da se rano posvetila književnom prevođenju.
„Razvidno je njezino iznimno kvalitetno i bogato djelovanje na više srodnih književnih područja, a posebno posvećenost očuvanju, valorizaciji i popularizaciji vodnjanskog istroromanskog dijalekta, što je prepoznato i međunarodno priznato te za što je dobila niz stručnih priznanja i nagrada.
Smatramo da je spisateljica, pjesnikinja, prevoditeljica i urednica Loredana Bogliun istaknuta kulturna djelatnica čiji je rad javno prepoznat na županijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te se zato predlaže dodijeliti joj nagradu „Krasna zemljo – Meraviglioso paese“ za životno djelo“, stoji, među ostalim, u službenom prijedlogu.
To je jedna posebna priča i činjenica je da treba to očuvati i prenijeti na mlađe generacije kao vrijednost. Te je vrijednosti potrebno više vrednovati.
Loredana Bogliun o važnosti vodnjanskog istroromanskog dijalekta.
Bogliun je rođena je u Puli 1955. godine. Potječe iz vodnjanske talijanske obitelji i stvara na vodnjanskom, drevnom istroromanskom jeziku.
Rano se posvetila književnom prevođenju, a uređivala je i časopise za kulturu „La battana“, „In aspre rime – quaderni delle letterature dialettali e delle lingue minori“ i „Filigrane, culture letterarie“. Pokrenula je kulturnu manifestaciju „S poezijom u Vodnjanu“.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pula, kao i u Rijeka i Trst, predavala je psihologiju i sociologiju. Prije toga bila je psihologinja u Talijanskoj osnovnoj školi u Bujama, ravnateljica Talijanske srednje škole u Bujama te istraživačica na Institutu za sociologiju u Ljubljani.
U dva mandata bila je dopredsjednica Poglavarstva Istarske županije te se bavila etničkim studijima i objavila više znanstvenih radova. Poezija joj je prevedena na nekoliko jezika i objavljena u antologijama i književnim časopisima.
Za pjesmu „La cala d'al monto / La casa del monte (Kuća na brdu)“ dobila je 1987. godine nagradu grada Trenta „Trofeo del Buon Consiglio“. Dobitnica je i nagrada „Poesia in Piazza“ (Milje, 1987.) te „Drago Gervais“ (Rijeka, 1988.). Nekoliko je puta nagrađena na natječaju „Istria Nobilissima“.
Među trima je pobjednicima nagrade „Isabella Morra“ (Monza, 2017.), a 2023. godine dobila je posebno priznanje povjerenstva na međunarodnom natječaju „Rainer Maria Rilke“.