"Nekad se dva sata dnevno čitao strip, a sad se četiri sata igraju kompjuterske igrice"

"Knjižnice kao inkubatori urbane kulture" naziv je stručnog skupa koji se održava danas u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, u sklopu netom otvorenog Festivala dječje knjige Monte Librić.

Nakon skupova 'Jesu li dječje knjižnice dovoljno čarobne?' 2023. i 'Drevni divovi: uloga knjižnice u očuvanju, razotkrivanju i oživljavanju mitova, legendi i priča' prošle godine, ovogodišnji stručni skup istražio je  ulogu knjižnica u razvoju urbane umjetnosti i kulture.

Knjižnice su danas više od mjesta posudbe knjiga one su dinamična središta kulturnih i kreativnih susreta te aktivni sudionici u oblikovanju suvremene kulturne scene.

Govoreći o ideji prostora i njegovom ostvarenju u knjižničnoj arhitekturi, umirovljena sveučilišna profesorica prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić kazala je u uvodnom izlaganju da njezina arhitektura, dizajn, oprema, sadržaji kao i samo djelovanje knjižnice mogu odrediti dijelove grada i kvartove kojima pripadaju.

Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić

- Ljudi vole povezati određenu instituciju s dijelom grada u kojem žive. Pritom je važno da se knjižnica ne izgubi u mnoštvu drugih gradskih entiteta te da se njeni članovi s njom povezuju i poistovjećuju, rekla je Aparac-Jelušić.

Ukazala je na važnost transformacije knjižnice od spremišta knjiga 'o svijetu', zatvorenog mjesta u kojemu korisnik pristupa onome što je tamo sačuvano, do mjesta u kojemu pristupa knjigama 'svijeta', otvorenog mjesta koje ga dovodí u neposredan kontakt sa stvarnošću.

(Veliki Borivoj Dovniković, Zagreb 1956.)

Dr. sc. Frano Dulibić, profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, (autor vrijednih knjiga "Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940." i "Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi  stripu i animiranom filmu"), istražujući urbane motive u medijima popularne kulture, predstavio je radove naših najistaknutijih autora iz područja karikature, stripa, slikovnice i animiranog filma.

Animirani film, posebno Zagrebačku školu animacije, nazvao je jednim od najsvjetlijih poglavlja kulture iz vremena socijalističke Jugoslavije, koja se danas svugdje spominje u svijetu.

- Današnje kompjuterske igrice pojele su vrijeme za strip. Nekad se sat-dva dnevno čitao strip, a sad se 3-4 sata igraju kompjutorske igrice, kazao je Dulibić, koji je od strip autora posebno izdvojio Igora Kordeja i Danijela Žeželja, tog, kako je rekao, najsnažnijeg autora u urbanoj distopiji.

Dr. sc. Frano Dulibić

"Imamo silno dobre, međunarodno priznate strip autore, no njihova djela kod nas izlaze u malim nakladama od 500-tinjak primjeraka", istaknuo je, dodavši da potencijal likovnih medija popularne kulture u privlačenju čitatelja još uvijek nije dovoljno iskorišten.

- Karikatura, strip, slikovnica i animirani film mediji su koji kombiniraju sliku i tekst te od promatrača, odnosno čitatelja zahtijevaju drugačiji način percipiranja i usmjeravanja pažnje nego što to čini tradicionalna knjiga. Svaki od ovih medija posjeduje specifične izražajne mogućnosti, a najkvalitetnija djela nastaju kroz dubinsko razumijevanje njihove prirode i izražajnog potencijala. Unatoč visokoj kvaliteti hrvatske produkcije i brojnih domaćih autora koji su dobitnici međunarodnih priznanja, njihov rad nije dovoljno prepoznat u široj javnost, zaključio je dr. Dulibić.

Ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković govorio je o ulozi ove knjižnice u urbanoj regeneraciji riječkog Art kvarta nakon preseljenja u bivši industrijski kompleks, dok je mag. Igor Černe iz Mariborske knjižnice predstavio je njihov Festival humanističke 'Otvoreni horizonti' koji povezuje knjigh i dubinsko čitanje, kao glavni preduvjet za razvoj kritičke i argumentirane misli.

Jasna Jakšić i Ivana Kancir iz zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti ukazali su da je ovaj muzej posljednjih  godina realizirao niz projekata vezanih s medijem stripa (radovi Dimitirija Bašićevića Mangelosa, Naste Rojc, Vjenceslava Richtera, polaznika Bauhausa podrijetlom iz Hrvatske) a u pripremi je strip izdanje o Grupi šestorice autora.

Martina Ćosić Vuglec iz hrvatskog Goethe-Instituta predstavila je izložbu "Komplett Kafka" u povodu stote obljetnice smrti Franza Kafke koji je osmislio Goethe-Institut u suradnji s kulturnim centrom Literaturhaus Stuttgart i austrijskim strip-crtačem Nicolasom Mahlerom. Izložba prikazuje odlomke Mahlerove biografske grafičke novele o Kafki koja Kafku i njegov opus kroz dvadeset plakata prikazuje na jedinstven način, koristeći minimalizam i humor.