Kultura

GOVORIO JE POVJESNIČAR MATIJA DRANDIĆ

ODLIČNO PREDAVANJE O GALIŽANI: Nazočni su saznali nešto više o ključnim trenucima života svojih predaka, o svojim prezimenima i nadimcima

Vrlo zanimljivi su bili i podaci o seksualnim običajima, tj. analiza razdoblja kada su djeca začeta. U društvu koje je još uvijek bilo snažno prožeto religioznošću i vjerskim normama, ožujak, kad obično pada korizma – a to je razdoblje žrtvovanja i odricanja – bio je mjesec u kojem su bračni parovi najmanje začinjali, ali se nije previše “djelovalo" u svrhu prokreacije ni u srpnju i kolovozu, kada je poljoprivredni posao bio težak i naporan, pa su muškarci trošili svoju energiju na poljima, a ne pod plahtama.


 
3 min
Silvio Forza

Vrlo zanimljivi su bili i podaci o seksualnim običajima, tj. analiza razdoblja kada su djeca začeta. U društvu koje je još uvijek bilo snažno prožeto religioznošću i vjerskim normama, ožujak, kad obično pada korizma – a to je razdoblje žrtvovanja i odricanja – bio je mjesec u kojem su bračni parovi najmanje začinjali, ali se nije previše “djelovalo" u svrhu prokreacije ni u srpnju i kolovozu, kada je poljoprivredni posao bio težak i naporan, pa su muškarci trošili svoju energiju na poljima, a ne pod plahtama.

Predavanje " Galižana tijekom prve polovice 19. stoljeća: ljudi i obitelji" koje je u petak navečer povjesničar Matija Drandić održao pred brojnom publikom u Zajednici Talijana u Galižani bilo je vrlo zanimljivo, a za nazočne čak iz osobnih razloga. Naime, u publici je bilo i potomaka osoba koje je Drandić proučavao tijekom svog istraživanja. 

Analizom matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih iz Galižane iz 19. stoljeća, predavač - istraživač u Centru za povijesna istraživanja u Rovinju -  pružio je uvid u teritoriji i u ključne trenutke u životu Galižanaca u 19. stoljeću: rođenje, krštenje, brak, smrt, a iz tih važnih životnih događaja proizašli su povijesni i antropološki podaci o selu koje je u to vrijeme bilo jedno od najnapučenijih u južnoj Istri.

Nazočni su saznali o ulozi "santola" (kuma kod kršenja), o običajima kod vjenčanja ("istarski brak" je udovicama osiguravao financijsku stabilnost i nakon smrti muža), o učestalosti epidemija kao važnih uzroka smrti, posebno dizenterije i šarlaha, ali ne i malarije koja je stoljećima harala Pulom, stoga su neki podestati (načelnici) Pule u prethodnim stoljećima prebivali upravo u Galižani kako bi izbjegli pošast i obolijevanje.

Vrlo zanimljivi su bili i podaci o seksualnim običajima, tj. analiza razdoblja kada su djeca začeta. U društvu koje je još uvijek bilo snažno prožeto religioznošću i vjerskim normama, ožujak, kad obično pada korizma – a to je razdoblje žrtvovanja i odricanja – bio je mjesec u kojem su bračni parovi najmanje začinjali, ali se nije previše “djelovalo" u svrhu prokreacije ni u srpnju i kolovozu, kada je poljoprivredni posao bio težak i naporan, pa su muškarci trošili svoju energiju na poljima, a ne pod plahtama. 

Naravno, najuzbudljiviji dio za publiku bio je onaj u kojem je Drandić govorio o prezimenima i nadimcima tipičnim za Galižanu. Među plemićkim obiteljima spomenute su obitelji Petris, Gonan, Lombardo i Ghiraldi. Također je iznesena pretpostavka da palača Giocondo, najuglednija svjetovna zgrada u Galižani, izvorno nije pripadala obitelji Petris, već Gonanima.

Sredinom 19. stoljeća u Galižani je zabilježeno oko šezdeset prezimena, od kojih su i danas neka prisutna i raširena: Capolicchio, Dobrović/Debrevi, Durin, De Ghenghi/Deghenghi, De Mori/Demori, De Petre/Depetre, De Toffi/Detoffi, Del Carro/Delcaro, Del Moro/Delmoro, Fabris, Ghiraldo, Leonardel/Leonardelli, Luchetto, Manzin, Matticchio, Millevoi/Milevoj, Moscarda, Simonel/Simonelli, Stocovich/Štoković, Tartiticchio, Tesser i Valente.

Među mnogobrojnim nadimcima, navest ćemo samo ćemo Pulisel, Zanolè, Veneruzzo i Tartaja za obitej Capolicchio, Passaoltra i Marasi za Demori, Fojaghin i Sansa za Delmoro, Capon i Mustachin za Deghenghi, Visobello i Fadiga za Delcaro, Coregin i Patus za Leonardelli.

Predavanje je održana u sklopu programa "Upoznajmo Vodnjan" koji Grad Vodnjan Dignano promiče u suradnji s Istarskim povijesnim društvom - Società storica istriana i Knjižnicom Vodnjan - Biblioteca di Dignano.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.