"Paradiso resort u Puli“" naziv izložbe Tomislava Buntaka koja se otvara u petak u 20 sati u pulskoj galeriji Poola.
Željko Marciuš u katalogu izložbe navodi da je Buntakova slika "na vrlo određen način kozmička, kozmološka i sanjalačka".
- Svojevrsna je slika fantazije slobode od nečega i slobode za nešto, kakovu naslućujemo iz imaginarnog: magijskoga, mitološkog i religijskoga zlatnog doba, kada je čovjek bio neraskidivo povezan s prirodom; kada je bio dio lančane reakcije: zlatnoga reda svega što postoji…, od atoma, metala i stanica, oblika života do zvjezdoznanstva i futurističkih međuzvjezdanih letova. Iz tih razloga slika Tomislava Buntaka je univerzalna, piše Marciuš.
Na vrlo osebujan način, nastavlja, Buntak projicira vlastitu imaginaciju, fantazijsku sliku stvarajući svojevrsni povezani slikovni strip jednog boljeg nedosanjanog svijeta u kojem žive duh i stanje duha, mir i harmonija, sliku u kojoj još uvijek postoje jednakost, pravda i sloboda. To je osobna i univerzalna potraga za subjektivnom slobodom u granicama mogućeg, zapravo slika slobode po sebi i u sebi iz koje se kasnije zrcali sve, pa i nacrtani sliko-crteži, nacrtanoga pogleda na svijet.
"Slike svijeta u kojoj žive i borave plemeniti divljaci. Stoga su one u učinku i panateizmu: obožavanju božanske prirode i prirodnoga, romantične i romansirane.
U najboljem smislu te riječi, Buntak je inventivan i inovativan umjetnik, ali i katalizator: postmoderni nomad ili postmoderni eklektik. Njegova posvećenost figuraciji i ispitivanju slikarskog i crtačkog jezika održala se od vremena nesklonog takovom izričaju do vremena kada je takav izraz postao suvremen i otvorio prostor novim generacijama mladih slikara i slikarica te kontinuirano djeluje na pokušaju proširenja klasičnog medija unutar suvremene percepcije i vizualnosti i likovnosti slike i crteža", tvrdi Željko Marciuš u katalogu izložbe.
Tomislav Buntak (Zagreb, 1971.y) upisao je 1989. Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao 1997. na Nastavničkom odsjeku, slikarstvo u klasi prof. Miroslava Šuteja te iste godine postao članom HDLU-a u Zagrebu.
Od 2010. radi na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, trenutno je dekan i red. prof. art. na Slikarskom odsjeku. Od 2009. do 2018. dopredsjednik u HDLU-u Zagrebu, trenutno predsjednik HDLU-a u Zagrebu.
Sudjeluje u različitim oblicima organiziranja umjetničkih projekata te promoviranja važnosti umjetničkog stvaralaštva i razvoja umjetničke scene te važnosti umjetničkog visokog umjetničkog obrazovanja.