Kultura

U kolovozu i rujnu

Plavi Orkestar ovog ljeta u Opatiji i Vrsaru

Sarajevski bend, poznat po antologijskim pjesmama  "Suada", "Bolje biti pijan nego star", "Ako su to samo bile laži", izdalo je 8 albuma, koji su se ukupno prodali u tiražu od preko 5 milijuna primjeraka


 
1 min
Istra24
foto: Music time

Sarajevski bend, poznat po antologijskim pjesmama  "Suada", "Bolje biti pijan nego star", "Ako su to samo bile laži", izdalo je 8 albuma, koji su se ukupno prodali u tiražu od preko 5 milijuna primjeraka

Legendarni sarajevski bend Plavi orkestar vraća se na scenu. Prvi put nakon pet godina, Plavi Orkestar nastupiti će 6. srpnja u Slavonskom Brodu, 3. kolovoza u Opatiji , 24. kolovoza u Splitu i 1. rujna  u Vrsaru.

Karijeru Plavog orkestra obilježili su veliki hitovi poput antologijskih pjesama: "Suada", "Kaja", "Bolje biti pijan nego star", "Sava tiho teče", "Zelene su bile oči te", "Kad mi kažeš 'paša'", "Ako su to samo bile laži", "Odlazim", čija popularnost i prisutnost godinama ne jenjavaju.

foto: Music time

Plavi orkestar osnovan je 1983. godine u Sarajevu u sklopu pokreta "Novi primitivci", u kojem su bili i Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović i još neki drugi kultni sarajevski glazbenici. Kritičari smatraju bend jednim od najvećih kulturnih fenomena osamdesetih i devedesetih godina, bliskim kako starijim tako i mlađim generacijama slušatelja.

foto: Music time

Izdali su 8 albuma, koji su se ukupno prodali u tiražu od preko 5 milijuna primjeraka, a svijet su više puta obišli turnejama s ukupno više od 1.500 koncerata.

Iako je Plavi orkestar imao više stanki u karijeri,  mnogi obožavatelji nisu ih nikad zaboravili, a njihove pjesme su postali su vječni evergreene na ovim prostorima. Za povratničku turneju u Hrvatskoj okupio ih producent Tomislav Kašljavić. Ulaznice su dostupne u sustavima Eventim.hr i Mojekarte.hr.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.