Predstavljen "Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek"

Knjiga urednika Krešimira Regana i Vlatke Dugački "Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek", u kojoj se obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području današnje Hrvatske, predstavljena je u petak u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu.

Knjigu su predstavili recenzenti Tatjana Tkalčec i Hrvoje Kekez te urednici Vlatka Dugački i Krešimir Regan.

foto HINA/ Denis CERIĆ

Recenzentica Tkalčec istaknula je kako je ovaj Leksikon pokazatelj da je Leksikografski zavod uvijek u znanstvenom trendu. To znači da je prepoznao ono što nam nedostaje u arheološkoj, povijesnoj i povijesnoumjetničkoj struci, napomenula je i dodala kako je Leksikon sinteza utvrda na ovom hrvatskom prostoru.

Naglasila je kako je Leksikon obogaćen brojnim ilustracijama što ga čini znatno pristupačnijim.

Po riječima recenzenta Hrvoja Kekeza unutar Leksikona predstavljeno je nešto više od tisuću utvrda koje su postojale i još postoje na prostoru današnje Hrvatske, a koje su građene u razdoblju srednjega i ranoga novog vijeka.

Leksikon se nastavlja na dugu tradiciju srednjovjekovne i novovjekovne fortifikacijske baštine, napomenuo je Kekez i dodao da su prvi uradci zabilježeni još od sredine 19. stoljeća u radovima Radoslava Lopašića i Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Napomenuo je i kako je dosada bilo nekoliko pokušaja sustavnoga prikazivanja hrvatske srednjovjekovne i novovjekovne fortifikacijske baštine.

Svaka utvrda predstavljena je tako da je prvo definirana njezina lokacija, prikaz njezine povijesti te prikazani sačuvani fortifikacijski elementi pa napravljeno njezino tipološko određenje, rekao je Kekez.

Ocijenio je kako Leksikon predstavlja svojevrsnu inventuru dosadašnjih spoznaja o hrvatskoj fortifikacijskoj baštini, ali i nude nove odgovore na brojna pitanja.

Urednica Vlatka Dugački istaknula je kako se u "Leksikonu" prvi put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. 

Projektom se, naglasila je, pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima. Leksikon završava Kazalom osobnih imena u abecednom slijedu, s nazivima utvrda u kojima se članovi pojedinih obitelji spominju kao njihovi vlasnici, što umnogome olakšava pretraživanje i snalaženje u obimnoj leksikonskoj građi, dodala je.

"Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek" sadržava 1075 članaka o hrvatskim utvrdama izgrađenim između početka srednjega vijeka i završetka ranoga novoga vijeka, odnosno o utvrdama nastalim u razdoblju koje se okvirno može omeđiti propašću Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. i potpisivanjem Žitvanskoga mira 1606., kojim je okončan Dugi rat (1593.–1606.) između Habsburške Monarhije i Osmanskoga Carstva