Kultura

izbjegavao je klasična kazališna zdanja

Preminuo britanski kazališni redatelj, legendarni Peter Brook

Britanski redatelj, često zvan vizionarem, cijeli je svijet koristio kao svoju pozornicu, uprizorivši niz djela, uključujući vrlo hrabre verzije Shakespearea kroz operu te hinduske epove. Predstave je postavljao u sportskim dvoranama, napuštenim tvornicama, kamenolomima. Njegova produkcija Shakespearove drame "San ivanjske noći" u Shakespeare Memorial Theatreu u Stratfordu  1970. osigurala mu je mjesto u analima kazališne povijesti


 
2 min
HINA
EPA/Alberto Morante

Britanski redatelj, često zvan vizionarem, cijeli je svijet koristio kao svoju pozornicu, uprizorivši niz djela, uključujući vrlo hrabre verzije Shakespearea kroz operu te hinduske epove. Predstave je postavljao u sportskim dvoranama, napuštenim tvornicama, kamenolomima. Njegova produkcija Shakespearove drame "San ivanjske noći" u Shakespeare Memorial Theatreu u Stratfordu  1970. osigurala mu je mjesto u analima kazališne povijesti

Peter Brook, jedan od najinovativniji kazališnih redatelja u svijetu, koji je moćne drame postavljao na najčudnijim mjestima, preminuo je u 97. godini života, objavio je u nedjelju njegov izdavač.

Brook, koji je živio u Francuskoj od 1974., umro je u Parizu u subotu.

Britanski redatelj, često zvan vizionarem, cijeli je svijet koristio kao svoju pozornicu, uprizorivši niz djela, uključujući vrlo hrabre verzije Shakespearea kroz operu te hinduske epove.

Predstave je postavljao u sportskim dvoranama, napuštenim tvornicama, kamenolomima. Njegova produkcija Shakespearove drame "San ivanjske noći"  u Shakespeare Memorial Theatreu u Stratfordu  1970. osigurala mu je mjesto u analima kazališne povijesti.

Iako je uživao divljenje u kazališnim krugovima, široj publici je bio manje poznat zbog odbijanja da udovolji komercijalnom ukusu.

Godine1970. napušta Britaniju i odlazi u Pariz gdje je osnovao "Centre international de créations théâtrales".

Iz tog se razdoblja izdvaja monumentalna režija epa Mahabharata (1985), koju je poduzeo istražujući glumačku, jezičnu, tekstualnu i kazališnopoetičku produktivnost interkulturalnih presijecanja. Objavio je i više djela o kazalištu (Prazni prostor – The Empty Space, 1968; Prijelomna točka: kazalište, film, opera 1946–1987 – The Shifting Point: Theatre, Film, Opera 1946–1987, 1987; Nema tajni: razmišljanja o glumi i kazalištu – There Are No Secrets: Thoughts on Acting and Theatre, 1993). 

Često je izbjegavao tradicionalna kazališna zdanja za svoje predstave, mijenjajući ih za "prazne prostore" koji se mogu transformirati rasvjetom, riječima, improvizacijom i samom snagom glume i sugestije.

"Mogu uzeti bilo koje prazno mjesto i nazvati ga pozornicom", napisao je u svojoj prijelomnoj knjizi "Prazan prostor".

Čuveni kazališni redatelj radio je i u svojim 90-im.

"Svaki oblik kazališta ima nešto zajedničko s posjetom liječniku. Na izlasku bi se čovjek trebao osjećati bolje nego na ulasku", napisao je 2017. u knjizi "Vrh jezika" .

Istaknuo se i kao filmski redatelj, posebno intimističkim djelom Moderato cantabile (1960), prema scenariju i romanu Marguerite Duras, prvim britanskim filmom koji se priklanja poetici francuskoga novog vala. Ostali važniji filmovi su Gospodar muha (Lord of the Flies, 1963), prema romanu Williama Goldinga, i Kralj Lear (King Lear, 1971) prema Shakespeareovoj tragediji.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.