Kultura

vrijedna nominacija

"Sigurno mjesto" Jurja Lerotića hrvatski je kandidat za nagradu Oscar

Birajući među devet filmskih ostvarenja, 15 članova Komisije HDFD-a tajnim je glasovanjem u ponedjeljak, 12. rujna, u prvom krugu natpolovičnom većinom odlučilo da će na ovogodišnjoj dodjeli hrvatsku kinematografiju predstavljati film "Sigurno mjesto"


 
2 min
HINA

Birajući među devet filmskih ostvarenja, 15 članova Komisije HDFD-a tajnim je glasovanjem u ponedjeljak, 12. rujna, u prvom krugu natpolovičnom većinom odlučilo da će na ovogodišnjoj dodjeli hrvatsku kinematografiju predstavljati film "Sigurno mjesto"

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika odabralo je debitantski film "Sigurno mjesto" Jurja Lerotića za hrvatskog kandidata za 95. nagradu Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma.

Hrvatsko društvo filmskih djelatnika svake godine bira dugometražni film koji će biti predstavnik Hrvatske u natjecanju za nagradu Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najbolji međunarodni dugometražni film.

Birajući među devet filmskih ostvarenja, 15 članova Komisije HDFD-a tajnim je glasovanjem u ponedjeljak, 12. rujna, u prvom krugu natpolovičnom većinom odlučilo da će na ovogodišnjoj dodjeli hrvatsku kinematografiju predstavljati film "Sigurno mjesto".

Režiju i scenarij potpisuje Juraj Lerotić, koji je i glavni glumac, a još glume Goran Marković te Snježana Sinovčić Šiškov.

"Sigurno mjesto" temelji se na osobnom iskustvu autora Jurja Lerotića, a progovara o iznenadnom pokušaju suicida koji otvara procijep u svakodnevici tročlane obitelji. Njihov život mijenja se iz temelja, kao da su uvučeni u rat nevidljiv svima ostalima. Radnja se zbiva unutar kratkog perioda i reducirana je na ono najakutnije - spasiti bližnjega.

Direktor fotografije je Marko Brdar, montažer Marko Ferković, scenografkinja Jana Plećaš, a kostimografkinja Katarina Pilić.

"Sigurno mjesto" nastao je u produkciji tvrtke Pipser. Producentica Miljenka Čogelja zahvalila je HDFD-u na odluci. "Iako je riječ o filmu koji nas suočava s teškom temama kao što su suicid, mentalna bolest i nemoć bolesnika, obitelji i sustava pred bolešću, to nije glavna tema filma - ono što je u njemu dominantno su podrška obitelji i neizmjerna ljubav između dva brata", rekla je.

Hrvatski su koproducenti Zelena zraka, a film je nastao u suradnji sa slovenskom produkcijom December i uz financijsku podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvatske radiotelevizije te Slovenskog filmskog centra.

Film je već osvojio niz nagrada: na 75. filmskom festivalu u Locarnu u natjecateljskom programu Concorso Cineasti del presente osvojio je nagrade za najbolju režiju, glumca i debitantski dugometražni film festivala.

 Na Sarajevskom festivalu osvojio je dva Srca Sarajeva - za najbolji igrani film i za najbolju mušku ulogu, kao i nagradu CICAE Međunarodne konfederacije umjetničkih kina za najbolji igrani film, te nagradu Cineuropa. Također je osvojio nagradu za razvoj projekta Eurimages Development Award u sklopu CineLink Co-production Marketa SFF-a.

Uz "Sigurno mjesto" u konkurenciji za hrvatskog kandidata za Oscara bili su i filmovi "Baci se na pod" Nine Violić, "Divljaci" Darija Lonjaka, "Illyricvm" Simona Bogojevića Naratha, "Nosila je rubac črleni" Gorana Dukića, "Stric" Andrije Mardešića i Davida Kapca, "Šesti autobus" Eduarda Galića te dokumentarni filmovi "Veće od traume" Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski i "Tvornice radnicima" Srđana Kovačevića.


Nastavite čitati

Prosječna neto plaća za veljaču 1.248 eura, a medijalna 1.044 eura

Budući da je medijalna neto plaća za veljaču manja od prosječne neto plaće (za 204 eura), to znači da je više građana imalo ispodprosječnu plaću, od onih koji su imali plaću veću od prosječne. To pokazuje i distribucija neto plaća iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za veljaču do 1.173 eura, znači manje od prosječne plaće, odnosno da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne

Još nema ni jedne kandidacijske liste, podnose se do utorka u ponoć

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.  Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.