Turbofolk, identitet i generacija 90-ih: o granici između šunda i kulture s Aleksejem Gotthardijem Pavlovskim i Nikolom Radekom

U petak, 22. svibnja u 20:00 sati Klub-knjižara Giardini 2 ugostit će ugostiti antropologa, urednika i scenarista Alekseja Gotthardija Pavlovskog, autora knjige „Narodnjaci i turbo-folk u Hrvatskoj“ (Naklada Ljevak) i beogradskog etnomuzikologa i DJ-a Nikolu Radeku u programu Porez na šund: generacija 90-ih kroz glazbu.

Inspiriran trendom „turbotronike”, elektroničkog žanra koji upisuje nova značenja u turbo-folk, program „Porez na šund: generacija 90-ih kroz glazbu“ istražuje glazbene fenomene koji dovode u pitanje naslijeđene linije razgraničenja između „šunda” i „kvalitetne glazbe”, „alternative” i „mainstreama”, „kulturne elite” i „običnih ljudi”, ocrtavajući novi generacijski identitet temeljen na poigravanju pripadnošću, značenjem i afektom. Nakon razgovora će Nikola Radeka, poznat kao jedan od osnivača konceptualnog glazbenog događaja Slivnik, odvesti publiku na nezaboravno putovanje brzacima turbotronike, koja meandrira između French Housea, Neo-Disca, Indietronice Synthwavea i turbo-folka.

Ovaj program predstavlja nastavak projekta „Novokomponovani: generacija 90-ih u novom mileniju“, koji je osmišljen s ciljem proučavanja i predstavljanja duha generacije 90-ih kroz književne, paraliterarne, glazbene i umjetničke prakse te znanstveni rad na polju društvenih i humanističkih znanosti. Ponovno spajajući Pulu i Beograd koji su simbolički i fizički udaljeni nestankom željezničke i zračne linije, ovaj projekt nastoji uspostaviti nove, generacijske i transgeneracijske veze, no ovoga puta na anti-militarističkim i anti-nacionalističkim temeljima.

Klub- knjižara Giardini 2, čiji postav čine antikvarni naslovi i djela pulskih umjetnika, grafičara i dizajnera, nalazi se na prvom katu, na adresi Giardini 2. Otvorena je od ponedjeljka do petka od 9:00 do 17:00 sati, a na dan događanja tokom cijelog dana. Za posjetitelje je otvoren i klupski prostor Male sale u kojem članovi/ice mogu čitati, raditi, igrati društvene igre uz šalicu kave ili čaja.

Nikola Radeka je etnomuzikolog iz Beograda; magistarski studij etnomuzikologije završio je na Fakultetu muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu. Etnomuzikološka terenska istraživanja provodi od 2008. godine, a upravo su ga audiovizualna etnografija i rad na terenu potaknuli na ulazak u područje dokumentarnog filma. Predsjednik je i jedan od osnivača Centra za etnomuzikološke delatnosti, u okviru kojega je realizirao više projekata vezanih uz etnomuzikološka terenska istraživanja. Sudjelovao je u produkciji dokumentarnih filmova, multimedijske umjetnosti i interaktivne skulpture. Osnivač je i direktor festivala FESTUM od 2010. godine, kao i Festivala tradicionalne glazbe održanog u Parizu (2018.), Beogradu (2019.) i Kraljevu (2021.). 

Aleksej Gotthardi Pavlovski je antropolog, urednik i scenarist. Diplomirao je na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu,1990.g. Magistrirao je 2009.g. na istom Odsjeku  s temom „Hrvatska etnografska audiovizualna produkciju u okviru svjetskih dostignuća“. U lipnju 2012.g. doktorirao je na istom odsjeku s temom „Narodnjaci ili turbofolk u Hrvatskoj: trendovi i razlozi popularnosti“, a taj je doktorski rad, 2014. godine, u izdanju Naklade Ljevak objavljen kao knjiga. Od 1990. radi na HRT/HTV-u, kao urednik dvjestotinjak, odn. kao scenarist ili koscenarist oko stotinu i osamdeset  dokumentarnih, te igrano i glazbeno-dokumentarnih televizijskih emisija o tradicijskoj i popularnoj kulturi (trima je i redatelj).  U razdoblju od 1996. do 2023. g. njih oko 50 prikazano je na mnogim filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu, među kojima je njih cca 20  osvojilo ukupno dvadesetak nagrada (od toga dva Grand Prix-a) ili priznanja. Član je Hrvatskog etnološkog društva, a u razdoblju 1999 –2003. bio je i njegovim predsjednikom. Član je Hrvatskog novinarskog društva, a u razdoblju 2015. - 2019.g. bio je predsjednikom njegovog Novinarskog vijeća časti.  U studenom 2023. sa suautoricom Tanjom Bukovčan objavljuje knjigu u izdanju FF Pressa, pod naslovom „Misliti kamerom: teorija i praksa vizualne etnografije”.