Kultura

NA FILOZOFSKOM FAKULTETU

U Puli će se održati stručno-znanstveni skup "Pulski i istarski jezikoslovci i njihovi učenici"

Ovim skupom Katedra  Čakavskog sabora Pula, kao i prethodnim skupovima prikuplja građu za ponovo tiskanje Priloga o zavičaju br.7, koji se obnavlja nakon tri desetljeća pasivnosti same Katedre a time i časopisa. Njegovo izdavanje se planira za 2027. godinu kada se obilježava i pola stoljeća osnutka Katedre


 
2 min
Istra24

Ovim skupom Katedra  Čakavskog sabora Pula, kao i prethodnim skupovima prikuplja građu za ponovo tiskanje Priloga o zavičaju br.7, koji se obnavlja nakon tri desetljeća pasivnosti same Katedre a time i časopisa. Njegovo izdavanje se planira za 2027. godinu kada se obilježava i pola stoljeća osnutka Katedre

U utorak, 12. svibnja 2026. u 10 sati na Filozofskom fakultetu – Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održat će se stručno-znanstveni skup Pulski i istarski jezikoslovci i njihovi učenici. To je drugi u nizu velikih skupova koje je organizirala Katedra Čakavskog sabora Pula od svoje obnove 2024. godine a ususret 50. obljetnice od njenog osnutka 19. veljače 1977.

Riječ je o podsjećanju na značaj i važnost pulskih jezikoslovaca koji su bili u samom vrhu hrvatskog jezikoslovlja, ponaosob kada je riječ o naglasnoj normi i akcentuaciji, a također i sa značajnim doprinosom izučavanju dijaletkološke norme i naslijeđa jednako čakavskog i talijanskog, odnosno istarske dijalektalne norme i posebnosti.

U cijeloj toj ljestvici znanstvenika posebni mjesto svakako zaslužuju Stjepan Vukušić, Ivan Zorićić, Marija Grasselli Vukušić, svojedobno i jedan od najmlađih hrvatskih akademika Goran Filipi, kao i podsjećanje na Tonu Peruška, osnivača Pedagoške akademije u Puli iz koje su izniknuli ovi stručnjaci.

Danas njihov rad i doprinos jezikoslovlju nastavljaju njihovi učenici, među kojima se na toj ljestvici hrvatske znanosti ističu Barbara Buršić Giudici, Blaženka Martinović, Lina Pliško i njihovu suradnici, a skup poprima i međunarodni karakter sudjelovanjem Suzane Todorović s koparskog Sveučilišta, jedne od učenica i suradnice akademika Filipija. Podsjetnik na njihov rad i djelo doprinos je daljnjem razvoju «pulske jezične škole», danas itekako prepoznatljive u hrvatskoj znanosti i kulturi.

Ovim skupom Katedra  Čakavskog sabora Pula, kao i prethodnim skupovima prikuplja građu za ponovo tiskanje Priloga o zavičaju br.7, koji se obnavlja nakon tri desetljeća pasivnosti same Katedre a time i časopisa. Njegovo izdavanje se planira za 2027. godinu kada se obilježava i pola stoljeća osnutka Katedre.

Domaćin skupa i podupiratelj je Sveučilište Jurja Dobrile Pula, te Grad Pula.

PROGRAM

  • PROF. DR. SC. BLAŽENKA MARTINOVIĆ:
    Pulska akcentološka škola: ostavština prof. dr. sc. Stjepana Vukušića i prof. dr. sc. Ivana Zoričića
  • DR. SC. VLATKA ŠTIMAC LJUBAS:
    Jezično savjetništvo Ivana Zoričića
  • IZV. PROF. DR. SC. MARKO LJUBEŠIĆ:
    Značaj Tone Peruška u metodici hrvatskoga jezika i književnosti

    Stanka

  • PROF. DR. SC. BARBARA BURŠIĆ GIUDICI:
    Lingvistički atlas Istre i Kvarnera
  • PROF. DR. SC. SUZANA TODOROVIĆ:
    Od raziskovalne pobude akademika Gorana Filipija do njene uresničitve: raziskave v slovenskem delu Istre
  • PROF. DR. SC. SANDRA TAMARO PRLIĆ:
    Od dijalekta u kontaktu do etimologije

    Stanka

  • PROF. DR. SC. LINA PLIŠKO:
    Istraživanja čakavskih idioma u Istri
  • DOC. DR. SC. VALTER MILOVAN:
    Dijaketološko istraživanje romansklih idioma u Istri – Romanizmi u dijalektalnim riječnicima na primjerima roverskog i rabačkog govora
  • DR. SC. SAMANTA MILOTIĆ BANČIĆ:
    Pulska dijalektologinja Lina Pliško

Nastavite čitati

Pula
 

Položeni vijenci na spomen obilježjima

Vijenci su položeni kod Centralnog križa na Gradskom groblju, Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku Franje Josipa, Spomenika palim borcima i žrtvama fašizma u Titovom parku te na Mornaričkom groblju

Pula
 

U Zagrebu trešnje 20 eura. A u Puli? Manje, ali opet puno

U istarskim se selima ovih dana grane polako povijaju pod prvim plodovima, pa je na markat najvećeg grada na Poluotoku već stigla prva tura domaćih plodova i, iako se cijena nikako ne može nazvati niskom, u odnosu na zagrebačke "zlatne" trešnje, cijena je skoro umirujuća. Je li i to previše?

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.