Valter Milovan Maer: "Moj peti album 'Aldus' posvećen je Aldu Spadi - Ptici. Pjesme su tople i pozitivne, kakav je bio i on!"
Prije oko dvije godine javio sam se Aldu i rekao da ću s Borom Lukićem snimiti pjesmu ili dvije jer sam tada već bio odlučio poslati jednu na ČAnson fest. To je bila pjesma Kamioncin. Aldo je tada rekao: „O, bit će to dobar album!“ Takozvani festivalski album, samo bez Splita. I u principu sam poslušao tu sugestiju, prisjeća se danas Valter
7 min
Maja JokanovićⒸFOTO: Manuel Angelini
Prije oko dvije godine javio sam se Aldu i rekao da ću s Borom Lukićem snimiti pjesmu ili dvije jer sam tada već bio odlučio poslati jednu na ČAnson fest. To je bila pjesma Kamioncin. Aldo je tada rekao: „O, bit će to dobar album!“ Takozvani festivalski album, samo bez Splita. I u principu sam poslušao tu sugestiju, prisjeća se danas Valter
Dvije je lijepe glazbene vijesti donio kraj ovog kolovoza Pulu; kantautor Valter Milovan Maer objavio je svoj peti album „Aldus“, a posvetom, koja se krije i u samom nazivu, ovjekovječio je sjećanje na veliko ime pulske glazbe, nedavno preminulog Alda Spadu – „Pticu“, također glazbenika, jedinog od članova popularnih Anelida i neprikosnovenog dobrog duha pulske glazbene produkcije.
Posveta je, kaže danas Valter, došla kao logična kruna suradnje koju je, nažalost, prekinula Spadina bolest, ali i kao zahvalnost za rad na svim njegovim albumima, s izuzetkom tek albuma „Hereza“ iz 2018. godine, na kome je radio s Liviom Morosinom.
Od Kamioncina do albuma
- Ovo mi je peti album. Četvrti, ako ne računamo mini-album „Yeah, Right“. Prije oko dvije godine javio sam se Aldu Spadi i rekao da ću s Borom Lukićem snimiti pjesmu ili dvije jer sam tada već bio odlučio poslati jednu pjesmu na ČAnson fest. To je bila pjesma Kamioncin. Aldo je tada rekao: „O, bit će to dobar album!“ Takozvani festivalski album, samo bez Splita. I u principu sam poslušao tu sugestiju, kaže danas Valter.
Kroz projekt su ga, prisjeća se, 'gurali' upravo Aldo i kolega glazbenik Igor Šaponja pa je, korak po korak, stigao do cijelog jednog albuma.
- To je topli, malecki album; samo osam pjesama, iako je jedna od njih razdvojena na dvije, a tu je i jedna „hidden track“, pa se može reći da ih je i deset. Radi se smooth jazzu, swingu, bluesu... Po' ure, koliko traje, je dosta za takav tip glazbe i ja više ne bih ni volio da je dulji, kaže Valter.
- Poslao sam još dvije pjesme na taj festival. Lani je to bila „Tepli šporki i daž“ i ove godine je „Bogeyman“, koji je zapravo sad prvi single s albuma, dodaje.
„Prestar za ovi svit, ali premlad za popuštit“
- Aldo je snimio i producirao pet od ukupno osam pjesama na albumu, a posljednja pjesma koju smo zajedno napravili, a koja će biti drugi singl s albuma, bila je „Yes'n please“. Aldo mi je na mail poslao dvije verzije ove pjesme i, u svom stilu, napisao: „Izaberite molim!“, prisjeća se Valter.
Nažalost, nekoliko dana nakon toga, Spada je završio u bolnici, a posao je dovršio njegov sin Alen.
- Alen Spada je potpisan kao snimatelj, a Aldo kao producent, ali u stvarnosti su obojica radili isti posao, kaže autor.
A kada su note sletjele na sve pjesme i kada su završeni svi aranžmani, naslov albuma, kaže, nametnuo se sam od sebe.
- Album je na kraju posvećen Aldu. Njega su zapravo zvali Ptica, Tica ili Tić. A ovo je bila moja interna zafrkancija da ga nazovem Aldus, pomalo po uzoru na Aldousa Huxleya. Sama pjesma nijedna konkretno nije posvećena Aldu, posvećen je prvenstveno cijeli album, ali ako se neka od pjesama može posvetiti njemu, onda bi to bio upravo „Kamioncin“, jer u njoj postoji stih „prestar za ovi svit, ali premlad za popuštit“. Osim toga, pjesme su tople, pozitivne…kakav je bio i Aldo. Posljednja pjesma koju je radio bila je „Yes'n please“, ali tada se već nije osjećao dobro… Žanrovski je to jazz, pop, malo bluesa, swing, i to je to. Na njemu su svirali Boro Lukić na gitari, Saša Ligutić na basu i Vedran Vojnić na bubnjevima. Prethodni mini-album (nazvan „Yeah, Right“) imao je više električnih gitara, bluesa i rocka. Ali ovdje ne, ovdje je gotovo sve akustično, veli Milovan.
Album je gotovo tradicionalno višejezičan, objašnjava autor, i na njemu se može čuti hrvatski, talijanski, čakavski i istromletački, a donosi i društveni komentar u pjesmama Kako biti normalan u zemlji di svi svire country i Tepli šporki daž, koje se dotiču problematične današnjice.
Sjećanja na Spadu unutar omota CD-a
Aldo mi je svojevremeno pričao kako je, još prije nego što je počeo svirati s Anelidima, nastupio na jednoj gitarijadi s nekom pjesmom o pticama i tada su ga poželi zvati Ptica.
Valter Milovan
Porin i 'slava'
Vrhunac Milovanove glazbene karijere svakako je, uz nagradu za najboljeg kantautora na ČAnsonfestu i nominacija za Porina, koju je zaradio album „Hereza“ nastao u suradnji s Liviom Morosinom, ali samo pojavljivanje među nominiranima nije nužno neka važna odskočna daska za nacionalno tržište.
- Ne, nisu me kasnije zvali iz Croatia Recordsa da mi ponude snimanje još jednog albuma, šali se Milovan. Ali taj mi je album jako važan. Radi se o elektronskoj glazbi, tu nema 'etno primjesa'. Sviđa mi se takva glazba - uživali smo i Morosin i ja u radu na tom albumu i volio bih s time i nastaviti jednog dana. Ali sada radim ovo! I jedna i druga muzika koju stvaram mogla bi se nazvati siromašnom glazbom. Musica povera. Nema se ni vremena ni novca za gudače, za produkciju kakvu imaju moderni bandovi i slično. Već to što smo u Puli, a ne u Zagrebu mijenja stvari i po mnogim je pitanjima ograničavajuće, barem za moju generaciju.
Svoju muziku, odnosno tonove koji odgovaraju njegovom uhu, veli, najčešće pronalazi online, dok je svoju publiku pronašao u jednom vrlo specifičnom aranžmanu.
- Našao sam jednu odličnu nišu! Glazbeno-scenski monolozi „Štorije z mora“. U jednom sam momentu shvatio da su priče koje pričam jednako zanimljive kao i pjesme. Tako da sam odabrao iz svog opusa sve pjesme koje imaju neku priču. Primjerice pjesma „Čabrunići buona gente“ spominje slovenskog svećenika Jožefa Velikanju koji je, kako je ostalo upamćeno u narodu, civilizirao taj kraj, i onda ispričam njegovu životnu priču kada izvodim pjesmu, objašnjava Milovan, čije štorije su zahvatile brojne zanimljive biografije, od Talijanke doseljene na Lastovo koja je, nakon odlaska talijanskog stanovništva 1950-ih godina odlučila ostati na otoku ili Nazaria Saura koji je u pokušaju diverzije uhvaćen na otočiću Galiola u Kvarnerskom zaljevu i u Puli suđen za izdaju u Austro-Ugarskoj.
Priliku da svoje stvaralaštvo predstavi kroz Štorije z mora, Milovan nalazi najčešće na većim događajima. Nedavno je nastupio je u Balama u sklopu Bembo festa, a prije toga na „Četvrtkovim večerima pri špini“ u slovenskoj Izoli, lani u Ljubljani, Zagrebu, pulskoj Gradskoj knjižnici, Rijeci i Osijeku…
- Takva mjesta gađam i zasad ih i nalazim, kaže. Slijede koncerti u Kopru i, nešto bliže, s triom Boro Lukić - Saša Ligutić - Vedran Vojnić, a zatim i promocija albuma u klubu La Resistance sredinom listopada, veli.
Bogezman gre po česti
- Pjesma Bogeyman se dotiče osoba koje zbog svoje psihičke konfiguracije drugačije vide ovu stvarnost, a i ova stvarnost, tj. ljudi oko njih, drugačije se odnose prema njima. Mislim na razne štićenike domova i ustanova. Njihov je hod ulicama grada bio „okidač“ za pisanje ovakve pjesme, a to je povezivo i s talijanskim „Zakonom Basaglia“ koji 1978. pod utjecajem ideja antipsihijatrije počevši od Trsta i Gorizije, ukida „ludnice“ i promovira društvenu integraciju tih ljudi, uz ambulantnu kontrolu i rad s njima na odjelima. U refrenu se pitam kakvo im je sunce sjalo i kako im je bilo kad su bili dica. Poprilično sugestivni video za pjesmu napravio je Mladen Milinčić.
Album „Aldus“ moći će se poslušati na platformi Tunecore, a fizički će ga biti moguće nabaviti isključivo kod Saleta Verude.
Osim što se bavi muzikom, Valter predaje na Sveučilištu Jurja Dobrile. Docent je talijanskog jezika i književnosti, napisao je nekoliko knjiga i rječnika, a doktorirao je na temu Pier Paola Pasolinija. Sa suprugom Majom je napisao i knjigu "Antroponimia rovignese. Nomi e cognomi di Rovigno dal 1560 al 1950“.
Kamioncin
Daž pada, vrag je š njin
voda hita na tombin
nasrid česte stoji kamioncin.
Nasrid česte kamioncin
nidan ne zna ča je š njin
ne gre naprid, nidan ne zna ča bi š njin.
I nidan više ne zna sad za dane kad je bija mlad
kad su dica mala bila proti suncu š njin letila
I nidan više ne zna sad za dane kad je bija mlad
kad su se u njen volili, proti suncu š njin letili.
Ti sakramenski kamioncin
ga je dopelja niki Savičentin
el ga parla anche in triestin
Kad san bija lip i mlad
zna san više nego sad
sad san prestar za ovi svit ali premlad za popuštit
san prestar za ovi svit ali premlad za popuštit
e la strada dell'oblio la xe bruta caro mio
la strada dell'oblio la xe bruta caro mio
I nidan više ne zna sad za dane kad je bija mlad
kad su dica mala bila proti suncu š njin letila
I nidan više ne zna sad za dane kad je bija mlad
kad su se u njen volili, proti suncu š njin letili.
Večer je obilježila otvorena rasprava o položaju lezbijki u umjetnosti i kulturi, koje i dalje zauzimaju rubne i često zanemarene pozicije. Barzut je naglasila kako je vidljivost nužna kao čin umjetničkog integriteta te kao politička gesta. Autanje, prema njezinim riječima, ostaje presudan korak za razbijanje stereotipa i jačanje zajedničkog osjećaja pripadnosti
Prijave su zaustavljene jer su sve planirane brojke probijene, no za dječje utrke nisu potrebne posebne prijave * Ovogodišnji novitet je utrka nordijskog hodanja
Iako Medika d.d. od Opće bolnice Pula traži da plati dospjeli dug do kraja rujna, iz pulske bolnice poručuju da opskrba bolnice lijekovima nije upitna
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.