Bista svjetski poznatog talijanskog pjesnika Dantea Alighierija, koja se nalazila u Puli, u lođi Komunalne palače, između 1901.-1915. te od 1918. do 1947., sada se nalazi u Veneciji, ali se, još uvijek neslužbeno, radi na njenom povratku “kući”. Inicijativu, koja je, ponavljamo, za sada samo neslužbena, pokrenuo je dogradonačelnik Pule Bruno Cergnul u Veneciji, a o njoj već su izvijestili venecijanski dnevnik "Il Gazzettino" i talijanski nacionalni mediji.
Veza između Dantea i Pule
Kakve veze ima Dante s Pulom, gradom u kojemu već postoji trg koji nosi njegovo ime, a po njemu je nazvana i Srednja talijanska škola? Prema nekim povijesnim rekonstrukcijama, čini se da je oko 1300. godine Dante posjetio Pulu i boravio u opatiji sv. Mihovila na istoimenom gradskom brežuljku, gdje su danas smješteni zapadni dijelovi pulske bolnice. Međutim, ono što je važnije, i priču čini vjerodostojnijom, čini se da je upravo s tog brežuljka Dante vidio nekropolu sa sarkofazima na Pragrandeu (u to vrijeme i tamo su se pokapali pokojnici), a upravo su ti sarkofazi nadahnuli užarene grobnice koje pjesnik opisuje u šestom krugu pakla gdje su heretici kroz “vatru čišćenja”okajavali svoje grijehe. U devetom se pjevanju Božanstvene komedije pojavljuju sljedeći stihovi:
Sì come ad Arli, ove Rodano stagna, sì com'a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e suoi termini bagna, fanno i sepulcri tutt'il loco varo
odnosno, u prijevodu Mihovila Kombola
kao što kod Arla,/gdje Ron manje dere/i ko što su kod Pule, blizu žala/gdje Kvarner među Italije pere/neravan oblik groblja zemlji dala
Zanimljivo, i u francuskom Arlesu, baš kao i u Puli, nalazi se dobro sačuvan rimski amfiteatar.
Upravo iz razloga što Dante smješta Pulu unutar granica Italije zacrtanih na istoku Kvarnerom, pulski su intelektualci talijanskih nacionalnih osjećaja krajem 19. stoljeća poželjeli proslaviti Dantea spomenikom ili bistom u Puli.
Događaje Danteove biste u Puli rekonstruirao je Bruno Crevato-Selaggi u svom eseju "Il busto di Dante, già a Pola, ora all'Arsenale di Venezia" objavljenom 2017. godine u časopisu "Ateneo Veneto".
Inauguracija biste održana je 1901. godine, u doba Austro-Ugarske, uz odobrenje bečkih vlasti, u vrijeme kada je gradonačelnik Pule bio Ludovico Rizzi. Brončana bista, rad kipara Ettorea Ferrarija, autora nekoliko važnih spomenika (kralju Italije, Giordanu Brunu na tragu Campo de' Fiori u Rimu, Giuseppeu Garibaldiju u Pisi, Vicenzi i Rovigu), kasnije je austrijska vlast uklonila u svibnju 1915. godine, odmah nakon što je Italija objavila rat Austriji, kako bi bila uništena.
Nakon pobjede u Prvom svjetskom ratu, koja je Italiji omogućila proširenje suvereniteta i na Istru, Talijani su se ponovno obratili kiparu Ferrariju koji je sačuvao gipsani odljev, stoga je bilo moguće ponovno izraditi bistu identičnu originalu i opet postaviti u lođi komunalne palače. Za izradu je korišten brončani materijal s topova austrijskog broda koji je talijanska Kraljevska mornarica prisvojila kao ratni plijen.
Prije nego što je Pula, 16. rujna 1947., prešla pod Jugoslaviju, ezuli su odlučili ponijeti sa sobom tu bistu, a ona je postala jedan od "putnika" poznatog broda "Toscana" na kojem su putovali mnogi Istrani koji su tih godina odlučili napustiti svoje domove i otići u Italiju.
Danteova bista ostala je gotovo zaboravljena u jednom podrumu u Veneciji do rujna 1967., kada je, povodom dvadesete godišnjice napuštanja Pule, uz odobrenje talijanske ratne mornarice postavljena u nišu na fasadi povijesnog vojnog Arsenala u Veneciji.
" Grad Pula Pola još nije poslao službeni zahtjev", rekao nam je dogradonačelnik Bruno Cergnul, "trenutno pokušavamo uspostaviti kontakt s mjerodavnim uredima talijanskog Ministarstva obrane." Venecijanski dnevnik " Il Gazzettino" navodi da Venecija, prema Protokolu iz Kyota iz 2000. godine, nema nikakvu obavezu vratiti bistu. "U tom slučaju", precizira Cergnul, "mogli bismo se zadovoljiti kopijom koju bismo postavili u Puli na Danteovom trgu. Treba uzeti u obzir da danas ova bista nije samo dio talijanske kulturne baštine, već i hrvatske."
Bit će zanimljivo čuti reakcije raznih organizacija pulskih i istarskih ezula širom Italije.
Valja napomenuti da je među spomenicima koje je Pula izgubila uslijed previranja u 20. stoljeću i spomenik austrijskom admiralu Wilhelmu von Tegetthoffu, koji je bio postavljen na Monte Zaru, a sada se nalazi u Grazu.