Kultura

MEĐUNARODNI STRUČNI SIMPOZIJ

Zagreb: Predstavljena Gallimardova monografija o Slavku Kopaču "Ombres et matières"

Predstavljanje monografije održava se u sklopu izložbenog projekta Kopač u Galeriji Bačva u Meštrovićevom paviljonu s dvodnevnim međunarodnim stručnim simpozijem "Slavko Kopač - u potpunosti slobodan" čiji je cilj revitalizirati i revalorizirati ulogu Slavka Kopača u poslijeratnoj umjetnosti 20. stoljeća


 
2 min
HINA ⒸFOTO: Manuel Angelini
Tamara Floričić, predsjednica Udruge ArtRecontre

Predstavljanje monografije održava se u sklopu izložbenog projekta Kopač u Galeriji Bačva u Meštrovićevom paviljonu s dvodnevnim međunarodnim stručnim simpozijem "Slavko Kopač - u potpunosti slobodan" čiji je cilj revitalizirati i revalorizirati ulogu Slavka Kopača u poslijeratnoj umjetnosti 20. stoljeća

Dvojezična monografija na francuskom i engleskom jeziku o hrvatskom umjetniku Slavku Kopaču "Ombres et matières - Shadows and Materials" u izdanju pariškog Gallimarda, čiji su autori Pauline Goutain, Roberta Trapani i Fabrice Flahutez, predstavljena je u petak navečer u HDLU-u.

O monografiji i Kopaču u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika govorili su autori te povjesničarka umjetnosti Susan Power, a prigodne pozdrave uputili su predsjednica udruge ArtRencontre Tamara Floričić i predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak. 

Foto: HINA

Hrvatski slikar Slavko Kopač rođen je u Vinkovcima 1913., a umro u Parizu 1995.

Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu 1937. Usavršavao se u Parizu, gdje se trajno nastanio 1948. godine. U ranim djelima prevladavaju utjecaji postimpresionizma, a u Parizu se priklonio slobodnijemu pristupu motivu i plošnoj organizaciji slike.

Za boravka u Italiji (1943.–48.) slikao je akvarele obilježene nadstvarnim elementima i krajnjom kompozicijskom i prostornom slobodom.

1940-ih priklonio se art brutu i uz Jeana Dubuffeta postao jedan od najistaknutijih predstavnika tog slikarskoga smjera.

U 1950-ima i 1960-ima slike mu postaju intimnije i poetičnije, a sliku gradi različitim materijalima jer se, osim bojom, služio i pijeskom, gumom te kovinama. 

Izrađivao je keramiku i skulpture od kamena, drva, papira, stakla i ugljena, na kojima su uočljive figuralne reminiscencije, osobito u djelima kojima se približio art brutu. Bavio se ilustracijom i grafičkim dizajnom.

Predstavljanje monografije održava se u sklopu izložbenog projekta Kopač u Galeriji Bačva u Meštrovićevom paviljonu s dvodnevnim međunarodnim stručnim simpozijem "Slavko Kopač - u potpunosti slobodan" čiji je cilj revitalizirati i revalorizirati ulogu Slavka Kopača u poslijeratnoj umjetnosti 20. stoljeća kao i reinterpretirati i repozicionirati njegovu ostavštinu u miljeu znanstvenika i zainteresirane javnosti. 


Nastavite čitati

Thompsonov koncert na Hipodromu katastrofa je poslijeratne Europe

Globalni je kontekst thompsonovski u punom smislu riječi. Od šoka Trumpa u Americi, preko Putinove agresivne diktature do jezivog Netanyahuova uništenja Gaze, zemlje se pretvaraju u raznolike varijante diktatura. Thompson je danas suvremeniji nego kada se pojavio: 1991. predstavljao je tek provincijalni, ratoborni i neuki, ali donekle shvatljiv glas ljudi koji se brane; danas, sa svojim masmedijskim digitalnim kršćanskim protofašizmom, on je lokalni glas planetarnog trenda koji predvode Trumpovi kršćanski fašisti. Nemojmo dakle gajiti iluzije: ono čemu smo svjedočili na Hipodromu zloslutnije je i opasnije nego što na prvi pogled izgleda. Ima li nade da se zle slutnje ne ostvare? Vidjet ćemo: da nade nema činilo se i tridesetih, piše Boris Pavelić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.