Bauk (SDP): Pravobraniteljica bi se trebala ponašati kao "plenkobraniteljica"

Saborsku raspravu o zakonu koji daje ovlasti Vladi da u vrijeme kada Hrvatski sabor ne zasjeda, uredbama uređuje pojedina pitanja, Arsen Bauk (SDP) iskoristio je kako bi prozvao premijera zbog odnosa prema pučkoj pravobraniteljici koja bi, kaže, trebala biti "plenkobraniteljica".

 „Ona je tamo zahvaljujući meni, rečenica je kojom je premijer na najbolji način opisao odnose među institucijama u Hrvatskoj“, rekao je Bauk u Hrvatskom saboru, referirajući se na premijerovu izjavu kojom je na upit novinara komentirao osvrt pučke pravobraniteljice na koncert Marka Perkovića Thompsona. 

 SDP-ov zastupnik ironično je predložio da se pravobraniteljica i ubuduće „možda tako zove", ali da „shvati kako bi trebala biti plenkobraniteljica i tako se ponašati“.

 Bauk je ironično i dodao kako to "vrijedi i za ustavne suce, barem onih sedam“.

 Ne sporeći da su zakoni poput predmetnog prihvaćani unatrag 30 godina, neovisno o tome tko je bio na vlasti, najavio je da će Klub SDP-a razmotriti kako će ovaj put o njemu glasovati.

 "Vodit ćemo se kriterijem, kako se vi držite Ustava, tako ćemo se mi držati dosadašnjih običaja", najavio je SDP-ovac.

 Na Baukovo problematiziranje premijerove izjave, uzvratio je HDZ-ov Josip Borić, prozivajući Bauka da nikada nije reagirao na izjavu kojoj je bio 'svjedok vremena' (izjavu Zorana Milanovića kao premijera). „Ozbiljan odvjetnik ne znači uspješan, materijalno situiran… a osoba od 36 godina javila se na jako visoku funkciju, i s obzirom na to da je bila najmanje loša, ja sam je imenovao; Zoran Milanović“, citirao je Borić tu svojedobnu izjavu.   

 Iako nije spomenuo ime osobe koje se izjava tiče, jasno je da se odnosi na Daliju Orešković i njen izbor za predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

 Bauk je, u odgovoru, relativizirao političku težinu te izjave, tumači da je izrečena nakon što je 'dotična 36 godišnja odvjetnica' bila na dužnosti.

 „Ovdje se (kod pravobraniteljice) radi o pritisku izvršne vlasti na neovisno tijelo, a ovdje (kod Orešković) o revalorizaciji nečijeg rada, ne s pozicije moći, nego pozicije kroničara“, smatra Bauk.

 Na Baukovu raspravu reagirao je i Ivica Kukavica (Domovinski pokret) ocijenivši da pučka pravobraniteljica nije radila svoj posao i da ga ne radi te da provodi nekakve politike.

 "Nije mi cilj ikoga braniti, nego samo ukazati na njezin rad koji nije onaj koji treba raditi", izjavio je Kukavica.

 "Ako mislite da njen rad nije dobar, imajte hrabrosti to reći i kada se radi o njenom izvješću", uzvratio mu je Marin Živković (Možemo!), ustvrdivši da vladajuće smeta što je pravobraniteljica ostala jedina neovisna institucija.  

Vlada ima obvezu izvijestiti Sabor o uredbama koje je donosila na temelju danih ovlasti

 Prema spomenutom zakonu, Vlada bi i dalje imala ovlast uredbama uređivati pojedina pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Sabora, u vrijeme kada redovito ne zasjeda, dakle od 15. prosinca 2025. do 15. siječnja 2026. i od 15. srpnja 2026. do 15. rujna 2026.

 Pri tome bi uvažavala ustavna ograničenja i dosadašnju zakonodavnu praksu, rekao je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Sanjin Rukavina, podsjetivši da Vlada ima obvezu izvijestiti Sabo o uredbama koje je donosila na temelju danih joj ovlasti.

 Istaknuo je i kako od 15. prosinca prošle do 15. siječnja ove godine, Vlada nije donosila uredbe te kako se ovakav zakon donosi svake godine da bi se osigurao kontinuitet u obnašanju državne vlasti.  

 Dok zastupnici saborske većine ne vide problem u predloženom zakonu, Josip Jurčević (NZ) drži da iz načelnih razloga treba biti protiv tog zakona jer ozakonjuje „diktaturu, prevlast izvršne vlasti nad Saborom“ koji „praktički“ o ničemu ne odlučuje.