Politika i društvo

Konferencija NGO - Izazovi 21. stoljeća

CIVILNO DRUŠTVO: Prijete nam kada ukazujemo na nezakonitosti, a financiranje je još uvijek veliki problem

Kada sam razmišljao što me je dovelo u civilni sektor, shvatio sam da novac nije imperativ, naravno živjeti se mora. Ipak, mislim da je važnije ono što ja zastupam, za što se borim, što u životu želim ostavit i s kim želim bit. Dakle, taj izbor ne možete naći na nekom običnom radnom mjestu, i zato ljudi koji ulaze u civilno društvo i žele biti njegov dio, trebaju razmišljati o tim stvarima i elementima, poručio je Drago Vručinić iz Zaklade Zamah


 
6 min
Dean Mladenović ⒸFOTO: Dean Mladenović

Kada sam razmišljao što me je dovelo u civilni sektor, shvatio sam da novac nije imperativ, naravno živjeti se mora. Ipak, mislim da je važnije ono što ja zastupam, za što se borim, što u životu želim ostavit i s kim želim bit. Dakle, taj izbor ne možete naći na nekom običnom radnom mjestu, i zato ljudi koji ulaze u civilno društvo i žele biti njegov dio, trebaju razmišljati o tim stvarima i elementima, poručio je Drago Vručinić iz Zaklade Zamah

Danas se u pulskom The Shipyard Pubu održava Konferencija NGO - Izazovi 21. stoljeća na kojoj se okupilo više od 20 predstavnika civilnog sektora i stručnjaka kako bi zajedno raspravili ključne teme važne za budućnost organizacija civilnog društva.

Program nudi niz interaktivnih panela, rasprava i prilika za umrežavanje, s ciljem osnaživanja civilnog društva i povezivanja s poslovnim sektorom.

Varja Bastiančić iz Udruge Institut kaže da će sudjelovati u panelu koji opisuje krizu i prepreke s kojima se susreću u nevladinom sektoru, te iz njihove perspektive definiraju unutarnji i vanjski pritisci na civilni sektor, što prepoznaju kao najveću prepreku za daljnji napredak.

- Govorit ćemo o financiranju, na koje mi iz nevladinog sektora ukazujemo desetljećima. Radi se o neodrživim, teškim i vrlo stresnim načinima rada. Organizacije civilnog društva često svaštare, umjesto da se bave s onime u čemu su najbolji. Raspravljat ćemo i o važnosti suradnje ostalih dionika unutar civilnog sektora, ali i javne uprave, gradova, općina, županija. Odnosno, koliko je važno da budemo prepoznatljivi da surađujemo s donositeljima politika, jer u konačnici nevladin sektor često i ovisi o političkoj volji, te je zato ta suradnja jako bitna, a na nama je da zadržimo korektan stav i budemo apolitični, poručila je Bastiančić.

Varja Bastiančić

Predsjednica Udruge Zelena Istra Irena Burba kaže da će predstaviti jednu općenitu perspektivu razvoja civilnog društva, svoju osobnu te iskustva sektora za koji navodi da je dobro umrežen.

"Udruga Zelena Istra je partner na Projektu Zelene akcije gdje smo napravili analizu o represiji nad okolišnim inicijativama i organizacijama u Hrvatskoj, koja ima jako dobre i zanimljive podatke. Osim toga govorit ću o tome koliki je pritisak i kako bi se sve to moglo poboljšati. Hrvatska od 2016. godine nema nacionalnu strategija za razvoj poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, koja nikako da se donese. Već godinama nema ni Ravnatelja Vladinog ureda za udruge RH, već imamo vršitelja dužnosti, te marginaliziran Savjet za razvoj civilnog društva.

Mogu istaknuti da su zagovaračke i udruge koje promiču demokratizaciju i ljudska prava pod konstantnom represijom, a jedna od tih je ograničavanje financijskih sredstava za rad, što kanalizira sredstva u neki drugi oblik aktivnosti, a ne zagovarački, što nama onda ostavlja manje prostora za djelovanje.Tu je i administrativno nasilje brojnih provedbenih tijela, tako da gubimo jako puno vremena na besmislenu administraciju, što uzrokuje 'burnoute' (izgaranje na radnom mjestu op.n.). Istaknut ću i vršenje presinga i prijetnji nad aktivistima ako se protivimo nekim projektima ili ukazujemo da nešto nije sukladno zakonima", kazala je Burba.

Irena Burba

Burba je također naglasila da ljudi s nekog osobnog aspekta zaboravljaju da je posao u udrugama, jedan normalan posao, koji zahtjeva radnička prava, te istaknula da javnost nažalost još uvijek ne percipira ovaj posao kao pravi rad, a stvarnost je potpuno drugačija, gdje se radi i puno duže od osam sati dnevno.

"I tako dok većina tvrtki ima nekakve kolektivne ugovore i sigurnost, posao u civilnom sektoru je jako neizvjestan, a onda se još u javnosti stvara negativna slika o ljudima koji rade u civilnom sektoru, i citiranju plaće i u rijetkim slučajevima božićnice ili nagradu za rad", poručila je Burba.

Drago Vručinić iz Zaklade Zamah je preko 30 godina aktivan u civilnom društvu, te i sam ističe da je problem financiranja zasigurno jedan od najvažnijih s kojim se susreću u nevladinom sektoru.

"To je problem koji svi osjetimo, ljudi se zbog toga nažalost kratko zadržavaju u civilnom sektoru. Kada sam razmišljao što me je dovelo u civilni sektor, shvatio sam da novac nije imperativ, naravno živjeti se mora. Ipak, mislim da je važnije ono što ja zastupam, za što se borim, što u životu želim ostavit i s kim želim bit. Dakle, taj izbor ne možete naći na nekom običnom radnom mjestu, i zato ljudi koji ulaze u civilno društvo i žele biti njegov dio, trebaju razmišljati o tim stvarima i elementima.

Dugo se govori o krizi, ali krize dolaze i odlaze, a civilno društvo je to koje se pokazuje u krizama i predstavlja faktor koji se uključuje i nudi rješenja, a to je ono što ljudi prepoznaju. Sam osjećaj da ste nešto kroz svoj rad promijenili je daleko drugačiji od osjećaja rada u nekoj tvrtki. Frustracije postoje i u ovom poslu, dolazi do borbi s vjetrenjačama, ali i mali pomaci nabolje su bitni i dobri, a to mogu usporediti s ratnim devedesetim godinama kada smo najbolje prošli kada bi nam netko otvorio vrata i poslušao, što imamo za kazati. Nismo bili prihvaćeni, bili smo pioniri civilnog društva, te ovo danas trebamo shvatiti kao proces koji se treba dogoditi", kazao je Vručinić.

Drago Vručinić

Upraviteljica Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Helga Možé naglašava da je cilj Konferencije okupljanje ljudi i razgovori o civilnom društvu i problemima s kojima se susreću.

- Sudionici trebaju kazati što im je na duši, podijeliti to sa svima nama, te da donositelji odluka, na svim razinama, koji imaju stvarno moć, dobiju poruku s čime se može pomoći udrugama.

- Udruge se bore kako bi dobile sredstva za izvještavati indikatore koje trebaju postići, a ugrožena im je likvidnost, te se neki ne mogu fokusirati na ono zbog čega su osnovani, jer teško preživljavaju. Današnji događaj je stvarna prilika za jedan razgovor, te vjerujem da ova konferencija stvarna prilika za iznošenje problema, jer kada više ljudi negdje nešto kaže, to već ima neku snagu. Ovo je i nama kao Zakladi pomoć da u strateškom razdoblju do 2030. godine stvorimo mogućnost da imamo neku vrstu institucionalne potpore udrugama, koje će im olakšati funkcioniranje, naglasila je Možé.

Helga Možé

Zamjenica župana Jessica Acquavita došla je na konferenciju, kako bi dala svoju podršku udrugama, te je ukazala da joj se sviđa što je cijela inicijativa krenula u dobroj atmosferi.

- Vidim da se izmjenjuju kontakti i iskustva, ljudi razgovaraju, to je pozitivno. Znam da je iza naših udruga civilnog društva veliki rad i trud i vjerujem da to mora biti prepoznato. Ovi ljudi daju svoje vrijeme i iskustva da bi promicali neke pozitivne vrijednosti, i zato smo ovdje, da ih saslušamo o izazovima s kojima se susreću, te koji su izazovi i poteškoće na koje nailaze. Na nama je da dobijemo inpute kako bi nešto poboljšali unutar lokalne i regionalne samouprave, rekla je Acquavita.

Jessica Acquavita

Današnji događaj će se zaključiti panel razgovorom s predstavnicima medija pod nazivom: "Pivo s medijima", kada će biti prilika da se predstavnici udruga povežu s medijima i čuju od medija prijedloge za bolju suradnju.


Nastavite čitati

Pula
 

DUE STORICI MATTATORI ALL'ULTIMA SERA DELLA FIERA DEL LIBRO: Ivetić e Levak "leggono" e spiegano il Mediterraneo e l'Adriatico in modo leggero e stimolante

A presentare Egidio Ivetić, Polesano professore di Storia moderna e di Storia del Mediterraneo all'università degli Studi di Padova, e Maurizio Levak, professore di Storia medievale all'università degli di Pola e presidente della Società storica istriana, è stato l'antropologo Andrea Matošević che con le sue osservazioni ha speziato l'incontro con i due autori che osservano e studiano la storia dell’Istria da una prospettiva più ampia, valorizzando il ruolo cruciale del mare per la vita nella nostra penisola

Pula
 

POVJESNIČARI ZABLISTALI ZADNJEG DANA SAJMA KNJIGA: Ivetić i Levak stručno i poticajno "pročitali" i ležerno objasnili Mediteran i Jadran

Egidija Ivetića, “Puležana” profesora Povijesti novijeg vijeka i Povijesti Mediterana na Sveučilištu u Padovi, te Maurizija Levaka, profesora Srednjovjekovne povijesti na Sveučilištu u Puli i predsjednika Istarskog povijesnog društva, predstavio je antropolog Andrea Matošević koji je i sam svojim opaskama začinio susret s dva autora koji na povijest Istre gledaju iz šireg rakursa, vrednujući presudnu ulogu mora u oblikovanju života na našem poluotoku

Pula
 

PULA DOBILA PLAN HRANILIŠTA ZA MAČKE Evo svih 42 lokacije u gradu

Kućice moraju biti jednake, s krovištem od nepromočivog materijala i s mogućnošću otvaranja kako bi se hranilište moglo čistiti * U raspravi je vijećnica Možemo! Dušica Radojčić pohvalila sve sugrađane koji brinu o mačkama, posebno izdvojivši  Puljanku Sanju Pecirep Batel koja već godinama, o svom trošku, izrađuje kućice za mace koje postavlja kvartovskim mačkama 

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.