Za ravnatelja INK-a natječu se kazališni redatelj Jasminko Balenović, kulturologinja Daria Morosin, koreografkinja, plesačica i plesna pedagoginja Aleksandra Mišić, operni pjevač i glumac iz Rovinja Ronald Braus te Luka Mihovilović, pulski glumac i aktualni umjetnički ravnatelj INK-a
Za ravnatelja INK-a natječu se kazališni redatelj Jasminko Balenović, kulturologinja Daria Morosin, koreografkinja, plesačica i plesna pedagoginja Aleksandra Mišić, operni pjevač i glumac iz Rovinja Ronald Braus te Luka Mihovilović, pulski glumac i aktualni umjetnički ravnatelj INK-a
Petero kandidata koji se natječu za čelnu funkciju u Istarskom narodnom kazalištu, što nam je svatko ponaosob u razgovoru potvrdio, su kazališni redatelj Jasminko Balenović, kulturologinja Daria Morosin, koreografkinja, plesačica i plesna pedagoginja Aleksandra Mišić, operni pjevač i glumac iz Rovinja Ronald Braus te Luka Mihovilović, pulski glumac i aktualni umjetnički voditelj INK-a. Potonja mu jednogodišnja funkcija istječe 18. studenog ove godine, kada i mandat aktualnoj ravnateljici koja ga je i postavila na to mjesto. Novi će se ravnatelj(ica) do kasne jeseni uhodavati s aktualnom ravnateljicom Gordanom Jeromela Kaić.
Kada je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Pule v.d. pročelnica za kulturu Lena Radunić, IDS-ov činovnički kadar u gradskom Odjelu za kulturu, prilično nediplomatski s govornice prigovorila aktualnoj ravnateljici INK-a Gordani Jeromela Kaić da je stolice u pulskom kazalištu mogla obnoviti još od 2016. godine, taj je verbalni detalj upućenima mogao zazvučati kao da se u aktualnom natječaju za ravnatelja INK-a više ne računa na Gordanu Jeromela Kaić koja je tu funkciju obavljala punih 16 godina.
Na takav, pokazat će se, točan zaključak ukazivao je i potez nove gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Filipom Zoričićem, koja je sredinom studenog za člana novog peteročlanog Kazališnog vijeća (koje provodi natječaj a zatim predlaže najboljeg kandidata Gradskom vijeću) imenovala bivšeg ravnatelja INK-a, kazališnog redatelja Roberta Raponju, a koji nije ostao u idiličnim odnosima s Gordanom Jeromela Kaić, još od vremena kada je ona 2006. godine došla kao v.d. ravnateljice INK-a na mjesto tada smijenjene ravnateljice INK-a Saše Broz.
Kada je za njenog aktualnog mandata prije tri godine ovo kazalište slavilo 70 godina postojanja, na svečanost nije pozvano troje bivših ravnatelja, među njima (uz Gorku Ostojić Cvajner i Sašu Broz) preskočen je i Robert Raponja.
No, zato će sada, kako govore upućeni, Raponja vedriti i oblačiti u INK-u, i to s pozicije člana Kazališnog vijeća, koje pak ima ključnu ulogu u izboru kandidata za ravnatelja, tim više što novi članovi ovog vijeća i ne znaju baš puno o kazalištu.
Naime, uz Raponju kao predstavnika Grada, sada su u novom Kazališnom vijeću, također kao predstavnica osnivača, profesorica klavira Sandra Burić (predsjednica vijeća) i povjesničar Elvis Orbanić (od 2007. do 2019. ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu), dok su ispred kazališta, kao i u prošlom sazivu, predstavnica svih INK-ovih zaposlenika Clara Chiara Cerin i predstavnica kazališnih umjetnika Andrea Gotovina.
Primjerice, veza s kazalištem nove predsjednice Vijeća Sandre Burić jedino je u nastojanju da profesori klavira u pulskoj glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova mogu također svirati na novom INK-ovom klaviru Steinway, (vrijednom čak 1,25 milijuna kuna), a što dosad i nije bio slučaj iako je to poželjno za sam instrument.
Ime novog ravnatelja INK-a, ako ga dakako prihvati Gradsko vijeće koje, sukladno zakonu o kazalištima, kao predstavničko tijelo osnivača, imenuje novog ravnatelja/ice na prijedlog Kazališnog vijeća, trebalo bi se znati do kraja ovog mjeseca, najkasnije početkom veljače. Ako ga, dakako, izabere većina vijećnika.
Jedan nam upućeni kulturnjak izravno kaže: “Već se priča da je Ronald Braus izabran. Evo, toliko o transparentnosti".
Ronalda Brausa smo pitali hoće li, postane li ravnatelj INK-a, biti u potencijalnom sukobu interesa, budući da je privatni osnivač i višegodišnji voditelj dva festivala, Opera b.b. te Rovinj Art & More, a koji su u prošlosti održavali programe/predstave u koprodukciji upravo s Istarskim narodnim kazalištem.
- Bili su neki projekti u koprodukciji, no INK je kazalište, a ovo su festivali odnosno manifestacije koje nemaju veze s Istarskim narodnim kazalištem. A istina je da smo kao Opera b.b. imali koprodukcije u proteklih deset godina, kaže Braus, koji je široj televizijskoj publici ostao upamćen po nastupima u tv showu "Tvoje lice zvuči poznato".
Nakon što ga podsjećamo da su njegovi festivali privatne tvrtke, a da se on kandidira za ravnatelja INK-a s kojim je godinama poslovao, što bi u slučaju njegova izbora mogao biti sukob interesa, on kaže: "To da li ću ja biti ravnatelj INK-a, o tom potom". Na pitanje, pak, kako komentira glasna kuloarska nagađanja da je naizgledniji kandidat za čelnu funkciju u INK-u, Ronald Braus odgovara:
"Zasad pustimo to kulaorima i pričekajmo rješenje Kazališnog vijeća, a onda i glasanje u Gradskom vijeću. Još je tu jako puno stepenica. U životu nisam ništa radio u sukobu interesa, tako da neću ni sada. Gledajte, ja sad nisam ravnatelj, to je još godinu dana Gordana Jeromela Kaić. Kad budem i ako budem, o tom potom".
Drugi naš sugovornik, istaknuti kazalištarac, ulazi u meritum stvari: "Politika nakon svih ovih silnih jalovih godina mora konačno dati sredstva za glumce i za konačno formiranje vlastitog dramskog ansambla, a novi je gradonačelnik Filip Zoričić odmah po preuzimanju vlasti donio odluku o zabrani zapošljavanja. Nitko ne traži odmah 50 glumaca. Minimalno bi trebalo imati tri glumačka para, ili bar dva para plus pokoji vanjski suradnik. Jeftinije je imati glumce na plaći nego angažirati vanjske suradnike koji su skupi. INK prvenstveno mora biti dramsko kazalište koje će širiti hrvatsku, talijansku i čakavsku riječ. To je bitno ne samo u Puli već i Istri jer je cijela Istra kao jedan grad. Odabranom ravnatelju to mora biti jasno".
Ne baš mali godišnji proračun INK-a iznosi oko sedam i pol milijuna kuna (koje najvećim dijelom financiraju građani), a ostaje velik i nakon što se umanji za nešto više od dva milijuna kuna, koliko iznose troškovi plaća zaposlenih u INK-u.
Kad smo već kod toga, uvid u poslovne izvještaje INK-a otkriva nam da je neto plaća ravnateljice u 2020. godini iznosila 13.330 kuna, voditeljice marketinga 8.451 kuna, glumca 8.423 kune, tajnice 7.259 kuna, dramskog pedagoga (6.893 kuna)...
Luku Mihovilovića nedavno je aktualna ravnateljica postavila za umjetničkog ravnatelja INK-a, zbog čega ga pitamo hoće se li ta činjenica biti otegotna ili olakotna okolnost u slučaju njegova izbora za nasljednika Gordane Jeromela Kaić.
- Nije to nikakav problem. Micat ću se s jednog radnog mjesta na novo. Prestat će i moje glumačko i ovo mjesto umjetničkog voditelja. Novost je da će budući ravnatelj INK-a biti iz umjetničkog miljea. Novi će ravnatelj imati uza sebe poslovnog upravitelja, a ne više umjetničkog voditelja. U tom bi slučaju, budem li recimo ja ravnatelj, upravljao programom, zgradom i svim zaposlenicima. Dakle, glavna bi mi uloga bila upravljanje umjetničkim programom, kaže Luka Mihovilović.
Jadranko Balenović, iskusni kazališni čovjek, prije četiri godine bio je jedini protukandidat aktualnoj ravnateljici za čelnu funkciju u pulskom kazalištu.
Već je dotad upravo u INK-u režirao predstave "Furbaćona", "Lindarski kaban", "Oštarica Mirandolina", "Rinimo ga naprid" (tu osim režije potpisuje i scenografiju i kostimografiju), "Škola za žene" , "Američku patrolu u Mornaričkom parku"... sve do "Operacije pašareta". Iza njega je 45 profesionalnih kazališnih režija, a osim režijom,, bavi se i kazališnom organizacijom i produkcijom.
Balenović je u profesionalnom kazalištu od sredine 90-ih. Prvi put je u Puli režirao 1998. "Školu za žene" s tada gimnazijalcima Dijanom Vidušin i Matijom Ferlinom, da bi 2000. osnovao Malo istarsko lutkarsko kazalište (MILK). Na Čakavskoj sceni INK-a je od prve "Furbaćone" praizvedene prije 13 godina. U Pulu je došao iz Zagreba kao asistent Marinu Cariću na predstavi "Katina Gvardijanka", koju su radili GK Komedija i AGM-ov Teatar Lapsus koji je Balenović vodio.
Aleksandra Mišić nakon dugog niza godina bavljenja kazalištem, razvija karijeru prvenstveno u plesnoj umjetnosti koju je počela u Puli, a zatim nastavila u Zagrebu u okviru nezavisne scene (23 godine profesionalna plesačica i koreografkinja, 26 godina plesna pedagoginja). Uz kontinuirani akademski razvoj na Akademiji dramske umjetnosti u polju izvedbenih umjetnosti, gdje je diplomirala Dramaturgiju izvedbe, smatra se, kako nam je rekla, idealnom kandidatkinjom za mjesto ravnateljice Istarskog narodnog kazališta. Ona je i osnivačica, dugogodišnja voditeljica i producentica umjetničke kompanije MasaDanceCompany.
- Uz znanja iz kulturnog menadžmenta i vještine poslovanja u umjetničkoj programaciji, odnosima s javnošću i marketingu, svojim najvećim kapitalom potrebnim za vođenje i menadžeriranje jedne kazališne kuće smatram veliku mrežu kontakata i suradnji u širem polju izvedbenih umjetnosti, kako poslovnih tako i osobnih, unutar granica Hrvatske, ali i inozemstvu. Motivacija joj, kako nam kaže, razvijati ono što čini srce svakog kazališta: visoko kvalitetni program te živu i hrabru umjetnost koja ide ukorak, ako ne i malo ispred vremena, kaže Aleksandra Mišić.
Za čelno mjesto u INK-u kandidirala se i vodnjanska kulturologinja Daria Morosin. Diplomirala je Kulturalne studije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Djeluje u poljima različitih kulturno umjetničkih praksi kao producentica, koordinatorica i voditeljica kulturno-umjetničkih programa i projekata.
Od 2017. do 2018. godine radi kao voditeljica i kustosica galerije Studentskog kulturnog centra te 2018. i 2019. godine sudjeluje kao urednica muzejskog fanzina i voditeljica umjetničkih radionica za djecu i studente u Muzeju suvremene i moderne umjetnosti u Rijeci. Prije četiri godine zapošljava se u udruzi Drugo more, gdje radi kao producentica, koordinatorica programa i projekata.
Sudjelovala je u brojnim radionicama za jačanje kapaciteta civilnoga društva, edukacijama o vođenju organizacija u sklopu civilno-javnog partnerstva, edukacijama sudioničkog upravljanje u kulturi i povećanja participacije građana u kulturnim aktivnostima te radionicama za razvoj publike i vidljivosti kulturnih programa.
No, priča o izboru novog ravnatelja INK-a ima još jednu, sporniju stranu.
Za mjesto ravnatelja INK-a natjecalo bi se šest osoba da svoju kandidaturu nedavno nije protestno povukla iskusna pulska kulturnjakinja Irena Boljunčić Gracin iz udruge Čarobnjakov šešir (uz to predsjednica mreže europskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Hales), koja je zatim zatražila poništenje natječaja.
- U dokumentima koje sam dobila na uvid nema kadrovskih i financijskih pokazatelja koji bi služili u svrhu pripremanja Prijedloga četverogodišnjeg programa rada koji obvezno sadrži financijski i kadrovski plan ostvarenja predloženog programa koji se traži. Iako u dokumentu Izvješće o poslovanju INK za 2020. godinu nalazimo dio koji se odnosi na kadrove i plaće, iz istog nije moguće zaključiti sadašnje stanje kadrova (broj i struktura zaposlenih u 2021.) te buduće eventualne obveze u kadroviranju poput mogućih odlaska radnika u mirovinu, dugotrajnih bolovanja i slično. Isto tako, iz tog dokumenta nije moguće ustanoviti i predložiti je li potrebna promjena sistematizacije radnih mjesta.
- Zato sam tražila poništenje natječaja, a kako je to Grad odbio učiniti, odustala sam od kandidature, tvrdi ona u pismenom obraćanju kazališnom, ali i političkom vodstvu grada.
Javni natječaj, ukazuje ona, objavljen je 17. studenog 2021, a Grad Pula kao osnivač INK-a imenovao je nove članove Kazališnog vijeća dan ranije 16. studenog, što znači da novo Kazališno vijeće nije konstituirano (održalo prvu sjednicu i izabralo predsjednika) prije objave natječaja te time eventualno dalo smjernice za natječaj.
Istina, prošli saziv Kazališnog vijeća donijelo je koncem rujna odluku o natječaju, no u toj općoj odluci nisu uopće navedeni konkretni kriteriji. Bit će da je novo vijeće samo kopiralo kriterije bivšeg Kazališnog vijeća.
U pismenom odgovoru, v.d. pročelnica Lena Radunić , uz suho navođenje zakona, odgovara Ireni Boljunčić Gracin da je “iz teksta objavljenog natječaja vidljivo da je kandidatima omogućen uvid u svu dokumentaciju koja je predviđena Zakonom o kazalištima i Statutom ustanove te da je sadržaj natječaja u cijelosti sukladan odredbama Zakona o kazalištima i odredbama Statuta Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula te ostalim pozitivnim propisima.”
Udruga Djeca za bolji svijet, kao partner svjetske organizacije Good Deeds Day, treću godinu zaredom organizira događaj Svjetski dan činjenja dobrih djela. Grad Pula je sve svoje osnovne škole kojima je osnivač uključio u navedeni događaj, a učenici su proveli jučer čitav niz aktivnosti s ciljem činjenja dobrih djela
Podsjetimo, Leana Žunić osvojila je zlatno odličje u kategoriji do 44 kilograma, a u finalu je pobijedila Petru Očevčić iz kluba Vinkovačke rode. Mateo Matteoni u finalu je pobijedio Lea Žužu iz zadarskog Checkmat Jiu-jitsu kluba i drugu godinu zaredom osvojio europsko zlato u kategoriji U21 94+kg.Visoko sedmo mjesto u izuzetno teškoj kategoriji (U16 do 44kg) osvojio je Mike Kosović, učenik petog razreda koji je bio najmlađi natjecatelj prvenstva
Inteligencija je jedno od najstarijih i najdulje proučavanih područja psihologije. Što nam danas psihologija o tome može reći? Kako je moguće prepoznati inteligentne ljude i zašto je to uopće potrebno? Trebaju li nam uvijek testovi inteligencije ili postoje neke druge osobine i ponašanja po kojima je moguće prepoznati inteligentnu osobu? Jesu li danas ljudi inteligentniji od prethodnih generacija ili nisu? Je li u našim životima inteligencija ključ uspjeha i sreće ili možda samo precijenjena osobina koju smo krivo shvatili?
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
