Politika i društvo

'MLADIMA JE DANAS POPULARNIJI ANTI-ANTIFAŠIZAM'

Evo kako će izgledati novi Muzej antifašizma u Puli. "Bez partizanskog pokreta sigurno se ne bi porazio fašizam"

Krovna terasa se može povezati budućim dvoetažnim prostorom * Inicijator Milan Radošević: "Antifašizam u Istri bio je vrlo heterogen. Zato trebamo i moramo uključiti  i narodnjačku i svećeničku tradiciju, i građansko-demokratski otpor, i radničko-socijalističku tradiciju, komunistički okret koji je bio jako angažiran između dva svjetska rata u Istri te, dakako, partizanski pokret"


 
5 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini

Krovna terasa se može povezati budućim dvoetažnim prostorom * Inicijator Milan Radošević: "Antifašizam u Istri bio je vrlo heterogen. Zato trebamo i moramo uključiti  i narodnjačku i svećeničku tradiciju, i građansko-demokratski otpor, i radničko-socijalističku tradiciju, komunistički okret koji je bio jako angažiran između dva svjetska rata u Istri te, dakako, partizanski pokret"

"U Istri je antifašizam, već od 1920. godine, bio vrlo heterogen. Zato trebamo i moramo uključiti  i narodnjačku i svećeničku tradiciju (Boža Milanovića i druge hrvatske i slovenske svećenike), i građansko-demokratski otpor (lokalne inicijative, intelektualce i emigraciju) i radničko-socijalističku tradiciju (Labin, radnički pokret, internacionalizam), komunistički pokret koji je bio jako angažiran između dva svjetska rata u Istri te, dakako, partizanski pokret bez kojeg se u Istri sigurno ne bi porazio fašizam, istaknuo je  pulski povjesničar dr. sc. Milan Radošević, inicijator osnivanja Antifašističkog muzeja u Puli 'Amica', tijekom sinoćnje dobro posjećene tribine u Domu antifašista, u čijem se kompleksu, na prostoru bivšeg boćališta, planira iz temelja izgraditi nova dvoetažna zgrada novog muzeja.

Inicijator muzeja Amica - Milan Radošević

Zasad se, u idejnoj, pred-operativnoj fazi, vrijednost investicije može procijeniti na nekoliko milijuna eura, koji bi se trebali prikupiti sufinanciranjem svih istarskih gradova i  općina, Istarske županije, države te putem europskih fondova.

Muzej bi trebao obuhvatiti razdoblje od 1918. do 1945., dakle od talijanske okupacije i uspona fašizma do otpora, rata, sloma fašizma i oslobođenja Istre.

- Ovo nije konačni idejni projekt postava, već polazište za raspravu, dok stručnu ideju trebaju razraditi povjesničari, kustosi, muzeolozi, arhitekti, dizajneri i drugi stručnjaci, naglasio je dr.sc. Milan Radošević, koji radi u Zavodu za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Područnoj jedinici u Puli.

Kao i nagrađivani arhitekt Emil Jurcan, koji je kreirao donju idejnu skicu/arhitektonsku zamisao budućeg muzeja, i Radošević radi ovo pro bono

(Arhitektonska zamisao - atrij u središtu muzejskog prostora)

- Činjenica je da su se do tog 8. svibnja 1945. u Puli sve snage uključile da bi porazile najveće zlo u povijesti čovječanstva, a kasnije ipak politika preuzima primat te antifašizam na neki način više ne pripada svima ili ne pripada ne svima jednako, kazao je.

Postav će se temeljiti na suradnji s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre koji ima izvanredno puno predmeta, zapisa, materijala iz tog razdoblja te puno stručnog iskustva, ali i s drugim muzejima, arhivima i znanstvenim ustanovama.

Puni naziv novog muzeja trebao bi glasiti: Muzej AMICA - Antifašističkog muzeja, interpretacijskog centra i arhiva.

Podršku osnivanju muzeja sinoć su dali prisutni predstavnici Grada Pule i Istarske županije Paola Orlić i Vladimir Torbica, inače članovi Povjerenstva za osnivanje Amice u kojem su još Ada Damjanac, Milan Radošević, dogradonačelnik Pule Siniša Gordić i ravnatelj muzeja na Kaštelu Gracijano Kešac.

Vesna Teršelič iz Documente

Razgovor je moderirala Vesna Teršelič iz Documente, a u ime domaćina ideju novog muzeja svesrdno su podržali predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule Boris Siljan.

U naknadnom razgovoru svoje oduševljenje osnivanjem muzeja izrazio je Ranko Britivić predsjednik splitske Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA). 

Prostorno rješenje, arhitektonsku zamisao buduće muzeja prezentirao je pulski arhitekt Emil Jurcan.

- Izazovno je jer se nalazimo na delikatnoj poziciji. Tu je Arena, usred povijesnog grada. Nalazimo se u ovoj predivnoj historicističkoj zgradi u kojoj već djeluje društveni dom i udruga antifašista. Izvorna je ideja da budući muzej bude i društveni dom i da se otvara prema zajednici i prema prostoru oko sebe, istaknuo je Jurcan, istaknuvši zatim tri važne teme, odnosno tri prostorna akcenta.

Arhitekt Emil Jurcan

- To je, svakako, postojeća zgrada koju je potrebno očuvati, restaurirati i prezentirati  u najboljem svijetlu, i zbog povijesne važnosti i zbog ambijentalne važnosti. A tu ne govorim samo o ukrasima i o gradivim dijelovima, nego i o načinu na koji se ona već sada koristi. To je dobar primjer kako se ona koristi kao klupski prostor i kao mjesto zbivanja i sjedište Mjesnog odbora ovog djela grada. Ona ima jako važnu socijalnu ulogu koju ne bi smjela izgubiti realizacijom ovog projekta. Dapače, muzejom bi se trebalo osnažiti, istaknu je Jurcan.

Dvije etaže muzeja prate visinu postojeće zgrade i protežu se prema boćalištu. One se, kazao je, mogu povezati po visini 'tako da ovo prizemlje bude neposredno vezano uz ono, ovaj kat vezati uz onaj kat, čak uz mogućnost da se krovna terasa isto tako poveže'.

- Taj novi dio je zamišljen kao potpuno otvoren, za razliku od ove zgrade koja  ima prostorije, zidove; da se zapravo organizira oko centralnog atrija, s manje zidova, stupova..., svega što bi onemogućilo budući postav u svojoj namjeri, te da se izmjenom svjetla kroz cijeli atrij stvori veći prostor koji se može koristiti  na više načina, ne samo za postav već i za javne događaje, nastavio je Jurcan.

Muzej Amica bit će u nastavku Doma antifašista iza Arene

Treći segment priče je namjera veće otvorenosti prostora.

- Pitanje je kako povezati javni prostor  izvan same zgrade. Imamo taj stari dio, imamo novi dio, imamo Arenu, ovaj park,  imamo stube koje uz Arenu vode prema ovoj lokaciji, ali i stražnje parkiralište, gdje bi se mogao napraviti ulaz, pa da nije samo ovaj postojeći s ulice. Na ovom prostoru postoje privatne inicijative za gradnjom, a ovaj bi muzej trebao postati katalizator socijalnog i javnog dobra danas, a ne samo memorija na prošlost, zaključio je Jurcan.

Zahvat

Povjesničarka Nataša Mataušić, koja je vodila mnoge antifašističke muzeje u Hrvatskoj, izmamila je jaki aplauz svojim nadahnutim izlaganjem, prethodno iznijevši poražavajuću činjenicu da su početkom 90-ih oduzeti i ugašeni svi antifašistički muzeji u Hrvatskoj, a da sad postoji samo Muzej pobjede u Šibeniku. 

- Danas je među mladima popularniji anti-antifašizam nego antifašizam. Jako malo znaju što je to antifašizam. Mene je moj tata jako dobro naučio dok sam bila mala. Bio je partizan, antifašist, komunist, internacionalist. Mene i moju sestru naučio je da se ljudi ne razlikuju ni po nacionalnosti, ni po vjeri, ni rasi nego da se razlikuju samo po dobroti srca! Govorio bi mi: "Nemoj se dati od nikoga z... (neću biti prosta) zezati". To je osnova antifašizma: borba protiv svih oblika netolerancije, isključivosti, ali ako te netko maltretira, onda mu moraš vratiti, kazao je ona, uz pljesak prisutnih.

Pohvalila je idejni koncept muzeja AMICA, kazavši da je izvrsno posložen.

Ako je antifašizam jedna od temeljnih sastavnica istarskog identiteta, treba imati i mjesto koje će njegovu povijest sustavno istraživati, čuvati i predstavljati, posebno novim generacijama. Polazišna je ovo ideja osnivanja Muzeja Amica. Razgovor je umješno moderirala Vesna Teršelič iz Documente, Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.