Furio Radin, dosadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora u mandatu HDZ-ove Vlade premijera Andreja Plenkovića ujedno i najdugovječniji zastupnik u Hrvatskoj, ponovno ide u utrku za još jedan saborski mandat za zastupnika talijanske manjine. Prema svemu sudeći, Radinu je saborska fotelja već osigurana budući da protukandidata zasad nema.
U slučaju da to ostane tako i nitko ne istakne kandidaturu, i na ovim izborima ponovit će se scenarij kao i 2020. godine kada je Radinu ulaz u Sabor bio zajamčen jer nije imao protukandidata. I tada mu je de facto bio dovoljan jedan glas da ponovno sjedne u saborske klupe. Radin je te 2020. godine osvojio 890 glasova, a kao i na ovim izborima, zamjenik mu je bio aktualni predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva.
Prvi je put Radin ušao u Sabor davne 1992. godine, a sada po 10. put ide u parlamentarne izbore.
Neslužbeno se može čuti da su pojedinci unutar talijanske zajednice razmišljali o kandidaturi, no na kraju od toga nije bilo ništa. Špekuliralo se da Radin ipak neće na još jedne izbore time više što je na zadnjim izborima 2020. godine izjavio kako je ovo zadnji put da predaje kandidacijsku listu.
Na pitanje zašto se predomislio, odgovara da ima još dosta posla, a na kandidaturu su ga, dodaje, primorali procesi koji se trenutno odvijaju unutar Talijanske zajednice. No prije nego što je odgovorio na pitanje o kakvim se procesima ili previranjima radi, pitamo Radina kako on gleda na manevar Zorana Milanovića, ali i jasnu poruku Ustavnog suda koji je čak i doveo u pitanje održavanje izbora u slučaju da se nastavi isticanje Milanovića kao premijerskog kandidata SDP-a.
- Mogu to tumačiti samo na jedan način. Primjerice, da se predsjednik Italije Mattarella u trenutku dok je predsjednik kandidira na listi SDP-a,listi Fratelli d'Italia ili bilo kojoj drugoj listi, to bi u Italiji bio šok. Talijani s najmanjim strupnjem obrazovanjem bi takvim potezom bili šokirani, kaže Radin.
No njega Milanovićev potez nije šokirao. "Bio bih šokiran da je to napravio Mattarella", kaže Radin. Dodaje da odluku Ustavnog suda još nije analizirao, no smatra da je Milanović prije kandidature za SDP-ovog premijera, prvo trebao dati ostavku.
-Iako ja ni u snu neću biti predsjednik, da sam u u poziciji Zorana Milanovića ponašao bih se kao predsjednik svih građana Hrvatske. Ja bih ostao predsjednik i ne bih ni išao na ovu drugu varijantu. Naime, Milanović je dobio najveće povjerenje koje se može dobiti od hrvatskih građana, dodaje Radin.
Budući da je mnoge iznenadio još jednim izalskom na izbore, kaže da je ispunio svoju dužnost.
- Bit ću vrlo kratak. U Talijanskoj zajednici se u zadnje vrijeme odvijaju procesi koji mi se ne sviđaju i u koje sada neću dublje ulaziti. Budući da su one osnovne vrijednosti zbog kojih su naši očevi i djedovi osnovali Talijansku uniju za Istru i Rijeku sada dovedene u pitanje, a to su prije svega jedinstvo između slovenskog i hrvatskog dijela ali i druge stvari i budući da ja pripadam obitelji koja je oduvijek bliska Talijanskoj uniji i zajednici, odlučio sam ostati na onim vrijednostima na kojima sam i prije četiri godine išao zajedno s Marinom Corvom i nastavio takvu politiku, kazao je Radin i dodao:
- Prije pet, šest mjeseci samo počeo promišljati ideju oko još jedne kandidature. No posao unutar talijanske zajednice ne da još nije gotov, nego je doveden u pitanje. A ako me pitate da li je to dobro, odgovorit ću vam da je to nužno, kaže Radin referirajući se na kandidaturu.
O konkretnim razlozima i procesima koji nisu povoljni u Talijanskoj zajednici, sveo je na jednu rečenicu: "Jedinstvo između jednog dijela u Sloveniji i Hrvatskoj, dovedeno je u pitanje".
Naveo je da je na dosadašnjim izborima sedam puta imao protukandidata.
- U tri sam mandata bio u oporbi. Dakle, sve sam prošao. Ako sada treba nešto što će biti nužno za dobrobit talijanske manjine, to je iskustvo.
Na konstataciju da mu je za ulazak u Sabor s obzirom da očito neće imati protukandidata dovoljan samo jedan glas, Radin tvrdi da je to floskula koju je lansirala desnica i to ne protiv njega, već protiv Srba.
- Ako dobro pogledate, jedino kome se može prigovarati su oni koji se nisu kandidirali. Ja jesam i time sam obavio svoju dužnost.
Osvrnuo se i na dosadašnju suradnju s Vladom Andreja Plenkovića. Osim što je podržavao Vladu iz koje je zbog korupcijskih afera otišlo čak trideset ministara, Radin je u Saboru podržao i glasanje o imenovanju Ivana Turudića na funkciju glavnog državnog odvjetnika. Što se glasanja oko "Lex AP" tiče, kaže da je skupa sa zastupnicima SDSS-a uputio amandman koji, dodaje, nažalost nije prošao.
- U trideset i dvije godine koliko sam u Saboru, jednom se dogodilo da je policija ušla u jednu redakciju. Taj put kada su ušli digla se tolika halabuka da su u roku od 20 minuta izašli i nikad se nisu vratili. Problem postoji, ali je teorijski. Štoviše, uvjeren sam da je ta opasnost toliko teorijska da ona ne postoji. Ako kod nas nešto postoji, onda je jasno da novinari mogu pisati o čemu god žele, osim ako to ne želi vlasnik njihovih novina, kaže Radin referirajući se na "Lex AP".
Na pitanje hoće li podržati Andreja Plenkovića u slučaju da on bude u mogućnosti slagati većinu nakon izbora, Radin kaže da je suradnjom s Plenkovićem bio relativno zadovoljan kao i svi ostali pripadnici manjina.
- Čekat ćemo rezultate izbora i vidjet ćemo što će se dogoditi i kako će se formirati Vlada. Plenković nije imao sreće s mnogim ministrima i nije ih on namjerno stavio da se bave ilegalnim stvarima. Mišljenje Plenkovića je vrlo jednostavno. Svi ministri koji su pogriješili, morali su dati ostavke ili su pod istragama, što znači da pravni sustav funkcionira. Mislim da je Plenković pošten čovjek.
S obzirom na praksu manjinskih zastupnika koji se zbog ostvarivanja vlastitih ciljeva priključuju većini i hoće li i on to ponovno učiniti, Radin odgovara: "Može se formirati takva Vlada da su svi u većini, a jedino ja u oporbi. Sve je moguće".
Podsjeća da je tri puta bio u oporbi kada je na vlasti bila naglašena desnica.
"Dvije Tuđmanove Vlade i Karamarkova Vlada. Tada sam bio u oporbi. Kada su bile Vlade lijevog ili desnog centra, onda sam na ih više ili manje razina podržavao jer nisu bili ekstremni".
Na konstataciju da Plenković oko sebe ponovno okuplja i ekstremnu desnicu pa je tako na skup HDZ-a u nedjelju stigao i Anto Đapić, ali i bivši šef HDZ-aTomislav Karamarko, pitamo Radina je li njemu to prihvatljivo?
- To što su oni išli tamo je njihova stvar. Koliko sam shvatio, ulaz je bio slobodan. Jedna Vlada desnice neće nikada imati moju podršku. Desni i lijevi centar da, ali sve ono od desnice do ekstremne desnice, moju podršku nema, jer takve su Vlade uvijek protiv manjina, ali i protiv većine, rekao je na kraju Furio Radin.