Istarska županija: „Institucije nisu izdale potrebnu dokumentaciju za sječu šume i odvoz drva s Ćićarije"

Zbog verbalnog obračuna između vijećnica Sanje Radolović i Irene Peruško na prošlotjednoj sjednici Skupštine Istarske županije koji je skoro prerastao u fizički okršaj, ispod radara je prošla izjava županijskog pročelnika Ezia Pinzana o sječi šume na Ćićariji o kojoj je prvo izvijestila Istra24 još 20. kolovoza.

Sječa je stala

„Kod prvog saznanja informirali smo se kod svih nadležnih institucija - Hrvatskih šuma, Inspektorata, Općine Lanišće. Svi su oni zaključili da to nije bilo odobreno sukladno zakonu“, rekao je, između ostalog, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo odgovarajući na pitanje IDS-ovog vijećnika Dalibora Pausa o tome ima li Županija kakvu informaciju o sječi.

Ovdje valja podsjetiti da Programom gospodarenja gospodarskom jedinicom državnih šuma „Kras“, koji obuhvaća područje gdje su pala stabla, nije predviđena sječa za razdoblje od 2023. do 2032. godine, što je Istri24 potvrđeno iz Hrvatskih šuma. Također smo dobili potvrdu od Ministarstva poljoprivrede da nije izdano odobrenje za doznaku stabala.

Sječu je naručila Udruga za upravljanje zajedničkom imovinom sela Račja Vas, čiji je predsjednik bivši načelnik Općine Lanišće i aktualni općinski vijećnik, HDZ-ovac Vlado Črnac. On nije odgovorio na sva naša konkretna pitanja. Naveo je da je Udruga putem ovlaštenih i licenciranih izvoditelja pokrenula radove potpunog formiranja šumoposjeda, „naročito granica zbog učestalih krađa u našem šumoposjedu, čuvanja šuma-lugarske službe kao i obilaska u sezoni požara u svrhu protupožarne preventive". Što se njega tiče, sve je u redu.

U međuvremenu je sječa ipak stala.

Istra24 je od inspektorata dobila oprečne informacije. Točnije, inspektor Alen Šen nam je u telefonskom razgovoru kazao da je točno da neka posječena stabla nisu ima doznaku te da će zbog toga biti podnesena prekršajna prijava, dok je u prvom službenom odgovoru Državnog inspektorata bilo navedeno samo da je utvrđeno „da je na temelju doznake stabala slučajnog prihoda, koju je izvršio ovlašteni inženjer šumarstva, uz rub k.č.br. 3032/1 k.o. Trstenik, od strane licenciranog izvođača šumarskih radova, izvršena sječa suhih i oštećenih stabala u svrhu širenja postojećih vlaka i šumskih puteva“, ali su na naknadne upite Istre24 i insistiranje na odgovorima ustvrdili da će „slijedom novih saznanja“, a sukladno planu rada, obaviti novi inspekcijski nadzor, sada nad ostalim katastarskim česticama kojima upravlja Udruga za upravljanje zajedničkom imovinom sela Račja Vas.

Županija nije nadležna

Istarska županija u ovom slučaju, valja istaknuti, nije nadležna. Sječa šume nije u njezinoj ingerenciji. No, s obzirom na to da su se informirali kod institucija uključenih u ovu situaciju, pitali smo ih od koga su dobili potvrdu da sječa nije provedena sukladno zakonu, a upravo zato što iz inspektorata do sada nisu objavili krajnji ishod nadzora.

Ne precizirajući točan vremenski period, Iz Županije napominju da su nakon prvih saznanja o sječi, obraćanja lokalnog stanovništva, informacija objavljenih u medijima te upita saborskih zastupnika iz Istre koji su pozvali nadležne institucije da se očituju, kontaktirali buzetsku podružnicu Hrvatskih šuma, od kojih su dobili informaciju da je za privatne šume nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Pojašnjavaju da im je Općina Lanišće dostavila kompletnu dokumentaciju, uključujući odgovor Ministarstva iz kojeg je jasno da za predmetne upisane čestice u 2026. godini nisu izdali doznaku stabala, kao i da ne raspolažu podacima o otpremanju drvnih sortimenata s Ćićarije.

„Slijedom navedenog, izjava pročelnika na sjednici Županijske skupštine temeljila se na do tada prikupljenim pisanim i usmenim informacijama nadležnih institucija. Konkretno, postoji službeno očitovanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Općini Lanišće iz kojeg proizlazi da za predmetne čestice u 2026. godini nije izdana doznaka stabala i ostala potrebna dokumentacija za sječu takve površine šume te izvoz drvne mase u Sloveniju. Ovisno o vlasništvu šume, sukladno Zakonu o šumama, svu potrebnu dokumentaciju izdaju Hrvatske šume za šume u vlasništvu RH ili Ministarstvo poljoprivrede za privatne šumoposjednike. U ovom slučaju, ni jedna od nadležnih institucija nije izdala potrebnu dokumentaciju, što nam je pismeno potvrđeno“, poručuju iz Županije.

Apostrofiraju i da ne raspolažu pravomoćnim rješenjem, ni inspekcijskim nalazom kojim bi bila formalno utvrđena nezakonitost predmetne sječe.

„Konačnu ocjenu zakonitosti, kao i eventualne odgovornosti, mogu dati isključivo nadležna tijela nakon provedenih postupaka“, kažu iz Županije.

Nije nevažno napomenuti da je na istoj Skupštini pročelnik Upravnog odjel za održivi razvoj Mirko Radolović otkrio i planove o proglašenju regionalnog parka na području Ćićarije: „Na tom području postoje određeni vidovi zaštite. Stvoreni su temelji za proglašenje regionalnog parka, koji je najviša zaštita u nadležnosti Županije. Dokumenti su pripremljeni, ali nije se žurilo s proglašenjem. Planira se u sljedećoj godini osigurati sredstva i provesti postupak kada se usuglasimo s lokalnom zajednicom. Regionalni park štiti prirodu i tradiciju te tipičan način života na tom području. Parkom bi trebala upravljati Natura Histrica".

Najviša kategorija zaštite

Stoga smo Županiju zatražili detalje o tom postupku, a koji, čini se prema odgovoru, traje još od 2008. godine.

„Aktivnosti vezane uz moguću zaštitu Ćićarije traju niz godina. Prijedlog obuhvata zaštite Ćićarije uvršten je u Prostorni plan Istarske županije još 2016. godine, čemu su prethodila brojna istraživanja i aktivnosti u okviru EU projekata koje je Istarska županija na tom području inicirala i provodila još od 2008. godine, među kojima su Underground Istria, KUP – Karst Underground Protection, ŽIVO – Život – voda! i Drinkadria. Kroz EU projekt LIKE – „Living on the karst edge“, koji se provodio od 2017. do 2020. godine, izrađena je Stručna podloga za proglašenje Regionalnog parka Ćićarija, a naknadno i potrebna geodetska podloga“, obrazlažu.

Napominju da Regionalni park Ćićarija predstavlja priliku za zaštitu i održivi razvoj velikog, gospodarski slabije razvijenog i nedovoljno naseljenog područja sjeverne Istre. Prema postojećem prijedlogu, navode, obuhvaćao bi oko 16.000 hektara, odnosno cijelo područje Općine Lanišće te dijelove Grada Buzeta i Općine Lupoglav.

„Riječ je o najvišoj kategoriji zaštite prirode regionalnog značaja, kakvu trenutačno nemamo u Istri“, pojašnjavaju.

Ističu da je u narednom razdoblju s jedinicama lokalne samouprave, Javnom ustanovom Natura Histrica i ostalim ključnim dionicima potrebno definirati model budućeg upravljanja te osigurati potreban financijski okvir. Nakon toga, obrazlažu, slijedi zakonom propisana javna rasprava, a po njezinu završetku i dobivanju suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, akt o proglašenju može se uputiti Županijskoj skupštini Istarske županije na donošenje.

„Važno je naglasiti da Regionalni park Ćićarija nije zamišljen kao odgovor na pojedinačni slučaj niti s ciljem sprječavanja određene djelatnosti, pa tako ni kao odgovor na aktualnu sječu šume. Riječ je o dugogodišnjem procesu čiji je cilj zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti Ćićarije, ali i stvaranje mogućnosti za održivi razvoj i kvalitetniji život lokalnog stanovništva. Upravo zato važno je da budući model upravljanja bude prihvaćen od lokalne zajednice i ostalih dionika koji na tom području žive i djeluju“, zaključuju iz Županije.