Smrad s Kaštijuna i 13.000 tona otpada: Dozvolu za pazinski otpad izdala Istarska županija

Na aktualnom satu sjednice županijske Skupštine nekoliko pitanja odnosilo se na aktualno pitanje otpada, konkretno otpada u Pazinu u hali Istraplastike, o čemu je Istra24 pisala ovaj tjedan u više navrata .

Prvo pitanje postavio je vijećnik Akcije mladih Damir Grunbaum: "Na prostoru Istraplastike deponirana je velika količina otpada. Prema pisanju nekih medija, otpad je deponiran s dozvolom Istarske županije. Zanima me na što se odnosi ta dozvola".

Mirko Radolović, županijski pročelnik za održivi razvoj odgovorio je: "Na sve ove navode u novinama ne stigne se niti reagirati. Dozvola je izdana od strane Istarske županije i javno je objavljena s elaboratom. Tvrtka nije dobila dozvolu za recikliranje otpada, nego za skladištenje i presanje otpada. Dozvola je izdana u sklopu zakonitog postupka. Očevid na lokaciji je napravljen i nisu zadovoljeni svi uvjeti u elaboratu. Nije obavljen ponovni očevid nego su dostavljeni dokazi da postoje spremnici i preša. U postupku su sudjelovali svi koji su trebali. Uvidjelo se da postoje određeni propusti, a treba naglasiti da Istarska županija nakon što izda dozvolu nema nadzor nad time. Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da postoje propusti. Dozvola je ukinuta isto od strane Istarske županije".

Vili Bassanese, vijećnik SDP-a, postavio je pitanje o donošenju novog županijskog prostornog plana.

- Dvije trećine problematike Istarske županije odnose se na prostorni plan. To je dokument koji ima najveću težinu donošenja i ima veliki doprinos za građane Istarske županije. Sada je svako vrijeme prošlo, i imam osjećaj da se promjena neće dogoditi ni ovaj mandat, pitao je Bassanese.

Župan Boris Miletić odgovorio je: " Itekako smo svjesni koji je značaj prostornog plana kao strateškog dokumenta koji jedinica regionalne samouprave može donijeti. Usvajanje takvog dokumenta ima dalekosežne posljedice. Pri izradi prostornog plana želimo da se struka pozabavi svim dijelovima. Kad se tako nešto usvoji gotovo da ne možete ići unatrag".

- Razumijem potrebu gospodarstva, građana, gradova i općina. Prostorni plan je usvojen 2016. godine, a procedura je započela 2009. godine. Dobro je što je u tom planu prostor valoriziran kao jedan od najvrjednijih resursa. Restriktivne odredbe u njemu dodatno štite naš prostor. Neću prihvatiti poveznicu bespravne gradnje s prostornim planiranjem. Svaka bespravna gradnja je kršenje zakona. Nadam se da ćemo izmjene plana donijeti u kraćem roku nego prošli put, rekao je Boris Miletić.

- Sami ste rekli da je došlo do izmjene zakona i da su rokovi promijenjeni. Ja sam htio uputiti apel i nisam mislio na bespravnu gradnju. Skupština je jedan dio predstave gdje možemo samo uputiti apel jer je sve unaprijed određeno, zaključio je Vili Bassanese.

Temu Kaštijuna otvorio je IDS-ov vijećnik Viktor Lazarić.

- Govorio sam o Planu gospodarenja otpadom Istarske županije, želim danas govoriti o koracima koji prethode Kaštijunu. Premalo govorimo o tome kako da na Kaštijun dođe manje otpada i to dobro razdvojenog otpada. Molim da nam Županija predstavi podatke o tome koliko su gradovi povećali postotak razdvojenog otpada, je li smanjen postotak miješanog komunalnog otpada i koje su jedinice lokalne samouprave napravile napredak, a koje ne, rekao je Viktor Lazarić

- Općine i gradovi dužni su organizirati sustav gospodarenja otpadom. Komunalna društva dužna su objavljivati količinu reciklata i postoje izvješća o komunalnom otpadu i razdvajanju otpada. U Planu gospodarenja otpadom bit će analizirani svi ti podaci. Namjera IŽ je da se taj dokument pokaže jedinicama lokalne uprave. Županija ne može Plan gospodarenja otpadom provesti sama. Županija je naručila i Plan provedbe gospodarenja jednokratnom plastikom. Rok izrade je tri mjeseca, odgovorio je pročelnik Odjela za održivi razvoj Mirko Radolović.

- Dolazimo svi skupa do prave adrese nastanka problema, a to je u ispravnom prikupljanju i razdvajanju otpadom, dodao je župan Boris Miletić.

Vijećnik IDS-a osvrnuo se na temu devastacije šume u Račjoj Vasi, o kojoj je pisala Istra24.

- Istarska javnost zgrožena je devastacijom šume na Ćićariji. Imam informacije da se radi o nezakonitoj sječi šume i da su se uključili Državni inspektorat i Državno odvjetništvo. Ima li Istarska županija informacije o toj sječi i jesu li utvrđene okolnosti pod kojima se događala ta sječa? Ako ih nemamo, predlažem da Županija zatraži te informacije od svih relevantnih službi. Predlažem i da se ubrza postupak proglašenja regionalnog parka Ćićarija. To bi nam omogućilo da dodatno zaštitimo područje Ćićarije, rekao je Dalibor Paus.

Odgovorio mu je Ezio Pinzan, županijski pročelnik nadležan za šumarstvo.

- Nažalost, nemamo nadležnost kao Upravni odjel koji je nadležan za šumarstvo. Kod prvog saznanja informirali smo se kod svih nadležnih institucija - Hrvatske šume, Inspektorat, Općina Lanišće. Svi su oni zaključili da to nije bilo odobreno sukladno zakonu. Kako možemo čitati u medijima sječa je obustavljena. Čekamo nalaz svih koji su uključeni u provjeru tih aktivnosti, odgovorio je Pinzan.

- Na tom području postoje određeni vidovi zaštite. Stvoreni su temelji za proglašenje regionalnog parka, koji je najviša zaštita u nadležnosti Županije. Dokumenti su pripremljeni, ali nije se žurilo s proglašenjem. Planira se u sljedećoj godini osigurati sredstva i provesti postupak kada se usuglasimo s lokalnom zajednicom. Regionalni park štiti prirodu i tradiciju te tipičan način života na tom području. Parkom bi trebala upravljati Natura Histrica, rekao je pročelnik Radolović.

SDP-ov vijećnik Marko Ferenac postavio je pitanja o radu i plaćama medicinskih sestara u županijskim ustanovama.

- Radi se o tome da su magistrima sestrinstva uručeni novi ugovori o radu. Navodno u našim ustanovama postoje ista radna mjesta na kojima rade medicinske sestre s različitom stručnom spremom i primanjima, rekao je Ferenac.

U nekim javnim ustanovama za isto radno mjesto dobiva se različita plaća zbog različite stručne smjene, tako je po zakonu. Tako nije u domovima zdravlja. Rješenje problema je na nacionalnom nivou. Problem je neusklađenost visokog obrazovanja s potrebama na tržištu. Županija i dalje traži način da sve te medicinske sestre dobiju odgovarajuću plaću, odgovorila je zamjenica župana Gordana Antić.

Na temu Kaštijuna vratio se vijećnik Enco Crnobori (HSU).

- Prošlo je godinu dana od kako sam rekao da se nešto mora pomaknuti s mjesta što se tiče Kaštijuna. Mještani koji tamo žive nemaju više vrimena čekati. Količina otpada koje se dovoze na dnevnoj razini su smanjene, ali to i dalje smrdi. Kompletna južna Istra trpi posljedice. Radi se studija za biootpad i bioplinsko postrojenje. Ne znam što više pitati pa možda da Županija uputi službeni dopis Kaštijunu, rekao je Crnobori.

Župan Miletić kazao je: "Sudjelovali smo na svim sastancima koji su se održali na tu temu. Zaključak se svodi uvijek na istu temu već pet godina. Tema Kaštijuna je tema koju je moguće riješiti u suradnji Centra za gospodarenjem otpadom i komunalnim društvima. Količine miješanog komunalnog otpada koje u ljetnim mjesecima dolaze na Kaštijun ne mogu se obraditi. Kapacitet od 90 tisuća tona nikad nije prijeđen. Ono što mi je drago je da je vodstvo Grada Pule puno ozbiljnije shvatilo taj problem i rješenja koja su predstavljena na sastancima mogu doprinijeti tome da se neugodni mirisi smanje. Ipak se smjer funkcioniranja centra okrenuo, mislim da ide u dobrom smjeru".