Politika i društvo

Danas doktorirao: Navijači i raspad Jugoslavije

Ivan Žagar: "Kad je Zvone Boban napao policajca na Maksimiru imao sam 11 godina, tada nisam bio svjestan što se zbiva"

Prijelomna točka između benignih nacionalnih parola na tribinama te onih ekstremnih nacionalističkih i šovinističkih parola je Miloševićeva antibirokratska revolucija, kojom je koncem 1988. ukinuo autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo, a početkom 1989. stavio pod kontrolu Crnu Goru. To je otvorilo strašnu političku krizu u Jugoslaviji. Bio je to radikalan potez kojim je grubo povrijeđen Ustav iz 1974. godine, a da se niti jedna republika nije drznula nešto učiniti. U veljači 1989. počinje proljetni dio prvenstva jugoslavenske lige i tu se otvara Pandorina kutija


 
5 min
Zoran Angeleski

Prijelomna točka između benignih nacionalnih parola na tribinama te onih ekstremnih nacionalističkih i šovinističkih parola je Miloševićeva antibirokratska revolucija, kojom je koncem 1988. ukinuo autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo, a početkom 1989. stavio pod kontrolu Crnu Goru. To je otvorilo strašnu političku krizu u Jugoslaviji. Bio je to radikalan potez kojim je grubo povrijeđen Ustav iz 1974. godine, a da se niti jedna republika nije drznula nešto učiniti. U veljači 1989. počinje proljetni dio prvenstva jugoslavenske lige i tu se otvara Pandorina kutija

"Jednom je moralo završiti i formalno obrazovanje", našalio se na svom Facebook profilu povjesničar Ivan Žagar, ravnatelj Medicinske škole u Puli i gradski vijećnik Nezavisne liste Filipa Zoričića, nakon što je danas na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom profesora dr. sc. Hrvoja Klasića, obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Nogometna publika i raspad Jugoslavije - Od nacionalističkih parola do međunacionalnih sukoba (1980.-1991.)".

Žagar je rođen 1979. u Zemunu. Nakon rata je, 1996. godine, s roditeljima preselio u Pulu, u Medulin. Rat je doživio iz dječje perspektive. Bila je, veli, besparica, loša ekonomska situacija, a nacionalno pitanje uopće nije bila tema u kući, osim kad su ih neki ljudi telefonski uznemiravali po nacionalnoj osnovi.

Jeste li odabrali ovu temu zbog tog što ste i sami, kao svojedobni vođa Demona, živjeli nogomet?

Oduvijek me je zanimala povezanost nogometa i sportske publike. Jedno bez drugoga nije nikada imalo smisla. To me kao mladog dječaka s 13, 14 godina i dovelo na stadion. To je jako utjecalo na izbor teme, a trokut je dopunjen politikom.

Zašto politikom?

Sociolozi, etnolozi i kulturni antropolozi bavili su se 80-ih i 90-ih godina uzrocima nasilja na tribinama sportskih, pretežito nogometnih stadiona. Baviti se samo poviješću nasilja  meni je bilo znanstveno nedostatno, budući da je nacionalizam u drugoj polovici 80-ih i početkom 90-ih postao poveznica između navijača i politike.

Napad Bobana na policajca na Maksimiru u svibnju 1990.

Kada je sprega navijača i nacionalizma, od marginalnih incidenata, postala širok društven, politički problem?

Prijelomna točka između benignih nacionalnih parola na tribinama te onih ekstremnih nacionalističkih i šovinističkih parola je Miloševićeva antibirokratska revolucija, kojom je koncem 1988. ukinuo autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo, a početkom 1989. stavio pod kontrolu Crnu Goru. To je otvorilo strašnu političku krizu u Jugoslaviji. Bio je to radikalan potez kojim je grubo povrijeđen Ustav iz 1974. godine, a da se niti jedna republika nije drznula nešto učiniti, osim diplomatskih verbalnih prosvjeda Slovenaca. U veljači 1989. počinje proljetni dio prvenstva jugoslavenske lige i tu se otvara Pandorina kutija. Navijači u Srbiji skandiraju Slobodanu  Miloševiću, dok se na hrvatskim stadionima skandira Stipi Šuvaru koji je tada bio jedina osoba koja se suprotstavljala Miloševiću.

Neodigrani susret Dinama i Crvene zvezde u svibnju 1990. na Maksimiru je, uz vrhunac napetosti, bio i pokazatelj mogućeg raspada Jugoslavije?

- Točno, bio je to prvi veliki javni pokazatelj da su stvari izmakle kontroli. Četiri mjeseca kasnije, događaji iz Splita u rujnu 1990., kad su igrali Hajduk i beogradski Partizan i kad je utakmica prekinuta jer je spaljena jugoslavenska zastava na službenom jarbolu, bili su pak pokazatelj da Srbi i Hrvati ne mogu više igrati u zajedničkoj ligi, a ni živjeti u zajedničkoj državi.

Ivan Žagar danas doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Kako ste to doživljavali iz perspektive 11-godišnjeg dječaka? 

- To mi je izgledalo konfuzno. Nisam bio svjestan što se zbiva. Bio sam jednostavno premali. Meni je tada bilo interesantno kako su se dinamovci i zvezdaši sukobili, a nisam ih gledao kao sukob Hrvata i Srba,  jer mi kao obitelj nismo time bili neopterećeni.

Kako doživljavate napad Zvonimira Bobana na policajca?

- Nisam se emotivno vezao za pojedine događaje. Kao povjesničara zanimalo me je čim objektivnije sagledati i istražiti posljedice povijesnih događaja. Sam čin Bobanovog udarca policajca jedan je mikro potez degradacije policije koja nije više imala autoritet i koja više nije izazivala strahopoštovanje. Recimo, 1982. godine nikome nije padalo na pamet udariti policajca.

No, sve je postalo moguće 1990.

Da, baš doktorski rad zaključujem riječima da su palice, šake, kamenje, boce i lanci, čime su se navijači obračunavali do tada, nakon nogometne sezone 1990. na 1991., zamijenjene puškama, bombama i topovima.

Sve počinje kada umire Tito

Sprega sporta i politike je, pored drugih društvenih čimbenika, bila jedna od značajnih simboličkih obilježja raspada Jugoslavije. Nogomet je više od 30 godina služio za izgradnju, a onda u zadnjem desetljeću za razgradnju jugoslavenskoga socijalizma, pri čemu glavnu ulogu nisu imali sami sportaši već sportska publika.

Stoga je glavni je cilj Žagarove disertacije, kako se navodi u njenom sažetku, promatrajući prilike u socijalističkoj Jugoslaviji, a prvenstveno u Hrvatskoj i Srbiji, od 1980., kada umire Josip Broz Tito te nastupaju ekonomska, društvena i politička kriza, do raspada federacije 1991. godine, rekonstrukcijom zbivanja tijekom pojedinih nogometnih utakmica te dekonstrukcijom medijskih narativa istražiti utjecaj dnevno-političkih i društvenih događaja na učestalost međunacionalnih i nasilničkih incidenata na nogometnim stadionima.

Doktorski rad traga za odgovorom na pitanje je li ponašanje nogometne publike u Jugoslaviji bilo samo refleksija aktualne politike i društvenih gibanja kao objekt jednosmjernoga utjecaja nametnutoga odozgo, ili je publika bila i aktivnim (do)nositeljem nacionalizma kao subjekt turbulentnih društvenih i političkih gibanja koja u tom razdoblju zahvaćaju jugoslavensku federaciju.

- Rituali nogometnih navijača, prvenstveno kroz nasilničko ponašanje i verbalnu ekspresiju nacionalističkoga sadržaja, u prvoj polovici i sredinom 80-ih godina bili su odraz popuštanja ideološke “stege” te ekonomskih i društvenih tenzija u javnom životu. No, krajem 80-ih, uz sve to, oni postaju i aktivnim sukreatorima javnoga mnijenja, obraćajući se uživo te posredstvom radija i televizije višemilijunskom auditoriju najpopularnijega sporta u državi, što bi značilo da su se vremenom transformirali, pored drugih čimbenika, u subjekt širenja nacionalizma u Jugoslaviji, tvrdi Žagar.


Nastavite čitati

Pula
 

Iz tvrtke ''Hotel Valkane': "Završeno uređenje šume na Valkanama: sada je sigurniji i čišći prostor za sve građane"

"Zahvaljujemo djelatnicima Šumarije Pula, koji su i ovaj put radove proveli iznimno profesionalno, prema svim stručnim standardima i u zadanom roku. Provedbom planiranih zahvata šuma na Valkanama dodatno je unaprijeđena, sada je još sigurnija, pristupačnija i uređenija za sve Puležane", poručuju iz tvrtke Hotel Valkane, koja je financirala čišćenje šume

Pula
 

U Puli otvoren Park grada Ljviva - puno veleposlanika na zelenoj površini ispred Ekonomske škole

Uz predstavnike veleposlanstva Ukrajine, danas su u parku biii veleposlanici Litve, Slovačke, Češke, Grčke, Finske i Nizozemske i Velike Britanije * "Svi vi koji ste danas ovdje u ovim teškim i izazovnim vremenima, kada se stubokom mijenjaju geopolitička slika Europe i svijeta, kao i postulati međunarodnih odnosa, dokazujete da ujedinjena Europa doista stoji uz Ukrajinu", kazao je gradonačelnik Zoričić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.