Izbjegavaju li Hrvati vijesti? Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na konferenciji u Zagrebu

Diljem svijeta publike u sve većem broju konzumiraju vijesti s društvenih mreža, a sve manje iz tradicionalnih medija, zbog čega imaju posve personaliziranu konstrukciju stvarnosti. Istodobno, velik broj ljudi potpuno izbjegava vijesti, zbog čega se postavlja pitanje: jesmo li pred trajnom promjenom načina na koji se zajednica informira i doznaje vijesti o sebi i svijetu?

Kako bi potaknula raspravu o ulozi medija i društvenih mreža u informiranju i razlozima sve manje zainteresiranosti građana za vijesti, ali i utvrdila učinak ovih praksa na društvo i demokraciju, Agencija za medije organizira konferenciju „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“, koja će se održati idućeg tjedna u Zagrebu.

Na cjelodnevnoj konferenciji raspravljat će se o obilježjima nove digitalne medijske arhitekture u kojoj se publika sve slabije snalazi, a koja je obilježena cenzuriranjem iz sjene (shadowbanning), netransparentnim algoritmima i emotivno nabijenim objavama. O navedenoj temi će posebno govoriti prof. dr.sc. Paolo Gerbaudo sa Sveučilišta Complutense u Madridu, jedan je od najvažnijih analitičara suvremene digitalne sfere, koji će održati izlaganje o tome kako algoritamske promjene vode sve većoj fragmentaciji javnosti.

Paolo Gerbaudo

Predavanje će održati i dr.sc. Ruth Palmer, profesorica komunikologije na IE University u Madridu i suautorica nagrađivane knjige Izbjegavanje vijesti, a njezin se rad usredotočuje na to kako se javnost odnosi prema vijestima i novinarima. Na događaju će ujedno biti premijerno predstavljeno hrvatsko izdanje njene knjige, koju u sklopu biblioteke Točno tako bo.ok objavljuje Agencija za medije.

Ruth Palmer

„Na konferenciji u Zagrebu govorit ću o tome kako izbjegavanje vijesti stvara začarani krug koji pogoršava postojeće nejednakosti u društvu. Marginalizirane grupe više izbjegavaju vijesti te mediji i političari imaju sve manje razloga baviti se njihovim potrebama i problemima. A to pak dovodi do toga da te skupine sve manje prate vijesti i sudjeluju u politici“, istaknula je Ruth Palmer.

Također, na konferenciji će biti predstavljeni rezultati reprezentativnog istraživanja Agencije za medije o tome kako se informira hrvatska javnost i u kojoj mjeri hrvatski građani aktivno izbjegavaju vijesti i što misle o medijima. Rezultate istraživanja predstavit će sociolog dr. sc. Ivan Burić s Fakulteta Hrvatskih studija i komunikologinja dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Na završnom će se panelu, uz gore navedene teme, raspravljati i o praksama koje jačaju institucionalno povjerenje, a pogotovo povjerenje u medije, kao i o ulozi regulatornih tijela u novoj medijskoj arhitekturi.

"U doba u kojem nam algoritmi određuju o čemu ćemo se informirati, a društvene mreže razlamaju zajednički javni prostor na tisuće paralelnih svjetova, sve više građana izbjegava vijesti i u potpunosti odustaje od aktivnog informiranja. Na konferenciji „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti", uz sjajne govornike, nastojat ćemo otvoriti javnu diskusiju o tome jesmo li pred trajnom promjenom načina na koji se zajednica informira i doznaje vijesti o sebi i svijetu, što takva promjena znači za budućnost našeg društva i demokracije te možemo li vratiti institucionalno povjerenje, a pogotovo povjerenje u medije“, poručio je Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za medije.

Konferenciju organizira Agencija za medije u sklopu mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, koja se financira iz Mehanizma za oporavka i otpornost Europske unije.