republika - dugi
Politika i društvo

Bespravna gradnja na tapetu

Jasminka Pilar-Katavić: U Medulinu ima preko milijun kvadrata bespravno izgrađenih objekata. Mi ne znamo što učiniti s tim područjima

Na zajedničkoj sjednici triju Odbora na temu bespravne gradnje bilo je i malo smijeha uz uglavnom ozbiljnu raspravu o budućnosti borbe protiv ovog brzo rastućeg fenomena. Kao glavni problemi istaknuti su neusklađenost zakona i paralelne ovlasti nadležnih tijela koja odgovornosti prebacuju jedno na drugo. Što narod kaže „u puno baba kilavo dijete". Zbog velike važnosti ove teme za Istru donosimo najiscrpniji izvještaj sa zajedničke sjednice saborskih odbora


 
11 min
Ivan Dobran
Rušenje bespravnog objekta u Fažani. Foto: Goran Kovačić/Pixsell

Na zajedničkoj sjednici triju Odbora na temu bespravne gradnje bilo je i malo smijeha uz uglavnom ozbiljnu raspravu o budućnosti borbe protiv ovog brzo rastućeg fenomena. Kao glavni problemi istaknuti su neusklađenost zakona i paralelne ovlasti nadležnih tijela koja odgovornosti prebacuju jedno na drugo. Što narod kaže „u puno baba kilavo dijete". Zbog velike važnosti ove teme za Istru donosimo najiscrpniji izvještaj sa zajedničke sjednice saborskih odbora

Sažetak gotovo trosatne sjednice održane jučer u Hrvatskom saboru, počet ćemo s njenom zadnjom govornicom, bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu prostornog uređenja, Dubrovčankom Nike Sudarević.

Nike Sudarević:  Austrijsko rješenje bilo je bespravnom graditelju iz Hrvatske smjesta srušiti kat kuće i uputiti ga u psihijatrijsku ustanovu

Malo smijeha u inače ozbiljan razgovor unijela je prepričavajući kako je bivši ministar Kovačević upitao austrijskog kolegu što oni rade u slučajevima bespravne gradnje. Tri put mu je morao ponavljati pitanje dok ovaj nije shvatio što ga pita.

– Pa kod nas toga nema, odgovorio je napokon Austrijanac. Njegov se suradnik uto ipak sjetio jednog jedinog slučaja. Bio je to hrvatski državljanin, a austrijsko rješenje bilo je da mu smjesta sruše kat kuće i upute ga u psihijatrijsku ustanovu.

No šala na stranu jer tema je ozbiljna, a prema svemu što je na sjednici izrečeno na psihijatriju bi trebalo uputiti cijelu Lijepu Našu.

Sandra Benčić: Mnogi smatraju da im se više isplati riskirati nego legalno graditi

Tematsku sjednicu naziva „Pojava bespravne gradnje i njezine posljedice na održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša“ organizirali su Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu te Odbor za zaštitu okoliša i prirode. Namjera je bila donijeti konkretne preporuke koje će se ugraditi u buduće zakonodavne okvire s ciljem regulacije divlje gradnje i drugih pošasti hrvatskog (nedostatka) urbanizma.

Uvodnu riječ dala je predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i moderatorica sjednice Sandra Benčić.

- Kao najvažniji resurs Hrvatske, prostor je najugroženiji tamo gdje je najviše na cijeni, a to je obala sa svojom dinamičnom turističkom aktivnošću. Dva su glavna razloga: sporost i skupoća postupka kod legalne gradnje te neusklađenost zakona i uloga institucija kod rješavanja bespravne gradnje. Prema lokalnim i regionalnim samoupravama pritisak na taj prostor intenzivniji je u zadnjih nekoliko godina. Svemu treba pridodati i vjerovanje dijela građana da će država, po uzoru na 2011., uskoro provesti još jedan val masovne legalizacije. S obzirom na to da se bespravni objekti u pravilu ne uklanjaju ima dosta onih koji smatraju da im se više isplati riskirati nego ići zakonskim putem, rekla je Benčić.

Emil Daus

Istranima će po pitanju bespravne gradnje najvažniji biti doprinosi istarskih političara koji se bave vidovima bespravne gradnje najprisutnijima na poluotoku.

Emil Daus: U Istri nam se događaju favele

Saborski zastupnik iz redova IDS-a Emil Daus fokusirao se na bespravnu gradnju izvan građevinskog područja.

- Nama su se počele događati favele. Cijeli stampedo divljih graditelja u Istri i Kvarneru. Divlja naselja niču bez propisanog zbrinjavanja  otpadnih voda čime se onečišćuje kraško podzemlje i izvori pitke vode, neregulirano je zbrinjavanje otpada što predstavlja rizik za biljna i životinjska staništa, a bespravno se gradi i u zaštićenim područjima. Predlažem hitne izmjene zakona, spuštanje ovlasti na lokalnu i regionalnu samoupravu i drakonske kazne za počinitelje. Na taj način su europske zemlje riješile ovaj problem, rekao je Daus.

Danijel Ferić

SDP-ov Danijel Ferić, na temelju dostupnih podataka izračunao je kako je, s tek pet građevinskih inspektora po županiji, od 2003. do 2018. izvršeno 62.000 građevinskih inspekcijskih nadzora. Donijeto je 25.000 rješenja o uklanjanju, a uklonjeno je svega 2159 objekata.

Danijel Ferić: Ulogom od 10.000 eura preko noći se zaradi milijun

- No važnija od toga je parcelacija poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Poljoprivredne čestice kupuju se za 50 centi, a nakon parcelacije na takozvane „bajadere“ preprodaju za 50 eura po kvadratu. S 10.000 eura uloga preko noći se dolazi do milijun eura zarade. Pogubni su mobile home-ovi na koje se postavlja sva infrastruktura uključujući bazene. Sve to bez plaćanja komunalnih doprinosa i naknada. Iznajmljuje se bez plaćanja boravišne pristojbe, rade se septičke jame bez dna, smeće se odlaže u prirodu, a sutra su ti ljudi prvi koji će tražiti komunalnu infrastrukturu. Stoga bi jedna od preporuka trebala biti revizija Pravilnika o jednostavnim građevinama.  Ne manje važan je problem parcelacije šumskog zemljišta gdje geodeti rade veliki biznis s parcelacijom na način da vlasnici nezakonito malčiraju šume, a geodeti zažmire i potvrde da se radi o poljoprivrednom zemljištu, rekao je Ferić.

Gari Cappelli: Apartmanizaciju se nitko ne usudi zaustaviti

Bivši ministar turizma Gari Cappelli, spomenuo je pitanja prevelikog broja privatnih apartmana, premalo golf terena i loše plaže.

Gari Cappelli

-70 posto privatnog smještaja u odnosu na 30 posto svega ostalog je nonsense kakav se ne može zamisliti u europskim državama. Apartmanizaciji nema kraja, a pitanje je tko će se usuditi to zaustaviti. Drugi problem su plaže. Prema statistikama 80 posto turista koji dolaze u Hrvatsku dolazi zbog sunca i mora, a manje od 30 posto tih turista zadovoljno je plažama kakve jesu. Jedna smo od rijetkih zemalja Europe koja ima jedno jedino cijelo golf igralište i drugo na pola. U odnosu na nas Češka ih ima oko 200 puta više, pa nemamo dojam da imaju veliki problem s ekologijom. Ne kažem da moramo imati 300 golf terena, ali trebali bismo poraditi na tom pitanju. Tu su problem - ministarstva. Ministarstvo turizma drži da je za golf nadležno Ministarstvo graditeljstva, i suprotno, rekao je Cappelli i zaključio da je potrebno sve rješavati kroz Strategiju turizma.

Jasminka Pilar-Katavić

Jasminka Pilar-Katavić: 15 posto Medulina je bespravno izgrađeno

Članica Odbora za prostorno uređenje Jasminka Pilar-Katavić navela je Medulin kao eklatantni primjer općine gdje divlja gradnja predstavlja veliki problem urbanizaciji.

- 15 posto izgrađenog prostora i u turističkim zonama i u naseljima zauzimaju parcele na kojima su izgrađeni objekti koji su dijelom legalizirani a dijelom nisu. Preko milijun kvadrata je zauzeće prostora s već izgrađenim objektima. I nisu svi na kotačima, nisu svi mobil homeovi, to su ozbiljne zgrade. Takva područja se ne mogu urbanizirati, što s njima? Mi kao planeri ne znamo što napraviti s tim područjima. Država se treba uhvatiti posla i dati neke prijedloge. Iznimno vrijedan materijal dan od strane Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj 2018. bavio se temom urbane sanacije takvih područja. Dani su prijedlozi, preporuke. No otad takvog projekta ni plana jednostavno nema. Niti jednog jedinog u RH. Po Zakonu o legalizaciji predviđeno je da 30 posto sredstava lokalnih samouprava ide u planove urbane sanacije i obnove takvih područja. Da ne dođe npr. do požara u naselju gdje vatrogasno vozilo ne može ni pristupiti. 

Boris Miletić: Protiv bespravne gradnje može se donijeti i lex specialis

Istarski župan Boris Miletić naglasio je da je za rješavanje bespravne gradnje na poljoprivrednom i šumskom području ključna politička volja.

Boris Miletić

- Zašto se kod nas bespravno gradi, a u Austriji ili Njemačkoj ne? Zato što kod nas sustav ne funkcionira. Znam da treba uskladiti postojeće zakone međutim može se donijeti i poseban zakon, lex specialis, koji će biti nadređen ostalim zakonima. I prije svega propisati drakonske kazne. Ako je temeljem 3000 prijava bespravne gradnje naplaćeno 24 milijuna kuna znači da je po gradnji naplaćena prosječna kazna od 8000 kuna, a to je smiješan iznos. Kazne bi trebale biti daleko veće, kaznenu odgovornost bi trebalo provoditi jer bi zatvorske kazne obeshrabrile nove potencijalne bespravne graditelje. Ako netko nema novaca za plaćanje kazne, imovina se može i oduzeti. Najbitnija je ipak tema ovlasti. Držim da bi jedinicama lokalne samouprave trebalo prepustiti nadležnosti građevinske inspekcije, zaključio je Miletić. 

Krunoslav Bašić: U identičnim predmetima sudovi donose različite odluke

Na Miletićevo pitanje koliko je bespravnih objekata srušeno u posljednje tri godine pomoćnik glavnog građevinskog inspektora Krunoslav Bašić naveo je brojku od oko 750. 

Krunoslav Bašić

Inače, naglasio je Bašić, Državni inspektorat nije uočio u posljednjim godinama posebno bujanje bespravne gradnje u odnosu na raniji period. Ipak priznao je kako fenomen nije zanemariv.

- Odgovornost u sprječavanju bespravne gradnje ima Građevinska inspekcija odnosno DIRH. No bez sinergije s drugim tijelima ne može polučiti rezultate s kojima bi javnost bila zadovoljna. Posebno je zabrinjavajuća bespravna gradnja na poljoprivrednom zemljištu gdje se do beskonačnosti usitnjavaju poljoprivredne čestice. Neshvatljivo je da se mnoge bespravne građevine jednostavno priključuju na struju, vodu i kanalizaciju, a izdaju im se i minimalni uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti iako ih u naravi nemaju. DIRH nema problema oko tumačenja pravila ali problem je što u identičnim predmetima sudovi donose različite odluke. Potrebno je nedvosmisleno definirati pravila. U tri godine djelovanja DIRH-a doneseno 8000 rješenja od čega se 3000 odnosi na uklanjanje zgrada, izrečeno je preko 26 milijuna kuna kazni od čega je 10 milijuna uplaćeno u državni proračun. Veliki problem nam je zapošljavanje stručnog kadra, dodao je Bašić.

Rajka Bunjevac: parcelacija poljoprivrednog zemljišta na čestice veličine građevinskih parcela i ulicu je eklatantni primjer nefunkcioniranja sustava

Rajka Bunjevac, predstavnica Hrvatske komore arhitekata ponovila je kako zakonski okvir zahtjeva nužne promjene jer se do sada pokazao kao spor, neučinkovit i kompliciran.

- U HKA pripremili smo teze i predložili mjere za izmjenu zakona vodeći se idejama Deklaracije iz Davosa i Novog europskog Bauhausa. Primjer parcelacije poljoprivrednog zemljišta na čestice veličine građevinskih parcela i ulicu je eklatantni primjer nefunkcioniranja sustava. Bespravnu gradnju treba između ostalog onemogućiti na način da se legalna gradnja pojednostavi i ubrza, kazala je Bunjevac.

Rajka Bunjevac

Dunja Magaš: Glavni projekt neće se moći izraditi protivno prostornom planu

Neke od ovih problema trebali bi riješiti novi zakoni koje je ispred Ministarstva graditeljstva najavila Dunja Magaš.

- Kako bi smanjili bespravnu gradnju u tijeku je izrada i donošenje Zakona o legalizaciji infrastrukture, Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji kojima će se pojačati kontrola gradnje. Velika novina jeste uvođenje prakse da glavni projekt ne može biti izrađen protivno prostornom planu. Nastavlja s uspostavom e-prostorne inspekcije za kontinuirani daljnji nadzor prostora putem satelita kako bi se gradnja bez dozvola zapazila čim ranije i signalizirale građevinskoj inspekciji. Novom uslugom, e-građevinski dnevnik koja je u funkciji od 1. siječnja, postavljaju se nova pravila rada. Gradilišta se digitaliziraju, sve se prati u realnom vremenu, a upravo je krenula je i edukacija. Svakako je potrebno pojačati nadzor, zaključila je Magaš.

Osim gradnje na poljoprivrednom i šumskom zemljištu važan problem predstavlja upravljanje pomorskim dobrom.

Željko Smolčić

Željko Smolčić: Građevinska inspekcija ne reagira na prijave

Profesor na katedri za nosive konstrukcije Građevinskog fakulteta u Rijeci Željko Smolčić napao je nedostatak reakcije Državnog inspektorata na njegove prijave i naglasio nužnost definiranja pojmova dohrane i nasipavanje plaža. Zbog nepotpune definicije stvara se siva zona koju mnogi u Hrvatskoj zloupotrebljavaju.

- Na mnogobrojne prijave s moje strane Državni inspektorat reagirao je neujednačeno, različito od slučaja do slučaja. U brojnim slučajevima nepropisnog nasipavanja plaže pak DIRH nije uopće reagirao, rekao je Smolčić.

Dalibor Carević: Dohranjivanje plaža je u Hrvatskoj siva zona

Kolega s Građevinskog fakulteta u Zagrebu Dalibor Carević dodao je da takve problematike ima na razini cijele Hrvatske.

- Građevinski fakultet u Zagrebu provodi međunarodni projekt s ciljem razvoja baze podataka dohranjivanja plaža. Dohranjivanje plaža je u Hrvatskoj siva zona zbog nedostatka propisa kojim se materijalom može dohranjivati i to se često zloporabi. Zato je potrebno izraditi pravilnik za dohranjivanje plaža. Oko 10 milijuna kuna godišnje lokalne samouprave troše na dohranjivanje plaža na koje je do sada istreseno 3700 kamiona materijala. Planira se napraviti katastar plaža kao alat za struku ali i javnost, a posebno je to važno za udruge koje upozoravaju na konkretne slučajeve devastacije plaža.

Tomislav Klarić: U Bakru su zakazale sve hrvatske institucije

Dugogodišnji gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić, istaknuo je do sad neriješeni problem bakarske luke.

- Veliki je problem luka za rasuti teret u Bakru. Pretovar rudače radi se bez ikakve zaštite, bez izgrađene kanalizacije i oborinske odvodnje, kiše to ispiru direktno u more. Dno mora sa zemljanim i građevnim materijalom podignuto je, prema riječima ronioca, četiri do pet metara. Sve hrvatske institucije su zakazale na ovom slučaju, od građevinske inspekcije do Ministarstva zaštite okoliša, svi oni koji su morali Luku Rijeka prisiliti da to dovede u zakonske okvire, kazao je Klarić.

Josip Bilaver

Jadranka Fržor: Sve se svodi na jednog inspektora

Jadranka Fržor, ravnateljica Lučke uprave Šibensko kninske županije rekla je kako Zakon o pomorskom dobru, Zakon o kapetanijama i Zakon o građevinskoj inspekciji ne zadovoljavaju potrebe.

- U praksi se sve svelo na jednog inspektora pomorskog dobra u kapetaniji. Svi dijelimo iste probleme, od toga da je netko ostavio stari brod gdje ne treba, do toga da je netko izgradio bespravnu rivu. Ključna je uloga građevinske inspekcije uz lučke i komunalne redare. Zalagala sam se za jedinstvenu upravu koja će imati upravni i inspekcijski nadzor s jasnim pravilima i brzom provedbom, kazala je Fržor.

Josip Bilaver: Trebaju nam bolji alati i veće kazne

Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora naglasio je kako su dvije glavne teme kod pomorskog dobra gradnja i određivanje granica pomorskog dobra.

- Ove godine Ministarstvo mora ide u prijedlog i donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Postojeći zakon je iz 2003. a danas nam trebaju bolji alati, više kazne, i rješavanje važnog pitanja nasipavanja obale. Poput 2011. u legalizaciji zgrada uzela bi se jedna referentna godina za utvrđivanje i legalizaciju postojećeg stanja na pomorskom dobru, kazao je Bilaver i naglasio veliki problem u lučkim kapetanijama s nedostatkom stručnog osoblja.

Najveći broj primjedbi i preporuka išao je u smjeru rješavanja neusklađenosti zakona u sprječavanju bespravne gradnje. Drugi važan problem pokazala se neusklađenost nadležnosti državnih tijela u kojima se odgovornosti često prebacuju s jedne institucije na drugu. Treće je pitanje reguliranja gradnje i utvrđivanje granica pomorskog dobra a potom i pitanje ovlasti komunalnih i lučkih redarstava. Najviše je primjedbi bilo na neučinkovitost građevinske inspekcije.

Pojedini sudionici zazivaju povratak inspekcijskog nadzora pod kapu Ministarstva graditeljstva, povećanje broja djelatnika i uvođenje strožih kazni za prekršitelje. S druge strane, donošenje novih zakona, kao i izmjene i dopune postojećih, brojni su sudionici pohvalili. 


FOTO: Screenshot

Nastavite čitati

Paus: Koalicija s SDP-om je za IDS gotova priča

Predsjednik IDS-a Dalibor Paus rekao je za HRT da je velika koalicija predvođena SDP-om za njih "više-manje gotova priča" te da ih je ta stranka na neki način izgurala prihvaćanjem predsjednika Republike Zorana Milanovića za premijerskog kandidata

Gong: 10. saziv Sabora u hitnom postupku donio više od trećine zakona

"Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura te sužava prostor za javnu raspravu o bitnim društvenim pitanjima", ističe se u istraživanju autora Sergeja Županića. Dodaje se i da je u posljednjem sazivu na 21 saborskoj sjednici doneseno 500 zakona, od čega 182 u hitnom, a 318 u redovnom postupku, što znači da je od ukupnog broja zakona u hitnom postupku doneseno 36 posto svih zakona

Bauk: SDP svoje izborne liste donosi 25. ožujka

Saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk najavio je u utorak da će SDP donosi svoje liste za saborske izbore u ponedjeljak, 25. ožujka, no nije htio otkriti hoće li on biti nositelj u 1. izbornoj jedinici u kojoj se prvotno namjeravao kandidirati predsjednik Republike Zoran Milanović

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.