Politika i društvo

nema spasa za aksisa

JELENU AKSISU NA BRIJUNIMA PRIJETI ISTREBLJENJE Europska unija ga je prije nekoliko mjeseci stavila na popis invazivnih vrsta koje treba potamaniti!

Europska komisija donijela je odluku da je aksiks nepoželjan u Europi te da ga treba skresati do zadnjeg komada, jer šteti okolišu, šumama i livadama. Čak 90 posto jelena aksisa nalazi se na području Brijuna, a proširio se i na na otoke Cres, Plavnik, Lošinj *Situacija je posebno zabrinjavajuća s jelenom aksisom koji je na popisu invazivnih stranih vrsta Europske unije, a Republika Hrvatska ima obvezu iskorijeniti ove jedinke iz prirode, odnosno, gdje to nije moguće, kontrolirati populaciju i spriječiti daljnje širenje", potvrđuju u Ministarstvu gospodarstva


 
4 min
Danijela Bašić-Palković
Foto: Energija pozitiva

Europska komisija donijela je odluku da je aksiks nepoželjan u Europi te da ga treba skresati do zadnjeg komada, jer šteti okolišu, šumama i livadama. Čak 90 posto jelena aksisa nalazi se na području Brijuna, a proširio se i na na otoke Cres, Plavnik, Lošinj *Situacija je posebno zabrinjavajuća s jelenom aksisom koji je na popisu invazivnih stranih vrsta Europske unije, a Republika Hrvatska ima obvezu iskorijeniti ove jedinke iz prirode, odnosno, gdje to nije moguće, kontrolirati populaciju i spriječiti daljnje širenje", potvrđuju u Ministarstvu gospodarstva

Na otočju Brijuni obitava 300-tinjak jelena aksisa kojima prijeti istrebljenje! Doznali smo to igrom slučaja nakon što smo propitkivali komercijalni lov u nacionalnom parku Brijuni koji je nakon pisanja našeg portala, ukinut.

No čini se da za jelene aksise nema spasa, ni nakon što je nova Uprava Brijuna prekinula praksu lovačkih aranžmana uz posredništvo turističkih agencija putem kojih su na otočje pristizati lovci iz čitavog svijeta i skupo plaćali trofeje nakon pucanja u divljač.

Umjesto da u jelene pucaju lovci turisti, pucat će očito tko stigne s obzirom da tu će vrstu doslovno treba iskorijeniti. Evo i zašto.

Nakon upita Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu gospodarstva i regionalnog razvoja o lovačkim seansma u nacionalnom parku, dobili smo potvrdu Ministarstva da se jelen aksis nalazi na popisu invazivnih vrsta Europske unije i da ga je potrebno istrijebiti!

Aksis je na Brijune došao 1911. godine

"Zbog prevelike brojnosti alohtone divljači koja je na Brijune unesena u prošlosti, vrši se izlučenje. Situacija je posebno zabrinjavajuća s jelenom aksisom koji je na popisu invazivnih stranih vrsta Europske unije, a Republika Hrvatska ima obvezu iskorijeniti ove jedinke iz prirode, odnosno, gdje to nije moguće, kontrolirati populaciju i spriječiti daljnje širenje. Ove životinje nemaju prirodnog predatora, u izoliranom su prostoru otoka, a zbog rasta populacije stvara se negativan pritisak na ekosustav šuma i livada, ali i bolesti zbog križanja u srodstvu", glasi odgovor Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Europska komisija donijela je u srpnju ove godine ažuriran popis invazivnih vrsta, takozvana- crna lista. U Hrvatskoj su s ažuriranog Unijinog popisa trenutno zabilježene četiri sljedeće vrste: jelen aksis (Axis axis) slatkovodne ribe crni somić (Ameiurus melas) , gambuzija (Gambusia holbrooki)  i biljka vodena salata (Pistia stratiotes).

Unijin popis sada ukupno sadrži 88 invazivnih stranih vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 28. Cjeloviti tekst Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1203 od 12. srpnja 2022. dostupan je putem sljedeće poveznice.

Čak 90 posto jelena aksisa nalazi se na području Brijuna, a proširio se i na na otoke Cres, Plavnik, Lošinj. Od ukupno tisuću komada divljači na Brijunima, tristotinjak čine upravo jeleni aksisi koje po direktivi Europske unije treba potamaniti.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni Eduard Kolić u razgovoru za naš portal ranije je izjavio da planira izmještanje divljači na neku drugu lokaciju, no gdje konkretno još nije otkrio. Pitanje je hoće se aksis uopće moći izmjestiti na neku drugu lokaciju.

Europska komisija donijela je odluku da je aksiks nepoželjan u Europi te da ga treba skresati do zadnjeg komada, jer šteti okolišu, šumama i livadama.

Jelen aksis je autohtona vrsta s područja Šri Lanke, Nepala, Bangladeša i većeg dijela Indije. Na Brijune je stigao 1911. godine kad ga je iz Njemačke unio lovac i trgovac životinjama Carl Hagenbeck. S obzirom na njemu vrlo pogodnu klimu, aksis se dobro prilagodio i održao sve do danas. Na području Nacionalnog parka Brijuni aksis živi u krdima veličine 10 do 30 grla.

Kao se navodi u uredbi EU odluke koja je donesa u srpnju ove godine, "države članice imaju obvezu uspostavljanja učinkovitih mjera upravljanja za one invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji i za koje su države članice utvrdile da su široko rasprostranjene na njihovom državnom području kako bi se njihovi učinci na bioraznolikost, povezane usluge ekosustava te, kada je primjenjivo, na zdravlje ljudi ili gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru".

Nadalje, države članice dužne su uspostaviti sustav nadzora za praćenje svih vrsta s Unijinog popisa kako bi potvrdile rano otkrivanje unošenja ili prisutnosti invazivnih stranih vrsta. Nakon ranog otkrivanja invazivnih stranih vrsta, države članice su dužne primijeniti mjere iskorjenjivanja u ranoj fazi invazije, vodeći računa o zdravlju ljudi i okolišu.

Pitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja što misle o komercijalnom lovu na Brijunima i smatraju li da je ubijanje divljači uz posredništvo turističih agencija u skladu s rejtingom jednog nacionalnog parka prirode.

"Program zaštite divljači NP Brijuni odobrilo je Ministarstvo poljoprivrede, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo je postupak prethodne ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu. Program propisuje broj divljači koja može obitavati na području parka, a da ne utječe negativno na ekosustav. Sukladno navedenom, u svim nacionalnim parkovima lov nije dozvoljen, osim iznimno u svrhu očuvanja bioraznolikosti i sprječavanja negativnih utjecaja na zavičajne vrste i staništa", glasi odgovor Ministarstva koje nije ni jednom riječju komentiralo komercijalni lov o čemu smo ih i pitali.

"Svi nacionalni parkovi u Republici Hrvatskoj imaju donesen program zaštite divljači uz suglasnost Ministarstva, pa tako i NP Brijuni, čime su stekli uvjeti za izlučenje divljači (odstrjel i hvatanje žive divljači) s površina Nacionalnog parka", odgovorilu su nam iz Ministarstva poljoprivrede.


Nastavite čitati

Istra
 

(FOTO) Dan otvorenih podruma donio druženje i veselje u vodnjansku vinariju Medea

Ovaj se događaj organizira tijekom nedjelje, kako bi što više ljudi moglo odvojiti malo vremena za obilazak vinarija", kaže enolog Marko Krstačić. Posjetitelji su puni riječi hvale, a mnogi smatraju kako bi  manifestacija trebala biti učestalija, jer im se interval od godinu dana čini predugim, kako za degustaciju vina, tako i za druženje

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.