Politika i društvo

PIŠU GIANNI I ELIO VELAN

KOKOŠ ILI JAJE: Je li moguća convivenza između domaćih životinja i stranih turista? Krajnja varijanta je da domaćih životinja više - nema

Pokojni prijatelj Fabio iz Kanfanara imao je iza sebe stogodišnju obiteljsku tradiciju pčelarstva. Pričao mi je da je u nekoliko navrata morao izdržati verbalne sukobe s okolnim vlasnicima bazena. Pričali smo o tome u njegovoj konobi i dodao da je preko udruge pčelara doznao da je u Hrvatskoj na desetine sudskih sporova između vlasnika kuća za odmor i pčelara


 
3 min
Istra24

Pokojni prijatelj Fabio iz Kanfanara imao je iza sebe stogodišnju obiteljsku tradiciju pčelarstva. Pričao mi je da je u nekoliko navrata morao izdržati verbalne sukobe s okolnim vlasnicima bazena. Pričali smo o tome u njegovoj konobi i dodao da je preko udruge pčelara doznao da je u Hrvatskoj na desetine sudskih sporova između vlasnika kuća za odmor i pčelara

U Istri je u tijeku bitka između vlasnika vila i bazena te ono malo uzgajivača koji još drže trdo i rade slijedeći tradiciju. Štale sa svinjama smrde, krave skupljaju muhe, kokoši seru po engleskom travnjaku.

Pokojni prijatelj Fabio iz Kanfanara imao je iza sebe stogodišnju obiteljsku tradiciju pčelarstva. Pričao mi je da je u nekoliko navrata morao izdržati verbalne sukobe s okolnim vlasnicima bazena. Pričali smo o tome u njegovoj konobi i dodao da je preko udruge pčelara doznao da je u Hrvatskoj na desetine sudskih sporova između vlasnika kuća za odmor i pčelara. Nisam išao provjeriti, vjerujem Fabiju koji je bio izuzetno uravnotežena osoba.

Ne volim škorpione, ali ih ne ubijam; istarski škorpioni nisu otrovni. Trpim stršljene i reagiram tek kad se u dvorištu ili na dimnjaku kuće pojavi gnijezdo. Dok sam držao turiste, bila me zahvatila neka blaga paranoja jer su gosti stalno zvali zbog škorpiona, osa i stršljena pa sam ih i ja počeo mrziti odnosno postao sam njihov neprijatelj.

Jedan od boljih hrvatskih stručnjaka na početku predavanja pogledao je sve nazočne i postavio pitanje: "Znate li tko je najveći proizvođač meda u Hrvatskoj?“ Nakon par sekundi šutnje, sam je odgovorio: "Luka Rijeka"

Turizam je zarazna i podla bolest. Može li se naći neki oblik convivenze između domaćih životinja i stranih turista? Mislim da je to moguće uz malo dobre volje i savjesnog planiranja razvoja prostora.

Krajnja varijanta je ona koja je uspješno privedena kraju u pokrajini Chianti. Bio sam tamo i utvrdio da domaćih životinja više nema, nema uzgajivača već samo maslinara i vinogradara.

U mjestu Greve in Chianti živi Dario Cecchini, mesar kojeg u Italiji i posvuda u svijetu poznaju kao "re della bistecca fiorentina". Izvozi u cijeli svijet, stalno je na putu radi promocije svog proizvoda. Prilikom susreta odveo me u hladnjaču mesnice i dok sam promatrao viseće juneće polovice, pitao sam ga odakle mu meso.

"Do 1990. godine uvozio sam ga isključio iz bivše Jugoslavije. Kad je počeo rat usmjerio sam se na španjolsko meso koje i danas koristim", kazao je.

Životinja u Chiantiju nema, ali pokrajina je stekla ime zbog same pozicije u srcu Toscane. Mislim, mogli bismo i mi u Istri slijediti primjer: proglasiti Istru novom mekom europskog turizma i priložiti nove arhitektonske izume koje lebde između tradicije i suvremene apstrakcije.

Sin Gianni snimio je nekoliko domaćih životinja, a slike prilažemo kao dokazni materijal da se sve može ako se hoće. Nesporno je da turizam oplemenjuje tržište, donosi kupce, poljoprivreda pokraj turizma prosperira. Pitanje je da li je turizmu nužna poljoprivreda.

Jednom prilikom pratio sam skup pčelara na kojem je govorio jedan od boljih hrvatskih stručnjaka. Na početku predavanja pogledao je sve nazočne i postavio pitanje: "Znate li tko je najveći proizvođač meda u Hrvatskoj?“ Nakon par sekundi šutnje, sam je odgovorio: "Luka Rijeka".


Nastavite čitati

Istra
 

S vama smo više od 1.000 dana, hvala što nas pratite

Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.