Danas je u Saboru zastupnik IDS-a Marin Lerotić, sudjelovao u raspravi Zakona o strukovnom obrazovanju.
Lerotić je naglasio da u Hrvatskoj postoji kronični manjak zanimanja kao što su tokari, autoelektričari, instalateri grijanja i klimatizacije, mesari, bravari, ali i mnoga druga zanimanja koja su izuzetno bitna te dodao da je danas na tržištu rada u Istarskoj županiji najveća potreba za strukovnim zanimanjima, ali onim trogodišnjim.
- Svake godine je, nažalost, stanje sve gore, škole ostaju bez učenika, što posljedično znači da ostajemo bez određenih zanimanja, što je alarmantno, kazao je saborski zastupnik IDS-a.
U vidu samog Prijedloga zakona naglasio je kako je diskriminatorno uspostaviti sustav stipendiranja za deficitarna zanimanja u slabije razvijenim sredinama i regijama, već kako bi bilo pravednije da naglasak bude na učenicima slabijeg imovinskog stanja.
Sukladno tom prijedlogu, istarski bi učenici bili diskriminirani jer se nalaze u razvijenoj regiji, što nikako nije prihvatljivo.
Osvrnuo se na problem privrednih subjekata koji bi prilikom primanja učenika na praksu trebali izdvojiti jednog djelatnika da se bavi isključivo učenikom uz vođenje sve tražene papirologije te naglasio da poslodavac na taj način gubi, ako ne cijeloga, onda bar jednim dijelom određenu normu zadanu od poslodavaca i ne može se detaljno baviti učenikom kako izmjene zakona predviđaju.
Naglasio je da će škole biti u problemima u vezi pronalaska poslodavaca koji će primati učenike na praksu i upozorio da je to još jedna izmjena koja destimulira strukovno obrazovanje.
Što se samog mentorstva tiče, istaknuo je kako zanimanja u strukovnim programima zahtijevaju praktičnu nastavu kod licenciranog obrta što otežava učenicima i školi pronalazak istih jer kako bi dobili licencu, pružatelji naukovanja moraju učenicima osigurati određene uvjete za stjecanje kompetencija u stvarnom radnom okruženju, a danas malo poslodavaca želi preuzeti odgovornost za naukovanje učenika, a da pritom od države ne dobije stimulaciju ili olakšicu.
- Trebalo je drugačije postaviti kriterije prema kojima bi poslodavac mogao primati učenika na praktičnu nastavu, kao što su godine poslovanja određenog poslodavca te to ugraditi u sam Zakon kako bi bili oslobođeni polaganja samog ispita, kazao je Lerotić.
Zaključio je da se radi samo o ušminkavanju i kako ovaj Zakon neće ništa bitno promijeniti u strukovnom obrazovanju učenika.
