Politika i društvo

prosvjed protiv devastacije savudrijske plaže

Marcelino (90): Tu smo 600 godina i uvijek smo mogli na plažu. Sada naše turiste presreću naoružani stražari i tjeraju ih s plaže

Kostiću, zašto nas tjeraš s naše zemlje, zašto je betoniraš. Naša plaža ima milijardu godina, to je naš dnevni boravak, zamisli da mi dođemo u tvoj dnevni boravak Kostiću s vrećama cementa, što bi rekao, zapitao se Marcelino. Snaga današnjeg skupa koji je održan pod velikim pljuskom je što su na njemu ravnopravno govorili predstavnici različitih političkih i svjetonazorskih opcija. 


 
4 min
Dean Mladenović Dražen Majić

Kostiću, zašto nas tjeraš s naše zemlje, zašto je betoniraš. Naša plaža ima milijardu godina, to je naš dnevni boravak, zamisli da mi dođemo u tvoj dnevni boravak Kostiću s vrećama cementa, što bi rekao, zapitao se Marcelino. Snaga današnjeg skupa koji je održan pod velikim pljuskom je što su na njemu ravnopravno govorili predstavnici različitih političkih i svjetonazorskih opcija. 

Na prosvjedu "Njima more, nama zidovi" održanom u uvali "Crveni Vrh", ispod Hotela Petram pokraj Umagu, govornici su još jednom ukazali na katastrofalnu devastaciju tamošnje obale u produkciji investitora u Resort Petram i umaškog gradonačelnika Vilija Bassanesea.

Monika Bonazza iz Građanske inicijativa Umaga i Savudrije otvorila je prosvjedni skup i odmah zatražila više informacija o ovakvim mega projektima.

-Imamo pravo na informacije, pravo na informiranje javnosti što se od gradske uprave očekuje, ali se uporno odbija. Pogotovo treba više detaljnih informacija kada se radi o velikim projektima koji imaju utjecaj na cijelo društvo, izjavila je Bonazza i istaknula da se projekti rascjepkavaju na manje cjeline kako bi se izbjegle Studije utjecaja na okoliš.

- Zabrinuti smo zbog uzurpiranja i privatiziranja pomorskog dobra. Imamo saznanja da je cijeli taj dio obale već prodan i da se sprema novo prekopavanje, naglasila je Bonazza i najavila devedesetogodišnjeg Marcelina Buršića, prvoborca za zaštitu obale u tom kraju.

- Tu smo 600 godina i uvijek smo mogli na plažu. Sada naše turiste presreću naoružani stražari i tjeraju ih s plaže. Kostiću, zašto nas tjeraš s naše zemlje, zašto je betoniraš. Naša plaža ima milijardu godina, to je naš dnevni boravak, zamisli da mi dođemo u tvoj dnevni boravak Kostiću s vrećama cementa, što bi rekao? emotivno je zapitao gospodin Marcelino obraćajući se obitelji suvlasnika tvrtke koje kontroliraju Hotel Kempinski, Rezidenciju Skiper i Petram Resort.

Potom je ispred Stranke umirovljenika istarske županije govorio Branko Lakošeljac.

-Izravni angažman je pravi način kako se možemo boriti protiv devastacije obale. Naši su nam preci ostavili obavezu da čuvamo naše ljepote. Naš je zadatak da te ljepote sačuvamo za buduće generacije, rekao je Lakošeljac.

Anja Žužić iz umaškog IDS-a zahtijeva veću transparentnpost gradske uprave.

- Kažu nam da su inspekcije utvrdile da je sve legalno ali mi ništa od tih dokumenata nismo vidjeli. Ovaj gradonačelnik će ući u povijest kao najveći devastator obale. Prozvala bi sve njegove vijećnike, kako SDP-a, tako i nezavisne, koji i dalje glasaju za sve te projekte. Može ih biti sram, izjavila je Žužić.

Prisutnim se obratio i Marino Paretić, predsjednik Udruge građana Naši ljudi - Gente Nostra.

- Žalosno je i tužno da mi danas nemamo mjesne odbore. On je (Bassanese op.a.) zabranio mjesne odbore. Građani na terenu već dvije godine ne znaju što se događa u prostoru. Ovo je čisto pogodovanje Grada Umaga kapitalu, zaključio je Paretić.

Nakon njega je govorio nezavisni vijećnik u umaškom vijeću Goran Galović.

- Ova investicije samo na ovom dijelu košta građane Umaga 1,3 milijuna eura. Oko svega vlada potpuna medijska blokada. U listopadu smo tražili predavanje o dinosaurusima čije su stope ovdje zaštićene. Nije nam dozvoljena stručna tribina niti u pučkom otvorenom učilištu, niti u dvorani vijeća. Građani nemaju ni osnovne informacije o ovom mega projektu, rekao je Galović.

Potom se prisutnima obratio Aleksej Orel ispred pulske Inicijative za Lungomare.

- Nećemo ograde, nećemo zabrane prolaza, mi danas ne možemo šetat vašom šetnicom. Vjerujte u sebe, možemo ih pobjediti, svatko od nas je bitan, ohrabrio je Orel lokalne aktiviste.

Prisutnima se obratila i Ivana Šain iz inicijative Vlast pripada narodu.

- Sve prirodne ljepote su Božji poklon nama ljudima. Dano nam je da u njima uživamo i da ih sačuvamo za buduće generacije. Obala i more pripadaju građanima. Privatizaciju obale doživljavam kao agresiju na Hrvatsku. Naša zemlja je lijepa, upravo zato jer nije betonizirana, izjavila je Šain.

Podršku prosvjednicima došla je dati i koordinatorica pulskog Možemo! Dušica Radojčić.

- Diljem Istre problem je potpuno isti. Pravna država ne funkcionira. Gradi se mimo planova, dozvole se dobivaju na čudne načine. Bitno je da sve naše lokalne borbe postanu jedna borba, rekla je Radojčić.

Skup je podržala i predsjednica Zelene istre Irena Burba koja je istakla da je njena udruga član incijative Javno je dobro koja se protivi nasipavanju jadranski plaža.

- Fenomenu nasipavanja nema kraja i taj je trend potpuno pomahnitao. To ne može zaustaviti ministarstvo koje se naziva Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Predlažem da izbace održivo jer je upravo to tijelo donijelo odluku da za ovu devastaciju ne treba Studija utjecaja na okoliš. Moramo razmišljati dugoročno, istakla je Burba.

Snaga današnjeg skupa koji je održan pod velikim pljuskom je što na njemu ravnopravno govorili predstavnici različitih političkih i svjetonazorskih opcija


Nastavite čitati

Istra
 

La Scuola media superiore italiana di Rovigno porta ora con orgoglio il nome di Antonio Borme

Alla presenza dei suoi familiari e di numerosi ospiti è stata scoperta una targa commemorativa, alla scuola è stato conferito il riconoscimento del Sindaco ed è stata inaugurata una mostra che ripercorre la storia dell’istituto e delle generazioni di studenti che lo hanno frequentato dal 1945 a oggi * Preside, pedagogista, docente, autore di manuali scolastici, promotore della formazione degli insegnanti, dirigente delle istituzioni della Comunità Nazionale Italiana e uomo impegnato nella vita pubblica, Borme ha dedicato gran parte della propria esistenza alla costruzione e al rafforzamento di un sistema educativo e culturale capace di garantire alla CNI lingua, formazione, consapevolezza e partecipazione alla vita di una società plurilingue e pluriculturale.

Istra
 

Talijanska srednja škola u Rovinju sada ponosno nosi ime Antonija Bormea

U nazočnosti njegove obitelji i brojnih uzvanika otkrivena je spomen-ploča, školi je uručeno gradonačelnikovo priznanje, a predstavljena je i izložba koja prati povijest škole i generacija njezinih učenika od 1945. godine do danas * Antonio Borme – ravnatelj, pedagog, nastavnik, autor školskih udžbenika, promicatelj stručnog usavršavanja nastavnika, čelnik institucija Talijanske nacionalne zajednice i čovjek aktivno uključen u javni život – veliki je dio svojega života posvetio izgradnji i jačanju obrazovnog i kulturnog sustava koji je Talijanskoj nacionalnoj zajednici mogao osigurati očuvanje jezika, obrazovanje, razvoj svijesti o vlastitom identitetu i aktivno sudjelovanje u životu višejezičnog i višekulturnog društva

Istra
 

Skupština Istarske županije u ponedjeljak raspravlja o Koromačnu

Predlažu da se od Vlade zatraži da bez odgode izmijeni, odnosno stavi izvan snage odluku u dijelu koji se odnosi na Koromačno, te da se Holcim Hrvatska d.o.o. pozove da, uvažavajući zabrinutost građana i lokalne zajednice, odustane od prihvata i energetske oporabe predmetnog otpada

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.