Danas su na obilježavanju 105. obljetnice spaljivanja Narodnog doma ispred spomen-ploče na zgradi HGK – Županijske komore u Puli u Carrarinoj ulici prisustvovali zamjenik gradonačelnika Grada Pule Siniša Gordić, gradski vijećnici te predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule.
Povjesničar dr.sc. Milan Radošević istaknuo je važnost obilježavanja ovog nemilog događaja i ispričao okupljenima što se dogodilo 14. srpnja 1920. godine.
„Narodni dom je otvoren 1906. godine i njegovi stanari su bili poznati dr. Ivo Zuccon, hrvatski odvjetnik, autor teksta pjesme “Krasna zemljo, Istro mila”, potom odvjetnik Lovro Škaljer, a treba svakako istaknuti da je ovdje bilo sjedište Istarske posujilnice, kreditne zadruge, na čelu s dr. Matkom Laginjom. Osim toga, otvorena je bila i Hrvatska čitaonica koja je poslije prerasla u Pučku knjižnicu u kojoj je bilo zaprimljeno oko 7000 knjiga od izdanja Matice hrvatske pa do svjetskih klasika Goethea, Schillera, Alighierija. Sve je to bilo spaljeno na današnji dan prije 105. godina od strane fašista koji su time učinili jedan kulturocid.
U Carrarinoj ulici su se dogodila dva vrlo bitna događaja od kojih je prvo fašističko nasilje u Puli 1920., pune dvije godine prije dolaska fašista na vlast, a drugi je na ovom istom mjestu 1947. godine kada je fašistkinja Maria Pasquinelli ubila brigadira Roberta de Wintona, tadašnjeg zapovjednika vojnih angloameričkih snaga u Puli. Time je prošlo 27 godina od prvog do posljednjeg fašističkog čina u Puli.
Bilo bi vrlo važno da svim mlađim naraštajima prenesemo ove bitne događaje. Trebamo se svi malo više potruditi jer ono što uče u školama nije dovoljno i ima jako puno drugih sadržaja. Mislim da bi nam trebala možda institucionalna podrška, nadam se u vidu muzeja, gdje bi se mlađe generacije mogle upoznati s ovim temama“, rekao je Milan Radošević.
Podsjetimo, prije 105 godine, 14. srpnja, pulski fašisti poveli su prvi oružani napad s ciljem uništenja Narodnoga doma, središta hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Dom je imao postati “hram u kojemu će vrcati iskre hrvatske prosvjete i rodoljubne svijesti”, kako je tada pisala Naša Sloga. U njemu bili odvjetnički uredi Ive Zuccona (Ivan Cukon), Lovra Škaljera, bio je sjedište Istarska posujilnica na čelu s Matkom Laginjom. U zgradi je bila i Hrvatska čitaonica, te Javna pučka knjižnica. Ono najdragocjenije što su godinama pulski Hrvati stvarali u političkom, ekonomskom i kulturnom pogledu, nestalo je - simbolički i stvarno - u vatrenoj stihiji kao rezultat fašističkog bezumlja. Paljenjem Doma, čime se u svom govoru u pulskom kazalištu 12. rujna 1920. pohvalio i sam Benito Mussolini, počinjen je kulturocid - jedna od prvih fašističkih lomača knjiga u Europi.