Ministarstvo zdravstva: dopunski rad moguć, ali uz određene uvjete

Ministarstvo zdravstva donijelo je uputu kojom se precizno definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca, odnosno za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove. 

Odobrenja se i nadalje mogu izdavati isključivo na razdoblje od jedne godine, uz prethodno sklopljen ugovor koji mora jasno i nedvosmisleno sadržavati opis poslova, točno određeno radno vrijeme dopunskog rada te visinu naknade po satu. Satnica ne smije biti niža od bruto satnice prosječne plaće koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci. Svako odstupanje od navedenih uvjeta smatra se neprihvatljivim. 

Uputa detaljno, objektivno i mjerljivo razrađuje način ocjenjivanja radnog učinka koji je ključan za ostvarenje dopusnice. Izvršenje dijagnostičko-terapijskih postupaka promatra se unutar jasno definiranog razdoblja te uspoređuje s prosječnim izvršenjem iste struke te ustrojstvene jedinice: 

• izvršenje ispod prosjeka automatski znači neispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja,
• prosječno ili iznadprosječno izvršenje preduvjet je za njegovo odobravanje. 

Poseban naglasak stavljen je na liste čekanja, pri čemu vrijeme čekanja pacijenata postaje jedan od kriterija za donošenje odluke, uz jasno utvrđene pragove: 

• do 30 dana: odobrenje je moguće za sve zdravstvene radnike iz promatrane djelatnosti,
• od 31 do 60 dana: najviše 75 % radnika iz te djelatnosti,
• od 61 do 90 dana: najviše 50 % radnika,
• od 91 do 120 dana: najviše 25 % radnika,
• više od 120 dana: dopunski rad ne odobrava se ni jednom radniku u promatranoj djelatnosti. 

U slučaju da zahtjev podnese veći broj zdravstvenih radnika, prednost se daje onima s većim radnim izvršenjem, bez iznimaka. Pri odlučivanju se obvezno uzimaju u obzir i evidencija radnog vremena, poštivanje organizacije rada, redovito sudjelovanje u trajnom stručnom usavršavanju kliničkih znanja i vještina, kao i nepostojanje pravomoćnih kaznenih, prekršajnih ili disciplinskih odluka povezanih s profesionalnim radom. Predstojnici i pročelnici klinika i zavoda mogu dobiti odobrenje za dopunski rad isključivo ako to ne uzrokuje poteškoće u organizaciji rada niti dovodi do nemogućnosti osiguravanja prihvatljivog vremena za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. 

Ravnatelji zdravstvenih ustanova kao zakonski zastupnici i čelnici zdravstvenih ustanova snose odgovornost za provedbu ove upute. Obvezni su prilikom svakog odlučivanja koristiti kontrolnu listu koja je sastavni dio upute te revidirati već izdana odobrenja u ustanovama u kojima postoje organizacijski problemi ili neprihvatljivo duge liste čekanja. O svim poduzetim mjerama dužni su izvijestiti ministricu zdravstva. 

„Ovom uputom uvodimo red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada, uz jasnu poruku da interes pacijenata i dostupnost zdravstvene zaštite imaju apsolutni prioritet", izjavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.