MOJ KVART STOJA Cementara najveći problem, a cijena stana sve skuplja, hotel Valkane izazvao tešku krizu, Muzil još zatvoren...

Od utrživog pogleda na more do industrije koja zagađuje, od sve skupljeg kvadrata stana do zapuštene kulturne baštine, Stoja je pulska četvrt puna suprotnosti. Već u percipiranoj veličini.

Na prvu, to je jako velik kvart (prostorno i jest, s Muzilom i Lungomareom), no ne i po broju stanovnika.

Naime, velik dio onoga što zovemo i doživljavamo Stojom (već od skretanja s bulevara na gore, s najvećim dijelom Jeretove ulice, cijele Kochove, Osječke, Kupelwieserove ulice... pa sve do natiskanog stambeno-apartmanskog dijela iznad Gortanove uvale, kao i cijele atraktivne Zelenike tik nad uvalom Stoja) spada administrativno-teritorijalno pod Mjesni odbor Sv. Polikarp i Sisplac. Ne čudi stoga da ovaj broji više od 6.000 stanovnika, a MO Stoja skoro četiri puta manje.

Sumnjamo da bi se Crkvenjacima bilo drago suočiti s birokratskim faktom da njihov kvart uokolo Mornaričke crkve ne spada službeno pod Stoju, no zato Barakeri ne trebaju brinuti.

"Barake" su srce Stoje, no i primjer prozivane bespravne nadogradnje tih, od sredine 19. stoljeća modernih, stambenih zgrada u predjelu koji se tada zvao "Arbeiter u. Unterofficiers Baraken".

Kao što je neupitna ljubav prema svom kvartu, tom važnom identitetskom elementu, tako je i nedvojbena činjenica da kvart, eto,  nije isto što i mjesni odbor. Naime, znanstveno istraživanje na koje se niže u ovom tekstu pozivamo pokazalo je da Puljani - neovisno o 16 službenih mjesnih odbora za koje se izbori provode točno za mjesec dana 18. veljače - percipiraju čak 42 pulska kvarta.

Idila ili ipak zagađenje

Suprotnosti na Stoji ne manjka ni u ekonomsko-ekološkom kontekstu.

Najveći problem na području mjesnog odbora Stoja, zbog višegodišnjeg zagađenja zraka, smrada i buke, istovremeno je, nakon gašenja Uljanika, ponajbolji ekonomski subjekt u cijelom gradu, cementara Calucem, najveći svjetski proizvođač kalcij aluminatnog cementa, zbog čijih se iznimnih svojstva otpornosti na visoke temperature, kiseline, kao i brzog postizanja visoke čvrstoće koristi u vrlo zahtjevnim primjenama kao što su kanalizacijski sustavi, ali i u ljepilima za keramičke pločice kao i u izradi građevinskih pregradnih ploča i brojnim drugim primjenama. Sav ide u izvoz. U tvornici radi 160 radnika.

Na Stoji, na Fiželi, uspješno posluje i Tehnomont brodogradilište sa 130 radnika, vodeće hrvatsko brodogradilište srednjih dimenzija i na domaćem tržištu jedan od vodećih graditelja aluminijskih brodova.

U blizini, iako administrativno već u Mjesnom odboru Sv. Polikarp i Sisplac, unutar talijanske SOL Grupe uspješno posluje UTP d.o.o. ('Uljanik tehnički plinovi', proizvodnja i prodaja tehničkih plinova), kao i Avangard Shipyards (bivši Heli Yachts), tvrtka za popravak i remont luksuznih jahti.

Unatoč zagađenju iz cementare, uz Verudu i Vidikovac, Stoja spada u tradicionalno traženo naselje kad je u pitanju kupovina stana. U Puli prosječni kvadrat stambenog prostora košta oko 3 tisuće eura, no i na Stoji se za tu cijenu često prodaju stanovi kojima je potrebna barem djelomična adaptacija.

Tome sigurno pridonosi blizina mora, plaža, Lungomara... ali i blizina centra grada kao i neposredna blizina susjedne Verude, tog drugog, sekundarnog centra Pule, koji ima tržnicu, trg, ambulantu, gradski bazen, knjižnicu, najposjećenije i fensi i underground kafiće u gradu, ne baš nevažnu DM trgovinu, a donedavno i bolnicu, čija će zgrada uskoro postati sjedištem triju fakulteta. Posljednje je, gle, ipak percepcija Verude, jer i ex bolnica spada u MO Sv. Polikarp.

Što kažu sami mještani Stoje?

Danijel Šajatović drži obližnju Verudu novim centrom Pule gdje on susretne ljude koje više nigdje ne može susreti. Ne počinje slučajno svoju izjavu mimo Stoje.

"U gradu nema vizionara. Doći na glavnu tržnicu u gradu je “ekspedicija” zbog problema parkinga, a stara robna kuća je idealna lokacija za parking zgradu u kojoj bi imao pola sata gratisa da možeš doći u trbuh grada. Cijeli ovaj grad ima urbanistički problem, pusti Stoju", kaže nam on.

- Na Stoji su “kutije za spavanje”, a sve su opakije cijene nekretnina. Stoja polako postaje elitni kvart, nastavlja on.

Danijel Šajatović

Nama su susjedi otišli zbog cementare. Ja bih rekao da oni sigurno zagađuju, ali tiho i nedokazivo, dodaje Šajatović, koji se, veli, ljeti kupa na 'klaonici'.

- Ok mi je tamo. I 'klaonica' se mijenja, sve se mijenja, zaključuje Šajatović.

To nas vraća u razgovor s osobom koja je odrasla na Zelenici, točnije u ulici Valdefora (MO Stoja), tik do mora, koja nam je rekla da su tamo, za razliku od elite u Pješčanoj Uvali, kuće gradili brojni 'obični' ljudi jer je ovdje zemljište bilo prilično jeftino i to zbog blizine klaonice.

Slavica Kljajić, umirovljenica sa Stoje smatra ovaj dio grada ugodnim za život.

- Buku iz cementare čujemo manje nego prije, čak mislim da je zrak sad nešto bolji. Uređuju se zelene površine, dobre su autobusne linije, imamo poštu, mesnicu, Konzum, ljekarnu ispod osnovne škole, kaže ona.

Stanovnica zgrade na kraju Jeretove ulice, nasuprot Mornaričkog groblja, (koja je htjela ostati neimenovana) smatra zagađenja cementare smradom i bukom ogromnim problemom.

Ona ilegalnu dogradnju na Barakama smatra katastrofom koju je Grad morao spriječiti. 

- Barake  imaju kulturnu i povijesnu vrijednost. Zamisli da netko dograđuje Palazzine (skupina časničkih austrijskih višestambenih zgrada podignutih između 1856. i 1875. u okružju Mornaričkog parka, op. a.). Morale su se očuvati izvorne 'Barake', kolikogod bile zapuštene. Pojedini inozemni novinari dolazili su u Pulu i oduševljavali se Barakama, kao i pojedini spisatelji, koji su voljeli otići i na zapušteno kupalište Stoja; oni su, usput, zaljubljenici u talijanski neorealizam, kaže naša sugovornica, a riječ je o filmskom talijanskom filmskom pravcu nastalom nakon Drugog svjetskog rata, dekadu nakon Trolisova kupališta na Stoji i stoljeće nakon izgradnje 'Baraka'.

(foto: Muzil je još uvijek zatvoren "zlatni  teritorij")

Jako opasnim ona smatra često divlji promet Jeretovom ulicom.

- Otkako je otvoren Max City mladi znaju i automobilima i motorima baš juriti Jeretovom ulicom. Jako je opasno. Jure usred dana, u podne, kad se djeca vraćaju iz škole. Ljudi se miču sa strane u strahu da im ovi ne izlete. Glupost je to što policija, pozivajući se na statistiku prometnih nesreća u toj ulici, obija prijedlog da se u toj zilulici postave usporivači prometa'.

- Zar trebaju poginuti djeca pa da se postave 'ležeći policajci', pita se ona. Naime, na dosadašnje zahtjeve građana MUP nije odobrio usporivače jer nije utvrđen povećan broj prometnih nezgoda.

I dalje zatvoren Muzil, Lungomare žarišna politička točka

Stoja 'posjeduje' daleko najveći, ali neiskorišten općedruštveni potencijal u prostorno ogromnom poluotoku Muzil koji je, nažalost, zatvoren i nepristupačan već desetljeće i pol nakon odlaska vojske.

Stoji pripada i Lungomare, ta žarišna politička točka zbog planiranog hotela na Valkanama, čiju je gradnju, usput, podržao aktualni većinski IDS-ov sastav Mjesnog odbora Stoja.

Za širi sociološki pogled na Stoju važan je moment otvaranja trgovačkog centra Max City koncem 2018. godine, kada se navodila vrijednost investicije od oko 400 milijuna kuna i zapošljavanje više stotina novih radnih mjesta.

Trgovački centar Max City

Naime glavni investitor, moćni srpski ulagač Dragan Šolak, ulagač je u hotel na Valkanama, čija je gradnja rasturila vladajuću koaliciju gradonačelnikove nezavisne liste i  platforme Možemo!, izazvala građanske proteste i referendum.

Nešto tiše, bočno, a itekako važno, slučaj je otvorio pitanje preseljenja  pročistača s Valkana na Molo Carbone, svega 60-ak metara od prvih kuća, uz nimalo dobar odjek najbližih mještana.

Isti ulagač na neki način drži šapu i na kamenolomu Max, uz plan gradnje i stambeno-poslovnih objekata u u neposrednoj blizini Max Citya.

Sva ova koncentrirana tajkunska moć proizlazi iz mutne privatizacije pulske cementare sredinom 90-ih godina, koja će, kako stvari idu, završiti po narodnoj: "Pojeo vuk magare".

Gdje će na koncu biti pročistač?

Kako je naš portal svojedobno napisao: "Za potpuno razumijevanje političkog odlučivanja o najvažnijim pulskim infrastrukturnim projektima potrebno je usporedno pratiti razvoj nekretninskog biznisa Stevana Muidže i Dragana Šolaka. Na prvoj predviđenoj lokaciji za pročistač niknuo je njihov Max Stoja, na drugoj se pročistač izmiče zbog gradnje Hotela Valkane".

Vrijedi u perspektivi pratiti daljnji razvoj događaja jer se (u još jednom ekonomsko-ekološkom srazu) interes sudara s osnovnim civilizacijsko-zdravstvenim potrebama grada.

Idući reci o kvaliteti življenja, kriminalu i (ne)sigurnosti te socio-ekonomskom statusu, možda najviše stvaraju sliku Stoje kao kontroverznog "kvarta iz sjene".

U prvom, iznimno vrijednom istraživanju pulskih kvartova pod nazivom "Prostorni obuhvat i kvaliteta života u kvartovima Grada Pule prema percepciji stanovništva" koje su 2020. i 2021. proveli tadašnji studenti Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Dajana Dimitrijević i Puležan Teodor Macan (za taj su rad dobili Rektorovu nagradu), anketirano je skoro 850 Puležana.

Kvartovi u kojima je kvaliteta života najviše ocijenjena su Veruda (4,30), Stoja (4,24) i Veruda Porat (4,18), a suprotno tomu, oni u kojima je kvaliteta života najlošije ocijenjena su kvartovi Punta (3,37), Stari Grad (3,40) i Monvidal (3,50).

Najviše zločina u centru, Šijani i na Stoji  

Na pitanje o najnesigurnijem kvartu u Gradu Puli, više od polovice ispitanika istaknulo je Šijanu (51,8 %) kao najnesigurniji kvart, zatim Centar/Stari Grad (17,9 %) i Stoju (17,2 %) – upravo su ta tri kvarta (dakle i Stoja) ispitanici izdvojili kao ona u kojem živi stanovništvo najnižeg socio-ekonomskog statusa, što se, vele autori, može protumačiti kao jasan pokazatelj povezanosti tih dvaju socio-geografskih aspekata pri oblikovanju percepcije stanovništva o nekom kvartu. 

Analizirali su ukupno zabilježena 168 zločina na području Grada Pule u razdoblju od 2006. do 2021. godine, a oni su svrstani po kvartovima i u četiri kategorije – ubojstva (i pokušaji ubojstva), provale i krađe, zločini povezani s drogom i razni oblici fizičkih napada i sukoba.

Najveći ukupan broj zločina zabilježen je u kvartovima Centar/Stari Grad i Šijana (23) i Stoja (22), dok je najmanji u kvartovima Veli Vrh (3), Monvidal (4) i Valdebek (5).

Sramota Stoje - urušeno, zapušpeno stepenište ispod Mornaričke crkve

Uz daleko najveći prirodni potencijal u atraktivnom priobalju, lijepim plažama i uvalama, svježe obnovljenom kampu Stoja , doduše tik do - eto još jedne suprotnosti - derutnog kupališta Stoja, Muzilu, Lungomareu, možda najvrjedniju kulturnu baštinu na Stoji utjelovljuje Mornaričko groblje

Mornaričko groblje

Taj spomen dragulj multikulturalnosti koje je jedno od najvećih vojnih groblja u Europi, i o kojem, srećom, glavnu brigu, posebno financijsku, vode Austrijanci. 

"Barake" danas

***

Barake nekad