U istraživanju koje je provela Alma Career Croatia sudjelovalo je više od 1100 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, a rezultati pokazuju da, barem kada je riječ o broju dana odmora, s prosječnih 25,1 dan prednjače zaposlenici u Hrvatskoj
U istraživanju koje je provela Alma Career Croatia sudjelovalo je više od 1100 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, a rezultati pokazuju da, barem kada je riječ o broju dana odmora, s prosječnih 25,1 dan prednjače zaposlenici u Hrvatskoj
Hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a regres očekuje 59 posto zaposlenih, pokazalo je istraživanje koje je u četvrtak objavio portal MojPosao.
U istraživanju koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, sudjelovalo je više od 1100 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, a rezultati pokazuju da, barem kada je riječ o broju dana odmora, s prosječnih 25,1 dan prednjače zaposlenici u Hrvatskoj.
No, većina radnika bi voljela imati više vremena za odmor, pa tako u Hrvatskoj dodatne slobodne dane priželjkuje 63 posto zaposlenih, dok ih, s druge strane, tek šest posto vjeruje da bi to moglo negativno utjecati na njihovu učinkovitost.
Nešto drukčiji stav bilježi se u Sjevernoj Makedoniji, gdje 20 posto radnika smatra da bi povećanje broja dana godišnjeg odmora moglo imati negativan utjecaj na produktivnost.
No u sve tri zemlje radnici se slažu da bi idealno bilo imati 30 dana godišnjeg odmora.
U sve tri promatrane zemlje najviše dana odmora imaju zaposlenici u tvrtkama u državnom vlasništvu, odnosno javnom sektoru, a u Hrvatskoj to u prosjeku iznosi 28 dana. Nadalje, pokazalo je istraživanje, zaposlenici privatnih kompanija u stranom vlasništvu u Hrvatskoj u prosjeku imaju 24,5 dana godišnjeg odmora, a privatnih poduzeća u domaćem vlasništvu 22,8 dana.
Istraživanje je pokazalo i da je broj dana godišnjeg odmora povezan s veličinom poslodavca. U pravilu, što je organizacija veća, zaposlenici imaju više dana odmora na raspolaganju, a ta je razlika najizraženija u Hrvatskoj, gdje velike kompanije i javne institucije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,1 dan godišnjeg odmora. Tvrtke srednje veličine, s 20 do 199 zaposlenih, svojim radnicima nude prosječno 23,6 dana, dok najmanje organizacije, one s manje od 20 zaposlenih, omogućuju prosječno 22,4 dana odmora, navodi se.
Uz broj dana godišnjeg odmora, za mnoge je radnike važan i regres, odnosno dodatna financijska potpora koja im olakšava planiranje odmora. Prema rezultatima istraživanja, isplatu regresa ove godine očekuje 59 posto zaposlenih u Hrvatskoj, nešto više nego prošle godine, kada je regres očekivalo 56 posto radnika.
Pritom, među zaposlenicima koji računaju na regres, najčešće se očekuju iznosi do 500 eura (36 posto) i do 250 eura (35 posto). Iznos do 150 eura očekuje 22 posto ispitanika, dok sedam posto radnika očekuje regres viši od 500 eura.
Prema israživanju, u velikim tvrtkama i institucijama regres očekuje 76 posto ispitanika, u srednje velikim organizacijama 53 posto, a u malima 42 posto. Još izraženije razlike, napominju s portala MojPosao, vidljive su prema tipu vlasništva -regres očekuje čak 90 posto zaposlenih u državnim tvrtkama i institucijama, 62 posto radnika u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu te 44 posto zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.
Parlament je jednoglasno donio i Zakon o potrošačkim kreditima kojim se objedinjuje postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni zakonski akt te jačaju mehanizmi zaštite potrošača, uvode stroža pravila oglašavanja te pooštrava procjena kreditne sposobnosti
Sandra Benčić (Možemo) rekla je da su inicijative njezinog kluba u proljetnom zasjedanju Sabora bile pokazatelj politika kojima će se stranka baviti bude li dio izvršne vlasti. ''Protiv inflacije borit ćemo se micanjem strukturnih uzroka koje je HDZ stvorio u 30 godina, a koji najviše utječu na inflaciju'', rekla je
Prema neslužbenim podacima istražitelji su analizom kriptirane SKY ECC došli do policajca kojega terete da je prije nekoliko godina provjeravao registracije automobila i dojavljivao podatke o vozilima pripadnicima narkoskupine Marka Benzona
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
