"Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti", riječi su koje je Josip Reihl - Kir izgovorio ni mjesec dana prije nego je 1. srpnja 1991., na putu u Tenje na pregovore s lokalnim Srbima, ubijen zbog svojih napora da u vrtlogu eskalacija međuetničke mržnje pokuša spriječiti nasilje * Važno je da nove generacije, pogotovo u današnjem kontekstu, uče o ostavštini mirovnjaka i velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl - Kir, izjavila je Sandra Benčić
"Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti", riječi su koje je Josip Reihl - Kir izgovorio ni mjesec dana prije nego je 1. srpnja 1991., na putu u Tenje na pregovore s lokalnim Srbima, ubijen zbog svojih napora da u vrtlogu eskalacija međuetničke mržnje pokuša spriječiti nasilje * Važno je da nove generacije, pogotovo u današnjem kontekstu, uče o ostavštini mirovnjaka i velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl - Kir, izjavila je Sandra Benčić
Violeta Pancer, vijećnica Skupštine Osječko-baranjske županije, Katarina Kruhonja vijećnica Gradskog vijeća Grada Osijeka, Boris Kiš, vijećnik Gradskog vijeća grada Osijeka, Sandra Benčić, koordinatorica stranke i Urša Raukar Gamulin, saborska zastupnica, sudjelovali su jutros u 9 sati na obilježavanju 34. obljetnice tragične pogibije Josipa Reihla – Kira, u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije te u znak zahvalnosti i poštovanja prema hrabrosti i žrtvi časnog policajca, na njegov su grob položili vijenac.
- Važno je pamtiti Josipa Reihla - Kira i važno je da nove generacije, pogotovo u današnjem kontekstu, uče o ostavštini mirovnjaka i velikog čovjeka kao što je bio Josip Reihl - Ki, izjavila je Sandra Benčić prilikom obilježavanja, dok je Urša Raukar Gamulin pročitala pjesmu „Poema o Josipu Reihlu – Kiru" iz knjige Elvisa Bošnjaka.
"Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti" – riječi su koje je Josip Reihl - Kir izgovorio ni mjesec dana prije nego je, 1. srpnja 1991. na putu u Tenje na pregovore s lokalnim Srbima, ubijen zbog svojih napora da u vrtlogu eskalacija međuetničke mržnje pokuša spriječiti nasilje.
Josip Reihl Kir nije naivno mislio da može spriječiti rat, iz njegovih izjava i prepiske s nadređenima u Zagrebu je jasno da svoju ljudsku i profesionalnu dužnost vidi u tome da spriječi krvoproliće između običnih ljudi, dotadašnjih susjeda/komšija. U vrijeme predratnog košmara i rastućih tenzija koje su najavljivale eskalaciju nasilja vrhunski policajac je „osvojio" jasnoću stava i pokazao veliku hrabrost - i prelazeći već postavljene barikade i odupirući se pritiscima da onih koji su bili protiv pregovora.
Iako je često bio osporavan i prešućivan, Josip Reihl-Kir ostao je trajni simbol herojstva u službi mira i nenasilja. Njegova životna priča danas nas uči o razornim posljedicama rata, o potrebi za transformacijom sukoba i pravovremenom i učinkovitom procesuiranju ratnih zločina.
Reihl -Kir zauvijek će ostati simbol snage pojedinca koji, unatoč prijetnjama i opasnostima, pronalazi putove prema miru. Reihl-Kir je svojim djelovanjem pokazao kako se i u najtežim vremenima, upornim njegovanjem dijaloga, uklanjanjem barijera i izgradnjom povjerenja među zaraćenim stranama, trebaju otvoriti vrata pomirenju i suživotu, navode u Možemo!
To je jednostavno ta pohlepa trgovaca koju oni pravdaju ne znam ni ja čime, da nisu oni krivi – dobavljači, uvoznici, svatko drugi je kriv, samo oni nisu. To se nema čime opravdati. Tragedija je što su ljudi prisiljeni kupiti jer nemaju izbora, a ceh plaćaju i ljudi koji žive na moru, a ne žive od turizma, rekla je predsjednica potrošačke organizacije Ana Knežević
Na sjevernom dijelu Jadrana bura će navečer ponovno pojačati
"Ustaško znakovlje na Thompsonovim koncertima nije više skandal, nego dio procesa institucionalne normalizacije povijesnog revizionizma a on pobuđuje kolektivna afektivna stanja, trenutke u kojima masa dijeli neki zajednički osjećaj - tugu, ponos, prkos, euforiju. Na probleme poput materijalne nesigurnosti, kulturne dezorijentacije, simboličke praznine - tko smo mi, što smo preživjeli, za što smo se borili, je li to ta Hrvatska koju smo sanjali - Thompson nudi odgovore“, ističe Lada Duraković „a njegovi odgovori glase: tvoja je patnja legitimna, pripadnost hrvatskom narodu sveta, tvoja žrtva je zaista zabilježena u povijesti"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
