Dekan Istarskog veleučilišta prepisao je nekoliko stranica doktorata zagrebačke znanstvenice Aleksandre Uzelac a izvor nigdje nije naveo. Nakon našeg upita osječki Ekonomski fakultet analizirao je sličnosti dvaju doktorata i potom od Daglasa Korace zatražio objašnjenje. Slučaj se dogodio na fakultetu koji ima ružnu povijest plagiranja
Dekan Istarskog veleučilišta prepisao je nekoliko stranica doktorata zagrebačke znanstvenice Aleksandre Uzelac a izvor nigdje nije naveo. Nakon našeg upita osječki Ekonomski fakultet analizirao je sličnosti dvaju doktorata i potom od Daglasa Korace zatražio objašnjenje. Slučaj se dogodio na fakultetu koji ima ružnu povijest plagiranja
Postoje osnovane sumnje da je dekan Istarskog veleučilišta, Daglas Koraca, djelomično plagirao svoju doktorsku disertaciju „Utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija na arhitekturu organizacije“, koju je obranio na osječkom Ekonomskom fakultetu u svibnju 2013. godine, a zbog čega taj fakultet trenutno provodi istragu.
Nekoliko različitih aplikacija koje otkrivaju plagijate pokazale su da je dio Koracinog doktorskog rada prepisan, kopi-pejstan, bez akademski obaveznog ili dovoljno preciznog navođenja izvora i porijekla citiranog teksta. Ovisno o softweru, između 26 i 29 posto.
Koraca je disertaciju obranio pod mentorstvom pokojnog prof. dr. sc. Jusufa Šehanovića. Članovi povjerenstva za obranu doktorske disertacije bili su prof. dr. sc. Željko Turkalj, predsjednik, prof. dr. sc. Jusuf Šehanović, mentor i član, te članovi prof. dr. sc. Dražen Barković, profesor emeritus, prof. dr. sc. Josip Mesarić i pokojna prof. dr. sc. Marijana Zekić Sušac.
Doktorat na kojem počiva Koracina znanstvena karijera stečen je na poslijediplomskom studiju Management, koji je u središte pozornosti dospio nakon što je portal Index otkrio da je na tom istom studiju HDZ-ovac Vice Mihanović plagirao dio svog doktorata, obranjenog 2018. godine. Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Boris Crnković, kazao je prije tri godine da taj studij više neće upisivati studente.
Doktorat ima 175 stranica, a na njegovoj 24 stranici nalazi se pasus do u riječ jednak onome na 53 stranici disertacije Aleksandre Uzelac „Utjecaj novih informacijskih tehnologija na kulturni razvoj: uloga virtualnih mreža” koji je ona obranila 2003. godine uz mentorstvo Damira Borasa na zagrebačkom sveučilištu.
Evo primjera s 24 stranice rada Daglasa Korace koji je identičan poglavlju na s 53 stranice rada Aleksandre Uzelac.
„David Hakken je pokušao etnografskim empirijskim istraživanjima cyberprostora i procesa informatizacije u poduzećima istražiti promjene koje su nastale zbog 'kompjutorske revolucije', pojam koji on dovodi u pitanje, te pokušava istražiti koji su stvarni dometi promjena u društvu nastali masovnom primjenom računala u svim sferama života i rada37. Hakken uvodi pojam TAN38 (technology actor network) kako bi opisao utjecaj određene tehnologije na društvene promjene. TAN odražava ideju da tehnologiju treba promatrati kao mrežu koju sačinjavaju ljudi, artefakti, organizacijske strukture i praksa, a unutar određenog TANa razlikuje aktivne i pasivne elemente“.
Cijeli odjeljak obje aplikacije koje smo koristili označile su kao plagijat.
Citirani paragraf se kod Uzelac nalazi u potpoglavlju „dosezi utjecaja ICTa – kompjutorska revolucija“, gdje ona parafrazira djelo znanstvenika Davida Hakkena „Cyborgs@Cyberspace: An Etnographer Looks to the Future” te uz višestruko navođenje izvora prepričava njegove ključne teze.
Deset godina kasnije, Koraca u svom radu kao izvor također navodi Hakkena, ali evidentno preuzima dijelove iz doktorata Uzelac.
Sasvim je, naime, jasno da dvije različite osobe, bili oni pripadnici akademske zajednice ili ne, nikada ne bi bile u stanju bilo što prepričati, interpretirati na apsolutan jednak način. Ni bajku o tri praščića, kamoli nešto kompleksnije poput knjige Davida Hakkena. Koraca je stoga trebao citirati i kao izvor navesti Uzleac te pritom navesti da se ona referirala na Hakkenovo djelo.
Istra24 ima spomenuto Hakkenovo djelo u kojem nema rečenica na koje se Koraca referira. Čak i da postoje, barem približno jednake, ne postoji nikakva šansa da bi ih Uzelac i Koraca s engleskog preveli na potpuno jednak način.
Znanstvena savjetnica s Instituta za razvoj i međunarodne odnose Aleksandra Uzelac prilično se iznenadila kad smo joj se obratili. Nije željela komentirati prepisivanje svog djela već je kratko naglasila da je u svom djelu na potpuno propisan način prepričala ključne teze američkog autora.
Sveukupno se prepisivanje iz doktorata Aleksandre Uzelac proteže kroz 24, 25, 26 i 27 stranicu.
Evo još dužeg primjera:
"Ljudi su kroz povijest koristili različite tehnologije. Da bi objasnio po čemu se različiti TANovi međusobno razlikuju Hakken ih opisuje u evolucijskom slijedu. Prvi TAN koji izdvaja naziva produktivna tehnologija (productive technology) koja uključuje društvenu strukturu koja je omogućila ljudima zadovoljavanje osnovnih potreba poput hrane, zaklona, odjeće, energije i zdravstvene brige. Sljedeći tip TANa u evolucijskom nizu bio bi ratarsko-stočarski tip. Proces domestifikacije tj. pripitomljavanja životinja, prema Hakkenu, uključivao je i razvoj procesa apstrakcije, što je dovelo do stvaranja prvih kulturnih obrazaca. Treći tip TANa bio bi represivna tehnologija što uključuje korištenje fizičkih i društvenih sredstava i tehnika kojima elite učvršćuju svoj položaj. Četvrti tip bila bi strojna tehnologija koja je dovela do zamjene ljudskog rada strojevima. Iz antropološke perspektive svaki novi TAN dovodi do raznih promjena u društvenom životu, a Hakken smatra da široka primjena računala ima takve potencijale jer može lako integrirati sve prethodne tipove TANa.
Hakken nudi četiri moguće pretpostavke koje analizira. Najekstremnija bi bila da će kompjutorizacija rezultirati krajem Čovjekovog doba (Human Age) i marginalizacijom ili nadilaženjem ljudskog društva kakvog ga danas poznajemo. Druga pretpostavka kaže da će kompjuterizacija dovesti do nastajanja novog tipa društva u kojemu neće biti rada kakvog ga danas poznajemo (the end of Job). Treća opisuje kompjuterizaciju kao element koji će pridonijeti novom stupnju razvoja unutar istog društvenog obrasca u kojem će se dokinuti makinofaktura (the end of machinofacture) tj. industrijski obrazac, a četvrta kaže da kompjutorizacija ne implicira bilo kakve bitne društvene promjene (the end of nothing really significant)“.
Taj poduži tekst obje aplikacije koje smo koristili - Turnitin i Plag.hr - prepoznale su i označile kao plagijat.
I kod citata, kao i kod parafraza i interpretacija tuđih radova, autor je dužan pozvati se na izvor. Studente se to uči na prvim godinama fakulteta, a kopi-pejstanje čitavih pasusa ne bi se toleriralo ni za seminarski rad, kamoli doktorski.
Prema aktualnim uputama za pisanje seminarskih, završnih, diplomskih, specijalističkih i doktorskih radova Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr.sc. Antuna Šundalića, prof. dr.sc. Josipa Mesarića i prof. dr. sc. Marijane Zekić-Sušac, studentima se preporuča koristiti američki (harvardski) stil navođenja literature.
No, nevezano za odabrani stil koji varira od fakulteta do fakulteta, autor je uvijek dužan navesti izvor, čak i ako se poziva na „drugu ruku“. U ovom slučaju radi se o takozvanoj sekundarnoj referenci. Činjenica je također da se, zapravo, kada je god to moguće, izbjegava prenošenje tuđih interpretacija, već se preporuča da autor pročita izvorno djelo na koje se njegov rad oslanja. Pogotovo to vrijedi za doktorske disertacije.
Dubioznih primjera u Koracinoj disertaciji ima nekoliko desetaka, ali mi smo ovdje izdvojili navedeni i najevidentniji slučaj.
Koraca tvrdi da je njegova doktorska disertacija rezultat izvornog znanstvenog istraživanja utjecaja informacijskih i komunikacijskih tehnologija na arhitekturu organizacije, „s izvornim znanstvenim zaključcima i uz primjenu znanstvene metodologije istraživanja“. Kazao je da kao autor ne prisvaja ideje i zaključke drugih autora kao svoje, već sve potkrijepljuje odgovarajućim izvorima literature.
Ipak, konkretan odgovor na pitanje zašto Aleksandru Uzelac nije naveo kao izvor – nismo dobili.
„Kada navodite da koristim sadržaje sa Wikipedije i seminarskih radova koje ne citiram, upućujem Vas na to da antiplagijat softveri funkcioniraju na način da kao poklapanje prepoznaju tekst i literaturu navedenu u bilješkama. Drugim riječima, prepoznaju da je u nekom seminarskim radu korištena jednaka literatura kao i u mojoj disertaciji. U akademskoj zajednici postoje eminentni autori čije je citiranje, ovisno o području znanosti o kojemu je riječ, neizostavno, pa činjenica da sam citirao autore koje citiraju i drugi (neovisno je li riječ o seminarskim radovima ili znanstvenim člancima) samo govori u prilog značaju pojedinog autora“.
Problem je, međutim, upravo u tome što nije naveo da je citirao autoricu koja je prepričala drugog autora.
Dekana Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Borisa Crnkovića, još smo u travnju upoznali s rezultatima softwera za otkrivanje plagijata te ga tražili da utvrdi je li u slučaju doktorske disertacije Daglasa Korace bilo propusta te ga pitali konkretno o podudarnosti dijela s doktoratom Aleksandre Uzelac.
Crnković je prvo pojasnio da je disertacija Daglasa Korace prošla propisanu akademsku proceduru te je „ocjena iste provedena od strane peteročlanog povjerenstva za koje nemamo razloga sumnjati da su isto obavili sukladno najvišim akademskim standardima“.
Kazao je, međutim, da u vrijeme obrane disertacije digitalne baze podataka i alati za automatsku provjeru izvora nisu bili razvijeni u mjeri u kojoj su danas te stoga povjerenstvo nije bilo u mogućnosti napraviti potpunu analizu disertacije alatima za provjeru podudarnosti.
„Sukladno navedenom, eventualna pojava neispravno citiranih ili necitiranih dijelova u disertaciji prvenstveno je odgovornost kandidata. Kao znanstvena i obrazovna institucija, smatramo kako je akademska čestitost temelj našeg djelovanja te smo do sada pokazali kako smo otvoreni za stručnu i argumentiranu raspravu. Iznimno nam je važno da se utvrde sve činjenice i otklone moguće sumnje u potvrdu akademskih standarda. Upravo stoga kao fakultet poduzimamo odgovarajuće korake kako bi se situacija sagledala u skladu s akademskim standardima. Sukladno tome zatražili smo očitovanje od autora disertacije kako bismo utvrdili sve okolnosti“, odgovorio je Crnković.
U doktoratu Daglasa Korace brojni su drugi sumnjivi ili naprosto traljavi dijelovi koji nisu usklađeni s akademskim standardima.
Goran Mihovilović, tajnik i sportski direktor MNK Stanoinvest futsal Pula povlači se s funkcije tajnika i napušta klub? Detalje donosimo sutra * Kao i svake subote objavit ćemo tekst na istrovenetskom dijalektu. Sutrašnji je posvećen glumici Petri Blašković i njenoj radio emisiji "Ciaciolada con la Petra" * Problemi u pulskoj Zračnoj luci. Opet. Velik broj zaposlenika dalo otkaz. Detalje otkrivamo sutra
Mediji su pak ranije objavili da se u optužnicama spominju bivši ministar, umirovljeni general-bojnik i bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera Damir Krstičević, nedavno preminuli general-pukovnik Mate Laušić te generali HVO-a Mijo Jelić, Stanko Sopta i Tihomir Blaškić
Miletić o slučaju Červar: 'Vi ste se uhvatili jednog slučaja, za kojeg mi je žao i nakon ovih izbora napravit ću sve ako gospođu Červar mogu vratiti u zdravstveni sustav ako ona to bude htjela * Radolović: Gospođa Červar se usudila progovoriti, a da to nije napravila bilo bi nikome ništa. Jako velik broj mladih ljudi se javlja za natječaje u županijskoj upravi i ustanovama i ono što mi kažu je da je praksa da na pismenom ispitu osvoje najveći broj bodova, a onda ih se na usmenom sroza dole
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
