Oni su prvenstveno dobri, mladi ljudi i jako sam ponosna na njih. Prvi puta sam bila razrednica i odagnali su svaki moj strah. Izgradili smo prijateljski odnos, pun povjerenja. Ništa im nije bilo teško što se nastave tiče, uvijek bi ispoštovali dogovor, no prvenstveno su bili jako dobra ekipa međusobno, pomagali su si, bodrili se, bili si zdrava konkurencija zbog čega je naš razred jako dobro napredovao. Iako su različiti s njima se lijepo radilo, veli nam Eva Grujić, razrednica 4g razreda
Oni su prvenstveno dobri, mladi ljudi i jako sam ponosna na njih. Prvi puta sam bila razrednica i odagnali su svaki moj strah. Izgradili smo prijateljski odnos, pun povjerenja. Ništa im nije bilo teško što se nastave tiče, uvijek bi ispoštovali dogovor, no prvenstveno su bili jako dobra ekipa međusobno, pomagali su si, bodrili se, bili si zdrava konkurencija zbog čega je naš razred jako dobro napredovao. Iako su različiti s njima se lijepo radilo, veli nam Eva Grujić, razrednica 4g razreda
Razrednica 4g razreda pulske gimnazije Eva Grujić pokazuje nam papir na kojemu su upisane želje njezinih maturanata.
Na jednoj strani su želje, na drugoj će upisati jesu li im doista i ostvarene. Ambicije su im velike: žele studirati biotehnologiju, fiziku, medicinu, stomatologiju ..... Većini se želja, veli nam ponosno, i ostvarila. Radi se o marljivim i vrijednim učenicima prirodoslovno-matematičke gimnazije koji su perjanica ove pulske škole.
- Oni su prvenstveno dobri, mladi ljudi i jako sam ponosna na njih. Prvi puta sam bila razrednica i odagnali su svaki moj strah. Izgradili smo prijateljski odnos, pun povjerenja. Ništa im nije bilo teško što se nastave tiče, uvijek bi ispoštovali dogovor, no prvenstveno su bili jako dobra ekipa međusobno, pomagali su si, bodrili se, bili si zdrava konkurencija zbog čega je naš razred jako dobro napredovao. Iako su različiti s njima se jako lijepo radilo i žao mi je da je naša avantura završila, veli nam Grujić, inače profesorica informatike.
Među najboljima u razredu tri su učenika; Vid Šarić, Matej Gršković i Filip Učkar koji su na maturi ostvarili fantastične rezultate.
Okupili smo ih, posljednji put, u srednjoj školi te ih upitali za daljnje planove.
Vid je na maturi iz matematike ostvario 98,33 posto, hrvatski imao 92,73%, engleski 97,83%, fiziku prošao sa 96,67%, informatiku 95%. Matej se može pohvaliti da je matematiku položio s 98,33 posto, hrvatski s 76,67% , engleski imao 98,33%, a fiziku 88,33 posto.
Flipovi rezultati su sljedeći: matematiku je riješio 91,67 posto, hrvatski 86,36%, engleski 96,17%, fiziku 91.67%, geografiju 88 posto. Iz geografije je bio četvrti na razini cijele države.
Šarić je, doznajemo od razrednice, proglašen i učenikom generacije, a svi su tijekom školovanja briljirali na raznim gradskim, županijskim pa i državnim natjecanjima.
Tako je Vid, primjerice, državni prvak iz engleskog jezika - na natjecanju koje je održano u travnju u Dubrovniku, demonstrirao je izvrsno znanje engleskog jezika i govorne vještine osvojivši 83 od mogućih 90 bodova. Vrijedi spomenuti da je Šarić samo tjedan ranije sudjelovao na državnom natjecanju iz fizike te neposredno prije na državnom natjecanju iz matematike.
Školovanje će ovaj talentirani učenik nastaviti u Americi gdje je upisao Amherst college u blizini Bostona, kojeg pohađa gotovo dvije tisuće studenata iz svih američkih država ali i cijeloga svijeta.
Na upit što će studirati pojašnjava nam da se studiranje u Americi razlikuje od onog kod nas pa se tako prve godine uopće ne treba opredijeliti za studij već samo birati predmete koje želi studirati i njihovu razinu.
- Zanimaju me matematika, fizika, no kako nisam znao što bih točno studirao, ovaj mi se model činio odličnim, a budući da izvrsno poznajem jezik praćenje nastave neće mi biti problem, veli nam. Ističe da je dobio punu školarinu pa mu studiranje tako daleko neće financijski predstavljati preveliko opterećenja, no odlazak od obitelji i prijatelja nešto je čime će se tek morati suočiti.
Pričajući nam o upisima daje savjet svim učenicima koji žele upisati neki američki koledž da to krenu planirati puno ranije, već u drugom i trećem razredu jer je to poprilično dugotrajan i stresan proces koji je on morao obaviti u kratko vrijeme što ga je prilično iscrpilo.
- Joj, upisi na faks bili su mi najgora stvar života. Tu nema bodovanja kao kod nas, svaki fakultet ima svoja pravila koje morate ispoštovati kod prijave, a najveći dio donosi rad koji napišete. Jako su im važne i preporuke, motivacijsko pismo... sve je to nešto na čemu se mora raditi, skupiti na vrijeme, priča nam Vid.
Inače, ovaj je učenik, osim matematičke gimnazije, završio i srednju glazbenu školu i podjednako je jak kao matematičar i kao violinist. Nije čudo kada znamo da su upravo matematika i glazba povezane, obje imaju strogo intelektualne, kreativne ali i duhovne temelje, pa glazba bez matematike ne bi uopće postojala.
Njegov kolega Matej odličan je u matematici i fizici, sudjelovao je na brojnim županijskim natjecanjima, aktivan je sportu, a bio je i na državnom natjecanju iz šaha.
Na pitanje o postignućima Matej se samo skromo smije, pa su ga kolege trebale odati da je on jedan od rijetkih učenika koji je sve četiri godine završio sa prosjekom od 5.0!
Matej se upisao na FER, studirat će elektrotehniku. To je, veli nam, odličan faks, a u Zagrebu je ionako "većina ekipe", našao je već stan i sve mu se savršeno poklopilo.
Upitan što želi raditi kada završi, nonšalatno odgovara: Imati dovoljno para, a onda uz smijeh dodaje kako se, ipak, "samo šali".
- Vidjet ćemo, želim studirati ono što me zanima i nadam se da ću poslije naći dobar posao. Gimnazija je oduvijek bila moj jedini izbor, pri upisu sam znao da želim studirati i otprilike što i toga se držim.
Na pitanje koliko su ocjene uopće mjerilo znanja i koliko je u gimnaziji naučio Matej iskreno odgovara:
- Da nisu ne bi bili toliko uspješni na maturi i prilikom upisa na fakultet. Svi smo upisali što smo htjeli, znači da smo imali jako kvalitetnu podlogu i pripremu. Možda imamo previše predmeta, no na kraju krajeva tu smo jer nas to zanima, veli nam.
Na njegovu opasku da im možda, kao prirodnjacima, ne trebaju glazbeni i likovni Filip ima sasvim drugačiji stav. Njemu su to, veli nam, bili baš odlični predmeti.
On je, za razliku od svojih školskih kolege, nešto drugačijih interesa.
Zanimaju ga matematika, fizika, ali i posve drugačije stvari pa je tako volontirao u Društvenom vrtu na Gregovici (vrt je i nagrđen), skloniji je od kolega društvenim predmetima. Nije stoga čudo da je briljirao upravo na Državnom natjecanju iz filozofije.
To je natjecanje, dodaje, bilo posve različito od svih na kojima je sudjelovao jer nije toliko bilo bitno opće znanje, koliko priprema na zadanu temu.
Na opasku da je možda i fulao razred, kada je upisivao matematički, Filip se smije i veli kako nije. Razred ga je, dodaje, učinio boljim.
- Iako matematičar ne idem studirati matematiku. Upisao sam studij Znanosti o okolišu na zagrebačkom PMF-u, veli nam i priznaje da ga tu ne zanima toliko biologija već zaštita okoliša, klimatologija.
Filip navodi kako mu je gimnazija bila odličan start, mada mu je malo nezgodno to što se nakon srednje škole nema nikakvo zvanje.
- Dobro, ja sam oduvijek znao da ću studirati i drago mi je da sam pohađao ovu školu, radi profesora, ali i radi kolega koji su mi postali pravi prijatelji, zaključuje Filip.
Na mladima svijet ostaje, kaže se. Ukoliko ga budu vodili ovakvi mladi, svestrani i kolegijalni, vjerujem da idemo u dobrome smjeru.
Sretno im u daljnjem školovanju i da nas jednom dobro vode, bez obzira koji posao budu odabrali.
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
