Najviše otišlo poznatim vodnjanskim maslinarima. Županijski fond za razvoj poljoprivrede dodijelio je 22,6 milijuna eura zajmova u 11 godina

Županijski Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizam u zadnjih je 11 godina, od 2013. do ove godine, dodijelilo 22.586.109 eura zajma (170 milijuna kuna), a najveći sveukupni iznos kroz godine dodijeljen je vodnjanskom OPG-u Sandi Chiavalon – 1.705.349 eura (12,8 milijuna kuna).

Najveći pojedinačni iznos dodijeljen je pak obrtu Mikulić iz Cerovlja, vlasnika Alena Mikulića, koji je ove godine dobio 800 tisuća eura za izgradnju farme muzne krave, što je druga tranša isplate za taj pothvat, jer je isti obrt u tu svrhu lani dobio 700 tisuća eura. Sveukupno je obrtu iz Cerovlja, s isplatom iz 2021. godine u iznosu od 81 tisuće eura za poljoprivrednu mehanizaciju, dodijeljeno 1.580.960 eura.

Popis korisnika

Od Županije smo, naime, tražili popis korisnika povoljnih kreditnih linja i zajmova, a nakon što su državni revizori uočili nepravilnosti u radu Fonda. Popis korisnika nije javno objavljen u zbirnom obliku, već se, kako nas je obavijestio pročelnik za poljoprivredu Istarske županije i čelni čovjek Fonda Ezio Pinzan, objavljuje kao dio svih sklopljenih ugovora Istarske županije. Primjera radi, takvih je ugovora za 2023. godinu 1.181, od onih ugovorenih sa školama i domovima za starije do onih s fizičkim osobama.

Fond upravlja javnim novcem, onim Županije, ali i Općina i Gradova, resornog ministarstva, lovačkog saveza te onog koji Županija ubire kroz prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

OPG Sandi Chiavalon dobio je, dakle, 2014. godine 46.452 eura za „obrtna sredstva“, 2017. godine 376.932 eura za nabavu poljoprivredne mehanizacije, vozila i opreme, 2019. sveukupno (u dvije isplate) 1.021.965 eura za izgradnju uljare u Vodnjanu te ove godine 260 tisuća eura za kupnju poljoprivrednog zemljišta i krčenje terena.

Glas Istre je 2020. problematizirao činjenicu da OPG partnerski vode Sandi i Tedi Chiavalon te da je potonji bivši glavni tajnik IDS-a i bivši član predsjedništva te stranke, a tada i aktualni županijski vijećnik, koji je s te pozicije sudjelovao u izglasavanju proračuna, dakle (ne)posredno i o sredstvima kojima raspolaže Fond, kao i da su Tedi Chiavalon i Pinzan obiteljski povezani. Supruga Tedija Chiavalona je, naime, sestra Ezia Pinzana.

Sve je otplaćeno

Pinzan je tada, međutim, kazao da se izuzeo od glasanja o dodijeli kreditnih sredstava za Chivalonov OPG, napomenuvši da za sve vrijede isti kriteriji te nije bilo nikakvog pogodovanja. A isto je i sada ponovio za Istru24.

OPG Chiavalon, prema podacima koji su nam ustupljeni, nema dugova prema Fondu.

No, na popisu ima i aktualnih političara. OPG dugogodišnjeg HDZ-ovog načelnika Svetog Petra u Šumi, Maria Bratulića, dobio je 2013. godine 13.272 eura za uređenje kušaone autohtonih proizvoda, a od tog iznosa mora vratiti još 1.294 eura.

Ove godine je pak 80 tisuća eura za rekonstrukciju i opremanje prostora za preradu i prezentaciju tartufa dobio OPG Istriangold načelnika Općine Karojbe, Marka Lakošeljca, koji je na izborima bio nezavisni kandidat na HDZ-ovoj listi.

Prije dvije godine 265.445 eura za podizanje maslinika na površini od 8,6 hektara odobreno je baljanskom OPG-u Damira Vanđelića, predsjedniku stranke Republika koja se nije proslavila na nedavnim parlamentarnim izborima.

Za AZRRI se uvijek ima

Svakako je zanimljivo i da se sredstva odobravaju i županijskog agenciji Agenciji za ruralni razvoj Istre (AZRRI), koju vodi IDS-ovac Igor Merlić, a koja i mimo Fonda kontinuirano dobiva novac iz županijskog proračuna.

Samo tijekom ove godine, od siječnja do srpnja, AZRRI je iz proračuna prihodovala 684.849 eura. Uplate su specificirane kao 'subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru'.

Tako je AZRRI 2016. godine za poljoprivrednu mehanizaciju dobila 91.246 eura. Potom je 2020. godine dodijeljeno 504.346 eura za, navedeno je, konsolidaciju financiranja programa zaštite autohtonih pasmina. Na konto tog zajma ta županijska tvrtka ima dug od 14.268 eura. Za nabavku multifunkcionalne sadilice AZRRI-ju je 2022. dodijeljeno 112.150 eura.

U izvješću Državnog ureda za reviziju za 2022. godinu, koji je friško objavljen početkom lipnja ove godine, između ostalog se navodi da Županija, pisala je Istra24, s dužnicima zajma za razvoj poljoprivrede i agroturizma, s kojima je „uspostavljena dugogodišnja i dobra poslovna suradnja, a koji su pokazali pozitivne rezultate u svom poslovanju te doprinose dobrobiti poljoprivrede odnosno agroturizma Županije“, može refinancirati zajam, to jest ukupna dugovanja po zajmu. Međutim, državni revizori su ustanovili da procedurama uopće nije utvrđeno što se podrazumijeva pod dugogodišnjom i dobrom poslovnom suradnjom, na koji se način dokazuju pozitivni rezultati u njihovom poslovanju, koju dokumentaciju ti dužnici trebaju priložiti uz zahtjev za refinanciranje, niti na koji rok se produžuje otplata zajmova.

Vode se razgovori

Tako je, navodi se u izvješću, tijekom 2022. godine odobreno refinanciranje duga u iznosu od tadašnjih 7,1 milijuna kuna, a u 2023. čak 1,1 milijuna eura (8.476.611 kuna) „s dužnicima kojima je refinanciranje zajmova odobreno i prethodnih godina, ali se nisu pridržavali rokova plaćanja“.

Županija od podnositelja zahtjeva za refinanciranje zajmova, piše u izvješću, nije ni zatražila dokumentaciju kojom bi dužnici dokazali pozitivne rezultate u poslovanju.

Pinzana smo stoga tražili pojašnjenje na koji način Županija utvrđuje tu dugogodišnju i dobru poslovnu suradnju s dužnicima te na koji način oni dokazuju pozitivne rezultate u poslovanju, a s obzirom na to da se od podnositelja zahtjeva za refinanciranje zajmova, prema revizorima, ne traži dokumentacija kojom bi dokazali pozitivne rezultate u poslovanju.

- Netočno je da se od podnositelja zahtjeva za refinanciranje zajmova ne traži nikakva dokumentacija o poslovanju, tvrdi Pinzan te kaže da se preliminarno, nakon podnošenja zahtjeva za refinanciranje, obavlja razgovor s podnositeljem od kojeg se traži detaljno elaboriranje zahtjeva, a sve u cilju, govori, utvrđivanja činjeničnog stanja.

- Zatim, kod svih pravnih osoba koje se vode u sudskom registru provjerava se financijska aktivnost odnosno kredibilitet poslovanja (bilanca, račun dobiti i gubitka), dok se za ostale traže knjigovodstveni podaci za proteklo razdoblje (primici-izdaci), kao potvrda njihove poslovne aktivnosti odnosno svrsishodnosti / opravdanosti reprogramiranja kreditnih obveza. Naposljetku, nakon provjere pokrivenosti reprogramiranog duga vrijednošću raspoloživog kolaterala, zahtjev se upućuje na Upravni odbor Fonda na raspravu i konačno odobrenje, poručuje Pinzan.

Za ugovore koji su potpisani u razdoblju od 2013. do 2024. godine ukupni dug prema Fondu (na datum 8. kolovoz) iznosi 1,6 milijuna eura.

Od 2018. do 2024. godine 'reprogramirano' je 28 ugovora u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna eura. Pojedinačno najviše – 521.419 eura - tvrtki Viridisfarm vlasnika Mirsada Sadikovića, kojoj je 2013. godine odobreno 650.341 eura za projekt mikronizacije i vibroaktivacije prirodnih minerala primjenom VAM tehnologije. Slijedi OPG Bruno Trapan, kojemu je reprogramirano šest ugovora, od kojih neki datiraju na 2006., 2007., 2009. i 2010. godinu, u iznosu od 486 tisuća eura.  

Cijeli popis korisnika zajmova Fonda od 2013. godine do danas: