republika - dugi
Politika i društvo

ROK PROMJENA PODATAKA U POPISU BIRAČA JE 6.TRAVNJA

NIŠTA OD DVOSTRUKOG GLASA NI NA OVIM IZBORIMA: Nacionalne manjine još jednom pred dilemom, glasati "manjinski" ili "politički"

Iz takvog sustava proizlaze brojke koje iskrivljuju sliku stvarnog političkog angažmana unutar manjina, te nastaju tumačenja prema kojima brojke ukazuju na važnost koju pripadnici samih manjina stvarno pridaju manjinskog zastupničkom mjestu, što je netočno


 
5 min
Silvio Forza

Iz takvog sustava proizlaze brojke koje iskrivljuju sliku stvarnog političkog angažmana unutar manjina, te nastaju tumačenja prema kojima brojke ukazuju na važnost koju pripadnici samih manjina stvarno pridaju manjinskog zastupničkom mjestu, što je netočno

Na nadolazećim izborima, 17. travnja, pripadnici nacionalnih manjina naći će se još jednom pred dilemom hoće li glasovati za jednog od kandidata za mjesto zastupnika svoje nacionalne zajednice unutar XII izborne jedinice koja obuhvaća cijelu Hrvatske („manjinsko glasovanje“ ), odnosno hoće li glasovati, kao i svi ostali građani, za neku od lista stranaka i raznih koalicija („političko glasovanje“), u našem slučaju u VIII izbornoj jedinici.

Naime, poznato je da hrvatski izborni zakon ne poznaje pravo na dvostruko glasovanje, stoga su pripadnici manjina prisiljeni odabrati hoće li glasovati "manjinski" ili "politički". Ono što je, među ostalim, loše, je činjenica da iz tog sustava proizlaze brojke koje iskrivljuju sliku stvarnog političkog angažmana unutar manjina, te nastaju tumačenja prema kojima brojke ukazuju na važnost koju pripadnici samih manjina stvarno pridaju manjinskog zastupničkom mjestu, što je netočno.

Izbori u pulskom "Circolu" - foto: Manuel Angelini

Obzirom na nepostojanje minimalnog praga glasova u slučaju „manjinskog glasovanja“, pogotovo kada je u igri samo jedan kandidat, mnogi pripadnici manjina radije "investiraju" svoj glas redovno, dakle „politički“, dobro znajući da na taj način neće utjecati na valjanost "manijskog" glasovanja bez obzira na brojke.

Sagleda li se slučaj talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, koja uglavnom živi u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, primjetno je da je 1992. godine, kada su prvi put imali priliku „poslati“ svog zastupnika u Sabor, „manjinski“ je glasalo 7.108 birača talijanske nacionalnosti. Ta je brojka dodatno porasla na izborima 1995. godine kada je 10.436 pripadnika talijanske zajednice izabralo glasačku kutiju za manjine, odnosno 59,84% od 17.439 birača koliko ih je bilo upisanih u izborni registar za manjinski glas.

Festival istriotskog narječja u Šišanu

Trend se počeo mijenjati već 2000. godine, kada je za svog (manjinskog) zastupnika glasovalo samo 6.785 Talijana, da bi taj broj 2007. pao na 4.803 birača, potom na samo 2.338 na izborima 2016. te se srozao na 949 četiri godine kasnije, 2020., na zadnjim izborima.

Takvi brojevi, u konačnici, nisu odraz stvarne brojčane konzistentnosti talijanske zajednici (ili osjećaja pripadnosti manjini), već su ishod vrste glasovanje koju se Talijani odabrali; ipak, takve brojke mogu u percepciji svih građana, čak i više nego kod samih pripadnika manjine, oslabiti ili čak osporiti specifičnu težinu talijanskog zastupnika.

Nova Srednja Talijanska škola u Bujama

Pravo na dvostruki glas, koji bi trebao proizlaziti iz "pozitivne diskriminacije" manjina, prisutno je kod mnogih parlamentarnim demokracija i uobičajeni je način rješavanja manjinskih pitanja. No, u Hrvatskoj je drugačije: 2002. godine, uoči glasovanja o prijedlogu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim je moglo doći do priznavanja pravo na dvostruki glas, istraživanje Večernjeg lista pokazalo je da se velika većina anketiranih protivi dvostrukom glasu za nacionalne manjine jer bi tada, prema njihovom mišljenju, manjine imale više političkih prava od hrvatske većine.

Godine 2010. tadašnji predsjednik Ivo Josipović u jednom je trenutku pokazao spremnost za uvođenje dvostrukog glasovanja, no ubrzo se to izjalovilo. U svakom slučaju, zalaganje za priznavanje dvostrukog glasovanja oduvijek je jedno od programskih ciljeva kako Talijanske unije tako i saborskog zastupnika Talijana.

Centar za Povijesna istraživanja u Rovinju

Ove će godine članovi talijanske nacionalne zajednici birati između dva kandidata: Furija Radina (čiji je zamjenik Marin Corva) i Corrada Dussicha (zamjenik je Maurizio Zennaro). Kandidature obojice podržale su grupe birača, stoga oni, barem formalno, nisu ni izraz ijedne stranke, niti Talijanske unije.

Pravo na "manjinski glas" ostvaruje se upisom u pripadajući birački popis, zainteresiranima se savjetuje provjera

Naravno, pitanje (nepostojanja) dvostrukog glasovanja zajedničko je svim nacionalnim manjinama, kako što je im zajednička obaveza upisa u birački popis. Naime, treba napomenuti da za ostvarivanje prava glasa za jednog od kandidata za manjinsko zastupničko mjesto, članovi nacionalne zajednice koji žele glasati „manjinski“ moraju biti upisani u pripadajući birački popis. Provjera upisa i eventualne promjene podataka (poput prelaska s „političkih“ redovnih biračkih popisa na popise za „manjinsko glasovanje“, ili pak suprotno) mogu se obaviti online na platformi e-građani ili u gradskim matični uredima i to najkasnije do 6. travnja.

Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657"

U konačnici, pripadnici nacionalnih manjina iz Županije istarske, ako se budu odlučili za "politički" glas tada će birati jednu od 14 lista kandiranih u našoj, osmoj izbornoj jedinici. Naprotiv, ako se budu opredijelili za "manjinski" glas, njihova izborna jedinica je 12 i obuhvaća cijelu Hrvatsku. Evo i imena svim 17 kandidata, a prema pripadajućim nacionalnim manjinama.

KANDIDATI NACIONALNIH MANJINA

SRPSKA NACIONALNA MANJINA

Dragan Crnogorac (zamjenik Mićo Radulović), kandidirala ih je grupa birača - Dragana Jeckov (zamjenik Jugoslav Vesić), kandidirala ih je Samostalna Demokratska Srpska Stranka(SDSS) - Srđan Milaković (zamjenik Siniša Ljubojević), kandidirao ih je Demokratski Savez Srba (DSS) - Milorad Pupovac (zamjenik Dejan Mihajlović), kandidirala ih je Samostalna Demokratska Srpska Stranka (SDSS) - Anja Šimbraga (zamjenik Boris Milošević), kandidirala ih je Samostalna Demokratska Srpska Stranka (SDSS)

MAĐARSKA NACIONALNA MANJINA

Robert Jankovics (zamjenik Oliver Matijević), kandidirala ih Demokratska Zajednica Mađara Hrvatske (DZMH)

TALIJANSKA NACIONALNA MANJINA

Corrado Dussich (zamjenik Maurizio  Zennaro), kandidirala ih je grupa birača - Furio Radin (zamjenik Marin Corva), kandidirala ih je grupa birača

ČEŠKA I SLOVAČKA NACIONALNA MANJINA

Vladimir Bilek, kandidat grupe birača - Ivan Komak, kandidat Matice slovačke Osijek (MSO)

AUSTRIJSKA, BUGARSKA, NJEMAČKA, POLJSKA, ROMSKA, RUMUNJSKA, RUSINSKA, RUSKA, TURSKA, UKRAJINSKA, VLAŠKA I ŽIDOVSKA NACIONALNA MANJINA

Franjo Horvat, kandidat Udruge Roma Korak po korak - Veljko Kajtazi, kandidat Saveza Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara" (SRRH "Kali Sara") - Elvis Kralj, kandidat grupe birača

ALBANSKA, BOŠNJAČKA, CRNOGORSKA, MAKEDONSKA I SLOVENSKA NACIONALNE MANJINE

Armin Hodžić, kandidat Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj "Bošnjaci Zajedno! - Erminija Lekaj Prljaskaj, kandidat Unije Alabanaca u Republici Hrvatskoj (UARH) - Šoip Šoipi, kandidat grupe birača i Sulejman Tabaković, kandidat grupe birača


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.