OD 185 ISTARSKIH PLAŽA SPASIOCI NA SAMO NJIH TRIDESETAK! 'Naši taj posao nemaju interesa raditi, pa 75 posto spasioca u Istru dolazi iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine…'

Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja Hrvatskog Crvenog križa i ove godine organizira tečajeve za osposobljavanje spasioca na vodi za područje Istarske županije.

Tečajevi će se provoditi u dva termina tijekom svibnja, a preduvjet za upis na tečaj je testiranje kandidata, koje će se pak održati u travnju u Puli. Međutim, ako je suditi prema prijavama, razloga za optimizam nema ni ove sezone.

- Naši taj posao nemaju interesa raditi, pa 75 posto spasilaca u Istru dolazi iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine… Naravno da je to povezano s uvjetima rada, i očito da mladi imaju bolje mogućnosti. Mi kao Crveni križ možemo samo odraditi tečaj, a nakon toga oni sa svojim uvjerenjima odlaze kod koncesionara – turističkih tvrtki ili gradova i općina, govori nam Sebastijan Labinjan, koordinator Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja Hrvatskog Crvenog križa za Istarsku županiju.

Premala satnica – premalo spasioca

Unatoč tome što Istra godinama bilježi mali broj spasioca u odnosu na potrebe, satnica im i dalje ostaje jednaka. Prošle je godine tako varirala od minimalnih 25, do 40 kuna koliko su spasiocima nudili iz Općine Medulin i Grada Pule.

- Prema prastarom Pravilniku iz 1995. godine koji je i dalje na snazi, koncesionari su dužni imati organiziranu Spasilačku službu i dovoljan broj spasioca. S tim da jedan čovjek nije dovoljan, trebale bi biti barem dvije osobe na istoj lokaciji u svakom trenutku. Izuzeci koji se pridržavaju tih pravila su Općina Medulin, na pet svojih plaža te, od lani, i Grad Pula na četiri gradske plaže, veli nam Labinjan.

Eksponencijalni rast broja utopljenih

Alarmante su i brojke kojima raspolaže Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije. Naime, dvadeset i pet osoba izgubilo je prošle godine život na istarskim plažama. Gotovo duplo više nego 2021. kada se od posljedica utapanja u Istri ugasilo 13 života. Godinu ranije, 2020. utopilo se devetero ljudi, dok je 2019. godine Istra bilježila 11 smrti na svojim plažama.

Apel nadležnima nije urodio plodom

Još je prije dvije godine Labinjan anticipirao ovakav rasplet događaja, pa je apel za pomoć poslao Istarskoj županiji, Lučkoj kapetaniji Pula te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Odgovorio mu do dandanas nije nitko!

- Iz informacija kojima raspolažemo, a navedene su u ovom dokumentu, vidljivo je da se ni na četvrtini plaža (svega 21%) ne nalaze spasioci, a kamo li ispravno organizirana Spasilačka služba na moru što za regiju kojoj je glavna djelatnost promocija sigurnog turizma nije nimalo pohvalna činjenica. Ovim informacijama htjeli bismo skrenuti pažnju nadležnim tijelima o lošem stanju sigurnosti na plažama, a vjerujem da nam je zajednički cilj promovirati sigurnu turističku destinaciju, napisao je tada, među ostalim, nadležnima Labinjan.

Ukazao im je tom prilikom i na važnost postojanja dokumenta Procjena rizika o kojem ovisi organizacija spasilačkih službi na svakoj pojedinoj plaži. S izradom procjena rizika krenulo se još 2006. godine te je dokument, u međuvremenu, izrađen za tridesetak istarskih plaža. Problem je u tome što se dokumenti nisu revidirali, a trebali bi – i to svake tri godine.

- Da, to je dodatni problem jer svjedočimo drastičnim infrastrukturnim promjenama, a procjene rizika su ostale jednake kao i prije 17 godina! Izuzetak je Općina Medulin koja svoje dokumente zaista ažurira svake sezone, a i Grad Pula je lani izradio nove procjene rizika za svoje četiri plaže. Imamo neke najave i od strane Općine Fažana, ali to još nije definirano, veli nam Labinjan.

Lučka kapetanija ne provodi kontrolu

Situacija se, čini se, neće tako skoro mijenjati nabolje – dokle god ima zainteresirane radne snage pa makar iz inozemstva. Koncesionari plaža i nadalje mogu samostalno odlučivati o sadržaju svojih plaža, a Lučka kapetanija Pula, koja je zadužena za kontrolu provođenja Pravilnika, evidentno za to nema kapaciteta ili motivacije.

-I njima šaljem popis plaža svake godine, čisto da znaju gdje nam se, i u kolikom broju, nalaze spasioci. Također, nikada nisam ni od njih dobio nikakvu povratnu informaciju, veli nam zaključno Labinjan uoči još jedne rekordne turističke sezone.

Možemo se, dakle, samo nadati kako i brojke utopljenih osoba na istarskim plažama na kraju sezone neće biti rekordne, a budući da upravo na to ukazuju višegodišnji trendovi.