Čini se da overturizam ne zahvaća samo kopno. Sve je primjetnije kako i more pati od prekomjernog turizma koji je potpuno izvan kontrole, a sve kako bi se povećala zarada.
Hoćemo li imati što ponuditi i tako zaraditi za deset do 20 godina, hoće li turizam kao takav opstati u Istri, ako sve bude uništeno i devastirano i, za kraj, što ostavljamo generacijama koje dolaze?
U zadnje vrijeme mnogi ukazuju kako su primijetili razne prljavštine na moru u vidu velikih masnih mrlja od nafte, prljave pjene crne i smeđe boje, pa čak i fekalija koje plutaju po moru. Takve se pojave viđaju diljem obala Istre, od čistih i otvorenih morskih predjela, pa do mnogobrojnih uvala i luka.
Prljavština u pulskoj luci
Zašto do toga dolazi pitali smo morskog biologa Nevena Ivešu koji je i sam iznenađen brojem plovila koja plove i sidre se uz obale Istre.
Kao ogledni primjerak poslao nam je fotografiju na kojoj se vidi mnoštvo plovila usidrenih u Uvali Portić na Kamenjaku, na kojoj se vidi 76 usidrenih plovila u popodnevnim satima, a kako nam kaže, kasnije predvečer ih je bilo 130.
Za turistička plovila Iveša kaže kako su puno gora po okoliš nego ribarske koče, jer mreže se potežu pretežno preko muljevitog dna, tako da je šteta zanemariva, a motorne jahte i jedrilice se sidre uz samu obalu na stjenovitim dnu, te na mjestima gdje rastu zaštićene biljke poput posidonije.
Koliko je ta biljka važna svjedoče podaci koji kažu kako su livade posidonije pluća mora, jer obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika. U njima živi, razmnožava se, lovi i skriva nekoliko stotina vrsta algi i životinja: rakovi, glavonošci, školjkaši, spužve, mahovnjaci, žarnjaci, krednjaci te više vrsta manjih i većih riba.
Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje
Ali čini se kako se kod nas ne obraća previše pažnje na zaštitu ove biljke, pa se tako kod otočića Ceja u medulinskom arhipelagu sidre brodice koje bezbrižno i bez previše razmišljanja bacaju svoja sidra točno na livade posidonije.
Motorna brodica skroz lijevo usidrena na livadi posidonije
"Naše more je u sendviču između svih tih silnih plovila, kemikalija koje se ispuštaju s kopna u more i onda se još sa sidrima ruje po morskom dnu. Znači problem se javlja i na površini i na dnu mora. Postoje neki propisi koji nalažu kako se prazne tankovi crnih voda, njih bi morali prazniti specijalizirane tvrtke, a to se plaća. Istina, to ispuštanje se može obaviti i na moru, ali na određenoj udaljenosti od obale. Usluge pražnjenja tankova crnih voda se mogu obaviti u nautičkim marinama, ali tko još ide u marine, pa ljepše je prespavati u jednoj ovakvoj uvali i posljedično neki od njih će tankove isprazniti baš tamo", kazao je o ekološkom problemu koji je svakodnevno prisutan Iveša, te nadodao o problemu koji se upravo javlja s mlađi raznih vrsta ribe:
"U ovom periodu od riba izlegnutih na proljeće stasaju ribe koje se trebaju razviti u odrasle jedinke, ali baš ta zagađenost jako utječe na njih pošto su im organizmi nerazvijeni u odnosu na odrasle jedinke".
Morski biolog Neven Iveša
Nadalje, Iveša kaže kako smo napravili razne pročistače, ali ostaje taj problem prekobrojnog sidrenja i plovidbe uz obalu, a to je kao da ništa nije napravljeno. Napominje kako bi trebali napraviti prostorne planove i odrediti gdje sidrenja mogu biti dozvoljena.
Problem bi trebali riješiti Županija, gradovi i općine. Samo tako se može stati na kraj prekobrojnim sidrenjima i onečišćenjima
