Nedostatak zdravstvenog kadra Istru muči već dulje vrijeme. Osim učestalih odlazaka postojećih zaposlenika, skupoća kvadratnog metra i nemogućnost najma stambenog prostora, neke su od najvećih prepreka za dolazak novih djelatnika..
Najavljujući plan za poboljšanje ove situacije, istarski župan Boris Miletić i županijska pročelnica za zdravstvo i socijalnu Gordana Antić, danas su predstavili predstavili prvi dio aktivnosti usmjerenih ka zadržavanju i privlačenju ljudskih resursa u županijske javne zdravstvene i socijalne ustanove.
- Pitanje kadrova u zdravstvenim ustanovama nije samo pitanje u Hrvatskoj, to je tema cijele Europe, a posebice je naglašena u Hrvatskoj. Istra kao poluotok nije izuzeta, rekao je župan Miletić, dodavši da je Istarska županija stoga u ovogodišnjem proračunu osigurala 4,4 milijuna eura, što je ta više sredstava u sklopu Operativnog plana za zdravlje i socijalno blagostanje osigurala 4,4 milijua eura, odnosno četiri puta više nego prošle godine, dok je iznos iznos usmjeren na zadržavanje i privlačenje ljudskih potencijala od nešto preko 1,5 milijuna eura, čak 11 puta veći nego 2023.
- U proračunu za 2024. godinu smo kao novinu u Odjelu za prostorno uređenje i gradnju osigurali iznos od 3 milijuna eura, kako bi išli u rekonstrukciju dijela zgrade koja se nalazi u sklopu Mornaričke bolnice, dodao je Miletić, podsjetivši i na već uspostavljenu Burzu zdravstvenih radnika koja omogućava zdravstvenim djelatnicima da svoje usluge nude unutar različitih ustanova te raspoređuju radno vrijeme unutar njih, kao i na stipendije za deficitarna zanimanja i sufinanciranje kamate za stambene kredite.
Istarska je županija osnivač pet zdravstvenih ustanova; Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Istarskih domova zdravlja, Istarskih ljekarni i Specijalne bolnice „Martin Horvat“ u Rovinju, te četiriju socijalnih ustanova, od čega su sve domovi za starije osobe. Ingerencija nad Općom bolnicom Pula s početkom ove godine, sa Županije je prešla na državu.
Danas je predstavljeno prvih pet, od 24 ukupno najavljene mjere, za koje je iz ovogodišnjeg proračuna izdvojeno 1,5 milijuna eura.
- Ideja je održiv javni zdravstveni i socijalni sustav, odnosno kako da budemo konkurentni privatnom sektoru koji iz dana u dan skuplja naše radnike tako što ih poziva nudeći im 'nekoliko eura' više, rekla je pročelnica Antić, dodajući da bismo gubitkom javnog zdravstvenog sustava izgubili i primarnu zdravstvenu zaštitu.
Prvih pet mjera iz seta su takozvanih izravnih, financijskih, objasnila je, nakon čega na red dolaze one neizravne, organizacijske te kartica pogodnosti. Dodala je i da je većina izdvojenog novca za sada usmjerena ka zadržavanju postojećeg kadra te da će kriteriji za dodjelu bilo koje potpore biti izuzetno visoki i podrazumijevati da je djelatnik aktivno odradio barem 75 posto fonda radnih sati, da ima dobro ophođenje prema pacijentima te da nema opomene ili evidentirana kršenja radne obveze.
Gordana Antić
U nekadašnjoj zgradi uprave i odjela Onkologije Mornaričke bolnice, planira se izgradnja 24 stana koja bi se koristila za smještaj deficitarnih liječnika iz OB Pula. Idejni je projekt napravljen, potvrdila je pročelnica Antić i u tijeku je izrada projektne dokumentacije, a Župan je potvrdio da je novac osiguran i da ne postoje prepreke da projekt započne ove godine.
Sufinanciranja i bonusi
Prva je mjera sufinanciranje stanarina u iznosu od 300 eura i bit će omogućena isplata 1.100 ovakvih potpora. Uz to, u nekoliko gradova, dodala je Antić, postoje i dodatne subvencije te mogućnost korištenja stanova.
Druga mjera, u koju se slijeva najviše novca, jest financijski bonus namijenjen postojećim djelatnicima. Osobe koje u sustavu rade između pet i deset godina dobit će 700 eura godišnje, dok će one s više od 10 godina staža u sustavu dobiti 1.400 eura. Po želji osobe, 400 eura od ovog iznosa može biti isplaćeno na turističku karticu. Ove će osobe s poslodavcima potpisivati specijalni ugovor kojim će se obvezati na ostanak u nekoj od devet istarskih ustanova u trajanju od pet, odnosno deset godina.
Treća je mjera jednokratni bonus za kupovinu kuće ili stana u iznosu od 20 tisuća eura neto. Osobe koje prime ovu vrstu pomoći obvezat će se na ostanak u sustavu narednih 15 godina, a Istarska će županija na kupljenu nekretninu upisati hipoteku.
Financijski bonus za pojačan rad u turističkoj sezoni četvrta je mjera i bit će usmjeren prvenstveno na djelatnike hitne medicinske pomoći i turističke ambulante, a iznosit će 300 eura mjesečno, do maksimalno 900 eura za tri sezonska mjeseca.
Konačno, peta mjera usmjerena je privlačenju novog kadra i zove se bonus dobrodošlice, a isplaćivat će se deficitarnim zanimanjima. Za svakog liječnika specijalista osiguran je tako iznos od 5.000 eura uz obvezu ostanka najmanje 5 godina, a uz njega će se liječnicima nuditi i mogućnost subvencioniranog stanovanja.
Liječnici opće prakse i medicinske sestre svih profila dobivat će 4.000 eura, također uz obvezu višegodišnjeg ostanka, a svi ostali deficitarni kadrovi po 2.000 eura.
Uz ovo, planiraju se i dodatna zdravstvena osiguranja i sistematski pregledi za djelatnike, kao i financijska pomoć od 5.000 eura teže oboljelim djelatnicima.
Kroz akciju “Vrijeme je za promjene, dođi u Istarsku županiju“, dodala je Antić, nastojat će se potaknuti ljudi na doseljavanje i zapošljavanje u ovdašnjim ustanovama, a u planu je i poboljšanje primarne zdravstvene zaštite kako bi se pacijentima što više usluga omogućilo u mjestu stanovanja, bez potrebe dolaska u bolnicu.
Na upit planira li se zapošljavanje stranaca u zdravstvu, pročelnica Antić rekla je da za to postoje velike administrativne prepreke.
„Konkretno, liječnik iz Bosne ili Srbije treba godinu do godinu i pol dana dok mu se diploma prizna. Što se tiče medicinskih sestara, problem je još veći otkad mi imamo škola koja traje pet, a okruženje četverogodišnju“, rekla je pročelnica, dodavši za zbog toga medicinske sestre iz okolnih zemalja u Hrvatskoj trebaju proći dodatno jednogodišnje školovanje, dok se u drugim zemljama EU zapošljavaju odmah.
Trenutno je u IDZ-u zaposlen jedan liječnik iz Makedonije koji je diplomu stekao prije 1991. godine, no specijalizacija mu još nije prihvaćena.
Dodatni problem, rekla je Antić, stvara zakon po kojem stranac mora doseliti sam, dok je spajanje s obitelji moguće tek nakon godinu dana boravka, što je praksa koju su sve ostale zemlje već napustile.