Politika i društvo

PODOBNOST ILI STRUČNOST?

PLINARA BIRA NOVOG DIREKTORA Stigle tri prijave, bivši direktor odgovorio na prozivke Peđe Grbina

Iako se spekuliralo da je direktorska pozicija već rezervirana za IDS-ovog Deana Kocijančića, koji je Plinaru vodio dugi niz godina sve do opoziva 2022. godine, on se ipak nije javio na natječaj


 
5 min
Danijela Bašić-Palković ⒸFOTO: Manuel Angelini

Iako se spekuliralo da je direktorska pozicija već rezervirana za IDS-ovog Deana Kocijančića, koji je Plinaru vodio dugi niz godina sve do opoziva 2022. godine, on se ipak nije javio na natječaj

Okončan je natječaj za izbor člana Uprave odnosno direktora trgovačkog društva Plinara d.o.o. Pula, čime je i službeno započeo postupak izbora osobe koja će iduće četiri godine voditi tu tvrtku u suvlasništvu Grada Pule.

Kako doznajemo iz ove tvrtke u suvlasništvu Grada Pule, na natječaj za vodstvo jedne od kompleksnijih tvrtki pristigle su tri prijave kandidata zainteresiranih za preuzimanje direktorske funkcije.

Iako se spekuliralo da je direktorska pozicija već rezervirana za IDS-ovog Deana Kocijančića, koji je Plinaru vodio dugi niz godina sve do opoziva 2022. godine, kada ga je u mandatu gradonačelnika Filipa Zoričića zamijenio sada već bivši direktor Plinare Roberto Drandić, Kocijančić se ipak nije javio na natječaj.

Čije su prijave pristigle i hoće li direktorska fotelja biti dodijeljena po političkom ključu trebalo bi se vidjeti vrlo brzo. Naime, kako doznajemo, početkom idućeg tjedna održava se Nadzorni odbor ovog trgovačkog društva koji odabire novog direktora odnosno direktoricu, a Skupština društva trebala bi se održati početkom listopada. Nakon odluke Skupštine postoje određeni rokovi, pa bi cijeli proces oko odabira trebao završiti početkom listopada.

Budući da je nepisano pravilo da se na pozicije direktora uglavnom rezerviraju mjesta za politički podobne, bit će zanimljivo pratiti kako će okončati izbor u Plinari. Tim više kada je poznato da je Plinara Pula d.o.o. u suvlasništvu tri vlasnika. Naime, najveći udio ima INA – Industrija nafte d.d. s 49 posto, Grad Pula vlasnik je 41 posto udjela, dok Istarska županija drži preostalih 10 posto. Svakako će trebati pronaći kompromis i zadovoljiti interese sva tri vlasnika.

Kao što smo ranije pisali, dosadašnjem direktoru Robertu Drandiću nije dano povjerenje za još jedan mandat, te ga je privremeno na funkciji zamijenila dugogodišnja zaposlenica Plinare Mirjana Jakša, koja nam je ranije potvrdila da se neće javiti na natječaj za direktora.

Drandiću je, kako doznajemo, bilo ponuđeno da nastavi raditi u tvrtki, no on je to odbio.

Za Istra24 sada je prokomentirao i izjave gradonačelnika Pule Peđe Grbina koji je na jednoj od sjednica Gradskog vijeća izjavio kako je Drandić skrivao informacije od Nadzornog odbora.

Konkretno, Grbin je naveo kako je bilo velikih problema jer je Uprava, kako je kazao, uporno odbijala dostavljati tražene podatke Nadzornom odboru.

"Direktor (Roberto Drandić, op.a.) je čak dovodio u pitanje treba li predsjedniku Nadzornog odbora uopće dostavljati određene informacije. U takvoj situaciji Nadzorni odbor ne može obavljati svoju funkciju. Upravo zato glasao sam protiv davanja razrješnice direktoru", izjavio je na sjednici Gradskog vijeća Peđa Grbin.

Drandić pak tvrdi da razlog zbog kojeg određene informacije nije dostavljao nije bilo uskraćivanje, već pitanje povjerljivosti podataka koje je Plinara dobivala od Ine.

Kako pojašnjava, sve je počelo nakon pitanja predstavnika Ine vezanog uz simulaciju mogućeg povećanja cijene i potencijalnog gubitka za Plinaru.

- Nas je INA svaki put upozoravala da su te informacije strogo poslovna tajna i da se ne smiju dijeliti izvan Nadzornog odbora. Stalno su na tome inzistirali, kaže Drandić.

Problem je, tvrdi, nastao kada su informacije za koje je smatrao da su povjerljive počele izlaziti izvan Nadzornog odbora.

- Informacije su išle dalje, prema Gradu, prema Peđi Grbinu i prema drugima, preko predstavnika koji je bio u Nadzornom odboru. Zato ja njima nisam dao sve što su tražili. Imali smo kvartalna izvješća i to je do tada uvijek tako funkcioniralo, tvrdi bivši direktor.

Komentirao je i Grbinovu tvrdnju da Grad nije bio upoznat oko penala koje je Plinara plaćala.

"Kad Peđa kaže da on ne zna ništa za penale, za penale su znali. Imali su pet zapisnika Nadzornog odbora", dodao je Drandić.

Roberto Drandić

Naglasio je da je posljednjih nekoliko mjeseci kao direktor bio pod izuzetnim pritiskom zatrpan zahtjevima za dostavu različitih podataka koji su mu stizali i izvan radnog vremena.

- Stizali su mailovi u pola noći, vikendom, nedjeljom. Požurnice i zahtjevi za hitnim tablicama. U zadnjih šest mjeseci doslovno se nisam mogao baviti poslom, jer sam se bavio  samo izvještajima. Išlo se na iscrpljivanje mene kao direktora, tvrdi.

Nakon što mu nije povjeren novi mandat, Drandiću je ponuđeno da ostane raditi u Plinari, ali na drugom radnom mjestu.

"Ponudili su mi mjesto trgovca u Plinari, uz probni rok od šest mjeseci. Meni, koji sam to radio tri i pol godine, ponudili su probni rok od šest mjeseci?! To nisam mogao prihvatiti", kazao je Drandić.

Podsjetimo, prema uvjetima javnog natječaja, kandidat za člana Uprave - direktora Plinare mora imati završen VII. stupanj stručne spreme, odnosno visoku stručnu spremu (VSS), kao i najmanje pet godina radnog iskustva.

Natječajem, naime, nije bila propisana određena struka ili fakultet, pa se ne traži, primjerice, završen strojarski, ekonomski ili pravni fakultet, već isključivo odgovarajuća razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo. Iznimno, kandidat može biti izabran i s jednim stupnjem nižom stručnom spremom ako je na istim poslovima radio dulje od osam godina.

U programu rada zainteresirani kandidati trebali su predstaviti i svoju viziju razvoja Plinare, strateške ciljeve, plan povećanja učinkovitosti i kvalitete usluga te način upravljanja rizicima koji utječu na poslovanje društva.

Dodajmo i to, plaća bivšeg direktora iznosila je 3.097 eura.


Nastavite čitati

Istra
 

U Pazinu obilježena 83. obljetnica donošenja Pazinskih odluka

„Aktivan građanin koji štiti javno dobro nije neprijatelj države. On radi ono što bi domoljub trebao raditi“, poručila je pazinska gradonačelnica. Kao konkretan primjer govorila je o višemjesečnoj sječi šume na Ćićariji, gdje su mještani, lokalna vlast i mediji tražili reakciju nadležnih institucija, povezujući tu priču s problemima otpada u Gospiću, Benkovcu i Pazinu

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.