Nakon što je u utorak, 13. rujna Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Pazina obilježena 79. obljetnica povijesnih Pazinskih odluka, u znak sjećanja na žrtve antifašističkog rata u Istri jučer, 14. rujna položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomeniku u Kašćergi i spomen ploči u Bermu.
Delegaciju su činili članovi i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pazin Milan Antolović i gradonačelnica Grada Pazina Suzana Jašić, a minutom šutnje počast žrtvama odali su i okupljeni mještani te predsjednici mjesnih odbora Kašćerga, Goran Ivančić i Berma, Renato Cvitan.
Prigodnim govorom Milan Antolović podsjetio je na povijesno važne događaje koji su se odvijali 40 - tih godina prošlog stoljeća upravo na ovim prostorima, a koji su doveli do Pazinskih odluka. Naglasio je u svemu veliku ulogu narodnjaka i narodnjački opredijeljenog svećenstva, kao i ulogu malog čovjeka koji se borio za slobodu.
Gradonačelnica grada Pazina istaknula je kako rujan i listopad imaju poseban značaj za Pazin i veliki dio Istre te kako polaganjem vijenca prizivamo sjećanje na ono što se događalo tijekom Drugog svjetskog rata 1943. i kasnije 1945., što je pak omogućilo da danas imamo Hrvatsku državu.
Također se dotakla narodnjaka tada, koji su utrli put i dali društvenu svijest ljudima da se u velikom broju uključe u događanja kojih se prisjećamo. Stoga je hrvatstvo neodvojivo u Istri od antifašizma, a po čemu se razlikujemo od ostatka Hrvatske. Podsjetila je i na 80. obljetnicu Pazinskih odluka koja slijedi dogodine, što je prilika da se naglasi važnost tih povijesnih događanja za Pazin i cijelu Hrvatsku jer na tim odlukama počiva državnost.
U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pazin polaganje vijenca u Kašćergi, u sklopu Rujanskih svečanosti započelo je unazad nekoliko godina kada je spomenik u čast 26 žrtava s područja tog mjesnog odbora obnovljen, kao i u Bermu gdje je obnovljena spomen ploča u čast 7 poginulih žitelja tog mjesta. Obnavljanjem spomen obilježja i prisjećanjem na žrtve antifašističkog rata stvara se interes da se te povijesne činjenice valoriziraju, posebno u Istri gdje su ta obilježja na graditelje sadašnjeg uređenja i društva dio kulturne baštine.
