Politika i društvo

AMERIČKI RAZARAČ UPLOVIO U DUBROVNIK

Predsjednik Milanović upozorio: Ne bi se smjelo puštati strane ratne brodove u Hrvatsku bez suglasnosti Sabora

„To su brodovi koji dolaze iz ratnih operacija koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, operacija s kojima Hrvatska nema ništa. I dolaze tri dana nakon što je američki ministar rekao da smo mi na dometu iranskih raketa“, dodao je predsjednik Milanović i naglasio kako se tu radi, kad su ratni brodovi u pitaju, “samo o jednoj državi i interesima samo jedne države”


 
3 min
Istra24

„To su brodovi koji dolaze iz ratnih operacija koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, operacija s kojima Hrvatska nema ništa. I dolaze tri dana nakon što je američki ministar rekao da smo mi na dometu iranskih raketa“, dodao je predsjednik Milanović i naglasio kako se tu radi, kad su ratni brodovi u pitaju, “samo o jednoj državi i interesima samo jedne države”

„Bez odluke Hrvatskog sabora ne bih puštao u Hrvatsku strane ratne brodove, posebno ne one koji dolaze iz područja operacija i aktivnih vojnih djelovanja“, rekao je danas predsjednik Republike Zoran Milanović komentirajući ulazak američkog ratnog broda USS Oscar Austin u dubrovački akvatorij.

„To su brodovi koji dolaze iz ratnih operacija koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, operacija s kojima Hrvatska nema ništa. I dolaze tri dana nakon što je američki ministar rekao da smo mi na dometu iranskih raketa“, dodao je predsjednik Milanović i naglasio kako se tu radi, kad su ratni brodovi u pitaju, “samo o jednoj državi i interesima samo jedne države”.

Ratni brod je opisao kao “veliku vojarnu u školjci broda” te podsjetio kako svaki ulazak stranih vojnika u Hrvatsku, po Ustavu, podliježe odluci Sabora.

“Prvo sam se htio suzdržavat od komentara - neka to Vlada rješava. Međutim, potpuno jasno, to nije nadležnost Vlade, to je protuustavna nadležnost. Mi već preko 20 godina imamo Pomorski zakonik koji to regulira, a uopće ne bi trebao regulirati ulazak stranih brodova. Iznad tog zakona je Ustav, a u Ustavu jasno stoji da svaki ulazak strane vojske, i to savezničke, podliježe ratifikaciji, odnosno odobrenju Hrvatskog sabora, uz prethodnu suglasnost predsjednika. I to tek na prijedlog Vlade. Znači, sva tri najviša tijela su uvezana i intencija je zajednička odgovornost. Ja se ne guram u taj lanac zapovijedanja“, pojasnio je predsjednik Milanović.

Dodao je da bi se Hrvatski sabor „kao vrhovno predstavničko tijelo svih hrvatskih građana trebao zainteresirati za svoju nadležnost“. „Ulazi nam par tisuća vojnika u hrvatsku luku, u unutarnje more. Koja je razlika između toga i situacije iz članka 7. hrvatskog Ustava koji kaže da ulazak strane vojske u Hrvatsku mora proći odobrenje Hrvatskog sabora. Imamo potpuno neustavan zakon“, smatra Predsjednik.

Predsjednik Milanović komentirao je i USKOK-ove izvide u Hrvatskom olimpijskom odboru zbog sumnji na izvlačenje novca. „Očito do sada nisu imali interesa ili su se pravili da ne vide. Ne mogu više ništa reći, nemam uvid u te stvari i ne znam kako je funkcioniralo. Poznato je da se u nekim sportovima vrti jako malo novca, a u nekima nešto više, da je porijeklo tog novca iz javnih izvora kao i iz privatno sponzorskih izvora što je isto novac koji privatnim prstima treba biti nedostupan. Državno odvjetništvo nema zadatak samo braniti proračun, nego ima zadatak braniti društvo i zajednicu od svih nezakonitosti. Ne vidim tu nikakve prioritete“, rekao je predsjednik Milanović.

Na upit novinara da komentira poziv američkog predsjednika Trumpa partnerima za pomoć u rješavanju problema u Hormuškom tjesnacu predsjednik Milanović je rekao: „Kako mi možemo pomoći da ispravimo tuđe briljantno planiranje? Bio je jedan hrvatski časnik, vojni ataše u Londonu, na prvom sastanku i što se mene tiče, a tiče me se, više nitko neće ići. Sada se očekuje da nešto što Amerikanci nisu mogli riješiti sa svojih 12 -13 razarača to bi trebale raditi njemačke krstarice“, odgovorio je Predsjednik. 


Nastavite čitati

Dizel pojeftinjuje, benzin ne mijenja cijenu

Da nema vladinih mjera te da se maloprodajne cijene formiraju potpuno slobodno, cijena litre osnovnog benzinskog goriva bila bi 1,79 eura, a dizelskog 1,93 eura. Plavi dizel bio bi 1,29 eura, a plin za spremnike 1,73 eura po kilogramu. Kilogram plina za boce bio bi 2,44 eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.